KAMO IĆI
Naslovna / HRANA / RECEPTI / KRASTAVAC: Uzgoj i recepti za zdravlje, mršavljenje i ljepotu
krastavac

Foto: Sommai, FreeDigitalPhotos.net

KRASTAVAC: Uzgoj i recepti za zdravlje, mršavljenje i ljepotu

Na našim prostorima krastavac se prije svega smatra salatom, dok ga sjeverna Europa i SAD već svrstavaju u kategoriju najzdravije hrane. U tom društvu povrća kojeg bismo trebali uvesti u svakodnevnu prehranu svrstala su ga, naime, znanstvena istraživanja kojima je utvrđeno da fitonutrijent kukurbitacin, koji mu daje specifičnu gorčinu, blokira signale potrebne stanicama raka za širenje i preživljavanje. Podrijetlo krastavca (lat. Cucumis sativus, engl. cucumber) nije sa sigurnošću utvrđeno, međutim, pretpostavlja se da mu je pradomovina jugozapadna Azija. U Europi se spominje još u antičko doba, pa je zabilježeno kako je veliki ljubitelj krastavaca bio i car Tiberije.

UZGOJ

Krastavac nije zahvalna biljka koja se lako uzgaja jer je veoma osjetljiv na temperaturu i vlažnost zraka i tla. Voli veliku vlažnost zraka (čak višu od 90 %), obilno zalijevanje i visoke temperature za klijanje, rast i razvoj. Pogoduju mu temperature između 20 i 30 stupnjeva Celzijusa. Padne li temperatura na 1 stupanj Celzijus, ugiba.

karastavac

Male biljčice krastavaca / Foto: Snježana Ivić

Za sjetvu odaberite sunčano i od vjetra zaštićeno mjesto u povrtnjaku. Vjetar ometa oprašivanje cvijetova posebno kod krastavaca, jer da bi se jedan cvijet oprašio potrebno je čak i do 30 posjeta kukaca. (To se naravno odnosi na vrste krastavaca kojima je za stvaranje ploda potrebno oprašivanje cvjetova.) Tlo na kojem ćete uzgajati krastavce treba biti lagano i propusno, ali bogato hranjivima, odnosno humusom. Pognojite sa 5 kg stajskog gnoja na 10 četvornih metara gredice. U dobro pripremljeno tlo stavite 4-5 sjemenki u plitke jamice udaljene jedna od druge 40 do 50 cm. Ako iz jamice nikne više biljaka, ostavite dvije najbuljnije tako da one koje su višak ne čupate nego oprezno odrežete pri korjenovom vratu, jer se može dogoditi da iščupate odnosno oštetite sve biljke.

Krastavce redovite zalijevajte odstajalom vodom, kako u početnim fazama tako i kasnije pri formiranju i rastu plodova. Ako ste nemarni prema ovoj biljci i ne dajte joj potrebne količine vode, uzvratit će vam gorkim plodom. Gorčinu ploda mogu izazvati još i temperaturni i mehanički šokovi.

Za razliku od ostalog povrća koje raste u visinu, krastavac ima vriježe kojima može puzati i po tlu. Ipak se preporuča da uz gredicu s krastavcima postavite kolce sa razapetom mrežom po kojoj će se penjati. Gredica ljepše izgleda, ubiranje plodova je lakše, ne trunu na platnom tlu, teže su dostupni puževima. Mogu se uzgajati i na gredici pokrivenoj folijom, poput jagoda.

Krastavac je veoma pogodan za uzgoj u loncima, jer ima plitko korijenje. Lonac za cvijeće ili neku veliku drvenu bačvu ili posudu napunite humusnom zemljom, te postavite uz razapetu mrežu ili drvene gredice uz koje se može penjati.

Berba 5 do 6 tjedana nakon sjetve

Po načinu uporabe dijelimo ih na salatne i one za kiseljenje. Razlike se uočavaju i na samoj biljci – salatni imaju nešto veće listove od onih za kiseljenje. Od sjetve do ubiranja prvih plodova proći će najmanje 5 do 6 tjedana, a beremo ih dok su mladi i zeleni, svakih 2-8 dana. Nekim krastavci teško padaju na želudac, a to možete biti zato što jedu nezrele krastavce. Krastavac je zreo kad počne žutjeti na vrhovima. Ujedno ti vrhovi su najgorči dijelovi krastavca, pa ih, ako nam to smeta, odstranjujemo i ne dodajemo u salatu. Što više ih beremo, to više su poticani na rast novih plodova. Ubrani plodovi mogu stajati u hladnjaku do tri dana, ali su najzdravljiji ako se odmah konzumiraju i to svježi, kao salata ili sok. U nekim Indoneziji i Maleziji stabiljka i lišće kuhaju se kao špinat i blitva.

Hranjiva vrijednost u kori i košticama

Osim kukurbitacina sadrži i lignane i flavonoide, sadrži antioksidanse vitamin C, beta karoten i mangan. Najvredniji dijelovi krastavca su kora, bogata vitaminom C,  i koštice, koji mnogi izbjegavaju odstranjuju prije konzumacije. Nemojte to činiti.

Sok od krastavaca

Radite li sok od krastavca, koji je dobar u prevenciji tumora općenito, djeluje antioksidativno i antiupalno, svakako upotrijebite cijeli krastavac, uz ogradu da bude organski uzgojen. Krastavci koje nalazimo na tržištu obično su od oštećenja prilikom transporta i pakiranja zaštićeni premazom voska, pa je dodatno pitanja ima li toksičnih tvari u vosku. Zbog toga je veoma vrijedno imati krastavce u vlastitom povrtnjaku ili na balkonu. Kako krastavac pospješuje izlučivanje tekućine iz organizma i čistač toksina, pije se kao sredstvo za mršavljenje, a i najvažnji je sastojak Sassy vode za mršavljenje.

Kad je sezona krastavaca i ako ste na dijeti, popijte po čašu soka sat vremena prije doručka, ručka i večere, a tekućinu koja vam ostane razmažite po koži lica i tijela ili njome namočite vatu i stavite je desetak minuta na oči kako biste ih osvježili. Ako ne možete podnijeti bljutav okus soka, dodajte u sokovnik jabuku, mrkvu ili malo limuna. Sok se konzumira isključivo svježe pripremljen, ne smije se ostaviti da stoji u hladnjaku.

Čaj od sjemenki krastavaca

Za izlučivanje tekućine iz organizma i pospješenje izluivanja mokraće i rada bubrega preporuča se čaj od sjemenki krastavaca. Odredite dvije stabiljke na gredici s koje nećete brati krastavce, nego plod s njih ostavite da požuti i posve omekša. Te krastavce uberige, raspolovite nožem, pa žlicom izdubite koštice, operite ih od sluzi, osušite papirom pa ih i rasprostrite na suhoj papirnoj podlozi te ostavite na sjenovitom i prozračnom mjestu da se suše. Osušene spremite u staklenku, dobro je zatvorite ih i sklonite na tamno i hladno mjesto do uporabe. Čaj radite tako da kuhate desetak minuta žličicu sjemenki na 2 dl vode.

Salata od krastavaca

Krastavce naribajte na što tanje kolutove – zajedno sa košticama i sjemenkama. Od začina dodajte svježe nasjeckani list peršina, sol, papar i češnjak pa prelijte ili kiselim vrhnjem odnosno jogurtom ili maslinovim uljem i vinskim octom.

Grčka salata

Narežite na kriške 1 veći krastavac, 2 veća paradajza, 1 veću papriku, 1 glavicu crvenog luka. Poslolite i začinite maslinovim uljem pa po vrhu pospite 15 dag crnih maslina i na sitne kockice narezan grčki feta sir. Prelijte maslinovim uljem i pospite svježim listićima origana.

Priredila: Agatha Borošak, /Fotografije: FreeDigitalPhotos.net

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0