KAMO IĆI
Naslovna / DOM&VRT / VRT / RAJČICA: Odabir najboljih presadnica. sadnja i uzgoj
Domaća rajčica

RAJČICA: Odabir najboljih presadnica. sadnja i uzgoj

Rajčica s plodovima u grozdovima

Rajčica s plodovima u grozdovima

Osnovne vrste rajčice čije nam se presadnice nude na tržnicama su jabučar, krumpiraš i amerikanac. Jabučarom se naziva paradajz koji daje plode veličine do 15 dag do kilograma, a narasti može do tri metra. Krumpiraš je niska rajčica koja naraste do jednog metra, s plodom do 15 dag, dok tzv. amerikanac naraste do 1,50 metara, list mu je ovalan, bez resica, a plod, dakako, američki golem: oko 30 dag.  Mnogi pokušavaju naći neke stare sorte, koje su uzgajali naši stari, tako mi u Zagrebu tražimo zagrebački rani paradajz no ta je sorta nažalost gotovo iščezla. Srećom, u posljednje su vrijeme živnule razmjene sjemena i oživljavaju se i čuvaju stare sorte, kao primjerice rapskog paradajza koji je izvanredno ukusan, otporan, jakog korijena i stabljke, a sa velikim plodovima. Taj paradajz, kao i domaće volovsko srce, možda daje plodove težine po pola kilograma.

Sedam dana prilagođavanja

Bez obzira koju vrstu paradajza sadite, važno je znati odabrati kvalitetnu presadnicu. Prvi važan kriterij je da ona bude dobro prilagođena vanjskim temperaturama. Naime, uzgajivači sadnice u stakleniku trebaju ozračivati sedam dana prije važenja. Pri tom se krila staklenika dižu, svakim danom sve više, i tako se postepeno prilagođavaju vanjskim temperaturama. Ako nabavite neprilagođene sadnice, dogodit će vam se da nakon sadnje počnu venuti, pa im potom treba dugo vremena da se oporave od temperaturnog šok.a

Domaći rapski paradajz

Domaći rapski paradajz

Savršene presadnice rajčice veličine su 25 do 45 centimetara, zdrave zelene boje, ozračene (to treba provjeriti pri kupnji u stakleniku), nemaju mrlja na listovima niti stabiljci, a na korjenu treba biti zemlje, a još bolje je kupiti ih pikirane u lončićima, sa zemljom.

Rajčice se dobro prilagođavaju promjenama pa ne treba tražiti isključivo onu koja je uzgojena na istom ili tlu sličnom u našemu vrtu. Između nabave presadnice i sadnje ne bi trebalo proći više od jednog dana. Rajčicu presađujemo u svibnju.

Polaganjem stabiljke povećavamo korijensku masu

Za sadnju rajčice u vrtu se iskopaju rupe dubine cca 30 – 40 centimetara. Razmak između redova treba biti 80 cm, a u redu između dvije stabiljke 70 cm. Na dno rupe stavimo šaku stajskog gnojiva (nikako pilićnjaka) i zastremo ga slojem zemlje, a tek onda na to položimo rajčicu. Ukoliko sadite s kompostom, stavite ćete ga na dnu jame i u njega položiti biljku.

Važno je znati da se rajčica sadi tako da se donjih desetak centimetara stabiljke i korijen polažu vodoravno po dnu jamice za sadnju. Zastire se zemljom tako da trećina stabiljke, samo lisnati dio,  viri van zemlje, ukoso.  Cijeli polegnuti  dio stabiljke u zemlji će pustiti izdanke korijena i tako ćemo povećati korijensku masu biljke. Pri sadnji valja paziti da svi paradajzi budu polegnuti prema jednoj strani, primjerice jugu, pa se nakon desetak dana kolci postave s druge strane stabiljke, kako ne bi uništili korijen.

 

Između lista paradajza i glavne stabiljke izrast će zaperak. Ostavlja se samo onaj iznad prvoga lista – iz njega će se razviti druga, plodna grana rajčice. Svi se drugi zaperci moraju otrgati, kako se paradajz ne bi pretvorio u neuredni grm slabe plodnosti. Da bi nam paradajz

Pravilno vezana  stabiljka

Pravilno vezana stabiljka

dobro uspijevao, treba ga redovno zalijevati, optrgavati, vezati u kolce, a u srpnju oko stabiljke možemo nagrnuti zemlju što će korijen zaštiti od isušivanja za najvećih vrućina.

Bolesti rajčice

Kada duhanski virus napadne paradajz, on sporije raste, ima manji plod, vrhovi stabiljke postanu plavičasti. Zarazu donose pušači dodirom ruku, pa je preporučljivo da se drže podalje od gredica. U Nizozemskoj je, štoviše, pušačima zabranjen ulazak u staklenike s rajčicom.

Fitofora je bolest kod koje se paradajz ospe smeđim mrljama, a liječi se prskanjem zaštitnim sredstvima na bazi bakra, poput Antracola, Ridomila, Bakrenom kreča, Bordoške juhe.

Sklerotinja je slična fitofori, a lišće inenzivnije požuti. Primjenjuju se zaštitna sredstva na bazi sumpora.

 

 

Priredila i snimila: Snježana Ivić

Pročitajte još:

ZIMNICA: Ukuhavanje rajčice

KUMATO: Čvrsta i sočna rajčica u boji čokolade

BRZO LJETNO JELO: Osvježavajuće bruschette s rajčicom

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0