KAMO IĆI
Naslovna / DOM&VRT / VRT / POVRTNJAK: Planiranje plodoreda kroz tri godine
Povrtnjak u proljeće

Foto: Snježana Ivić

POVRTNJAK: Planiranje plodoreda kroz tri godine

Kako tijekom godine  u vrtu ne bi ostalo neiskorištenih gredica, treba unaprijed isplanirati sadnju, tako da su sve gredice uvijek popunjene, pridržavajući se temeljnih pravila uzgoja povrća. Pri tome treba uzimati u obzir plodored, odnosno da se isto povrće ne smije saditi na istom mjestu uzastopce, a neko niti nakon nekoliko godina.

Bolja iskoristivost tla

Planiranje sadnje ovisi o kakvoći tla, klimatskim uvijetima i o odnosu povrtnica prema gnojidbi stajskim gnojivom. Pri pravilnom korištenju zemljišta u povoljnim klimatskim uvijetima s jedne se površine mogu dobiti dvije pa i tri berbe. Primjerice, od veljače do travnja na gredici je špinat, od travnja do kolovoza rajčica, od rujna do prosinca zimska salata.

Pravilnom izmjenom mjesta sadnje pojedinih povrtnica može se znatno povećati njihov prinos i maksimalno iskoristiti plodnost tla. Primjerice, svježu gonjidbu stajnjakom zahtjevaju rajčica, paprika i kupusnjače, dok korjenasto povrće, crveni i bijeli luk, salate, i špinat ne podnose svježu gonjidbu, pa njih sadimo iduću godinu, a tek treću mahune, grašak, grah, bob, i stoga su na trećem mjestu u plodoredu. Smjenom povrća u navedenom plodoredu postiže se ušteda na gnojidbi, jer istu zemlju treba gnojiti tek svake treće godine. Na mjestu mahuna odnosno visokoga graha sljedeće godine se sadi bundeva.

PlodoredPlodoredom se suzbijaju bolesti i štetnici. Mnogi paraziti i insekti prezimljuju u zemlji, no većina ih ne može preživjeti bez određene biljne vrste. Uzastopnim uzgojem jedne biljne vrste na istom mjestu postiže se njihovo razmnožavanje, a ujedno i uništenje te biljne vrste, što pridonosi smanjenju prinosa.

Plodored ima značajnu ulogu u održavanju i povećanju plodnosi tla. Uzgojem iste biljne kulture uzastopce tlo se iscrpljuje i osiromašuje što također dovodi do smanjenja prinosa.

Trogodišnji uzgojni ciklus obično je najprihvatljiviji za većinu povrtnjaka. Svake se godine određene skupine povrća sade na jednoj parceli. Pri planiranju plodoreda važnu ulogu imaju grah, grašak i ostale mahunarke, jer tlo obogaćuju dušikom preko kvržica na korijenu u kojiima obitavaju dušične bakterije.

Nakon njih se sade povrtnice, koje trebaju dosta dušika za svoj rast i razvoj. Iskoristivost se može povećati sadnjom međukultura i nadkultura. Primjerice, u jednom povrtnjaku dimanzija 20×5 metara može se oblikovati 10 gredica po 1,2×2,6 metara. Uzduž vrta može se načiniti gredica s jagodama ili jagodičastim voćem (ribizl, maline, kupine, ogrozd). u jednom se uglu ogradi prostor za pripremu komposta, u drugom klijalište. Duž ograde načini se gredica za visoki grah i bundeve. Gredice se mogu ispuniti prema prijedlogu s time da je jedan dio vrta svježe pognojen stalnjakom, a drugi ranije.
 

 
PRAVILA PLODOREDA

1. Nakon gnojidbe stajnjakom uzgajati povrtne kulture koje imaju najveće zahtjeve za tim tvarima: rajčica, paprika, kupusnjače

2. Da bi se što bolje iskoristilo tlo, uputno je smjenjivati povrtnice plitkog i dubokog korijena

3. Nakon povrtnih vrsta koje rano dozrijevaju, treba uzgajati druge vrste, kako bi se zemljište što racionalnije iskoristilo

4. Posebno izbjegavati ponavljanje kultura koje napadaju iste bolesti i štetnici

Piše i snimila: Snježana Ivić

Pročitajte još:

Balkonski vrt u IKEA torbama

PUŽEVI GOLAĆI: Sva sredstva i metode za zaštitu vrta

Određivanje kiselosti tla i dodavanje vapna

 

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0