KAMO IĆI
Naslovna / LJEPOTA / MODA&STIL / POVIJESNI NAKIT: Morčići, biseri od riječnog kamena, dukati, filigrani, koralji
Ogrlica od riječnih kamenčića

River stone necklace

POVIJESNI NAKIT: Morčići, biseri od riječnog kamena, dukati, filigrani, koralji

U Etnografskom muzeju Zagreb postavljena je stalna izložba tradicijskog nakita, gdje se mogu razgledati najčešći nakitni predmeti Hrvatske kao što su nakit u kosi i oglavlju, naušnice, vratni nakit, prsni nakit te nakit ruku. ” Nacionalni je nakit odraz kulturno–povijesnih utjecaja, zemljopisnih obilježja pa i trenutačne kreativnosti pojedinaca. Nakit nije bio samo ukras za žene i muškarce, nego je ukazivao na religioznu pripadnost, status i mjesto u zajednici, spremnost na brak, te bio i novčana sigurnost obitelji”, kazuje nam Ivanka Ivkanec, muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju. Nakit se spominjao i jasno određivao u darovnicama i oporukama, a to su i prvi pismeni tragovi o nakitu. Stoljećima je postojala razlika između pučkog i staleškog nakita, sve do pojave industralizacije, kada nakit postaje statusni simbol i dame ga nose izrađenog od plemenitih, skupih i uvezenih materijala, a narod kopira u jeftinijim, lakše dostupnim materijalima. Razvojem industrije nakit postaje masovniji, a tradicijski sve više ustupa mjesto urbanom nakitu.

Od dukata do koralja

Ivanka Ivkanec pojašnjava i podjelu tradicijskom nakita po regionalnom, te kulturno-historijskom principu na panonsku, dinarsku i jadransku zonu.

U Panonskoj zoni u sjeverno nizinskom kraju (Banija, Baranja, Hrvatska posavina, Hrvatsko zagorje, Međimurje, Moslavina, Podravina, Slavonija, Turopolje i Žumberak ) za izradu narodnog nakita obilno se koristilo umjetno cvijeće, svilene tvorničke vrpce, ogledalca, perje, različito stakleno zrnje, crveni koralji, sedef i metal. Plemenito srebro i zlato primjenjivali su se u u nakitu bogatoga slavonskog područja, dok su se svečana ženska i dijelovi svečane muške nošnje ukrašavali vezom zlatno ili srebrnom žicom. Naušnice su se radile u različitim oblicima – od najjednostavnijih metalnih kolutića pa sve do onih koje podsjećaju na stručak đurđica. Tu su česte naušnice filigranske izrade sastavljene od dva ili tri srebrna dijela povezana u jedinstvenu cjelinu, a poznate pod nazivom obočići. Bogate Slavonke ukrašavale su uši zlatnim novcem Austro-ugarske monarhije, dukatima ili, rjeđe, nihovom imitacijom. Nosile su i ogrlice od crvenih koralja, sedefnog zrnja i od zlatnih, odnosno srebrnih patuljastih staklenih kuglica ili pak od raznobojnih staklenih zrnaca koja su same nizale na konac ili konjsku strunu

Na planinskom jugu u Dinarskoj zoni (Dalmatinska zagora, Gorski kotar, Kordun, Lika i Ravni kotari) žene su nosile glomazni nakit, pogotovo prsni, i to u velikim količinama kako bi se pokazao imovinski i društveni položaj. Ujedno je to bila i lako prenosiva obiteljska imovina. Izrađivao se od srebra, mjedi, bakra i njihovih legura jednostavnijim tehnikama lijevanja, kovanja i proboja i, ponekad, filigrana. Tipično pokrivalo muške glave i gotovo uvijek glave djevojaka i mladih žena, bila je mala crvena čohana kapa bez oboda, tzv. crvenkapa. Ukrašavala se vezom i vrlo često nizom srebrnog novca. Novac je bio vrlo čest i u izradi nakita, a osim njega popularna je bila i vrsta morskog pužića, Cyprea moneta, odnosno koščica ili kari školjka, koja je također imala platežnu moć. Poznate su i kopče zvane pafte koje su se nosile oko struka i izrađivale od srebra ili mjedi.

Ogrlice s pozlaćenim lješnjacima

Srebrne ili pozlaćene igle Jadranska zona-usko priobalno, obalno i otočko područje karakteristične su srebrne ili pozlaćene igle s dekorativnom glavicom izvedenom u finoj filigranskoj tehnici karakteristične su za Jadransku zonu – usko priobalno, obalno i otočko područje. Po proizvodnji nakita ukrašenog koraljima i danas je poznat otok Zlarin kod Šibenika, strari koraljški centar. Koraljnim ogrlicama kitile su se i žene s otoka Mljeta. Sastavljene su od nekoliko nizova brušenih crvenih koralja koji su na određenom razmaku pridržani, i ujedno prekinuti, pozlaćenim lješnjakovim plodom koji je u pučkoj upotrebi bio zamjena za zlatno zrno. U izradi nakita koristi se i sedef ali ne za izradu ogrlica, kao u panonskoj zoni, nego za molitvene brojanice zvane još i rozarij ili krunica , kralješ. Na njima visi srebrni križ izrađen u tehnici lijevanja ili u filigranu. U grupu prsnog nakita pripadaju i spone, puce, koje se nose redovno u paru. Izrađene su od pozlaćenog srebra , mjedi ili zlata tehnikom lijevanja i kalupa tako da je na njima izveden lik određenog sveca zaštitnika. Morčići, zlatni nakit u formi biste crnca najpoznatiji je nakit toga područja.

Danas se u zlatarnice ponovno vraća moda tradicijskog nakita. U Zagrebu se svojom proizvodnjom modela autohtonog nakita ističe zlatarna “Križek”, obiteljski obrt sa 75-godišnjom tradicijom, koja je dobila certifikat Hrvatske gospodarske komore “Izvorno hrvatsko” za dvije kolekcije nakita: “morčiće” iz Hrvatskog Primorja i “tradicionalni dubrovački nakit”. To su jedine kolekcije nakita u Hrvatskoj koje posjeduju taj certifikat, te su proteklog rujna predstavljene I izložbom u Centru za dizajn Hrvatske gospodarske komore.

Emajlirani crnčići za sinove jedince

Morčići su tradicijski zlatni nakit modeliran u formi crnačke glave, o čijoj pojavi postoji cijeli niz povijesnih priča. Prema jednoj od njih, kako nam objašnjava Vladimir Križek, jedan od vlasnika Zlatarne, pojava crnačkih glava na naušnicama uz jadransku obalu datira još od 3. stoljeća prije Krista.

– U stalnom doticaju s Levantom, a posebno u doba saracenskih provala na Jadran, naši su se krajevi upoznali s islamskim ratnicima Maurima (Morima) i po njima je nastala emajlirana glava crnca s turbanom kao simbolom islama. U doba stalne turske opasnosti našim krajevima, kako s kopna tako i s mora, glava crnca s turbanom identificirana je s likom Turčina, i to zbog turbana, ali i grubog izgleda azijskih ratnika. Te su se naušnice brzo proširile po primorju i po otocima pa su u Vinodolu ribari i jedinci sinovi nosili morčića na jednom uhu, jer se vjerovalo kako morčić ima i zaštitničke moći. Ishodište za lik morčića je i Venecija koja je u 17. i 18. stoljeću bila u modnom smislu „opsjednuta“ Orijentom pa je uz orijentalne začine, tkaninu, odjeću i nakit u odaje bogatih venecijanskih patricija „uvezla“ paževe i sluge koji su uglavnom bili crnci u orijentalnoj odjeći. Oni su inspirirali i zlatare koji su s likom crnca s turbanom počeli izrađivati ukrasne igle bogato ukrašene dragim kamenjem prozvane moretto – pojašnjava nam zlatar Križek. – U isto se vrijeme u Rijeci izrađivala skromnija varijanta morčića koja zbog svoje pristupačnosti postaje dijelom tradicionalnog riječkog pučkog nakita. Riječani su bili vrlo ponosni na tu proizvodnju i nazivali su je “industrija fiumana”. U samim počecima nakit s morčićima bio je vrlo jednostavan, da bi kasnije postao sve raskošniji pa je 1845. godine jednu garnituru od bezbroj morčića austrijska carica Marija Ana, supruga Ferdinanda II., po vlastitom nacrtu naručila kod poznatog riječkog zlatara Giovanija Koroševca. Od tih vremena pa sve do danas, bez obzira na modne trendove, nakit od morčića nije gubio na vrijednosti pa ne čudi što se smatra izvornim hrvatskim nakitom.

– Zbog povijesne vrijednosti izrada nakita s morčićima velik je izazov za svakog zlatara pa je u izradu potrebno uložiti vremena, a ponajviše znanja i iskustva. Od početaka pa do danas morčići se izrađuju tehnikom lijevanja te se nakon obrade emajliraju u nekoliko slojeva. Za izradu jednog morčića potrebno je oko 48 sati, a taj je nakit dosta popularan i izvan Hrvatske. Svaki komad iz zlatarnice Križek pakiran je u posebno dizajniranu kutiju s certifikatom te pričom o nastanku morčića na dvojezičnom DVD-u.

Izazov starih majstorskih tehnika

– Mi smo jedini projekt morčića obradili od početka do kraja, odnosno od razvojno-istraživačkog rada, obrade pa sve do certifikata -,kaže Viktor Križek. – Za nas je projekt izrade kolekcije nakita morčići bio veliki izazov jer do tada nismo radili u tehnici lijevanja i emajliranja. Nekada se za to koristila sipina kost, a danas je moderna tehnologija našla primjenu i kod izrade nakita s morčićima. Iako se s likom morčića izrađuje raznovrstan nakit poput privjesaka, broševa, ukrasnih igli i prstenja, ipak su naušnice najpopularnije i najizrađivaniji ukrasni predmeti s tim likom.

U nedjeljnoj vrevi na Sajmu antikviteta na Britanskom trgu u Zagrebu jedan je od posjećenijih štandova onaj sa replikama tradicijskog hrvatskog nakita koje izrađuje I prodaje majstor Hrvoje Marušić. Za svaki komad znade ispričati odakle je izvornik i iz kojeg razdoblja. Svaki model Marušić je napravio ručno i pripremio za daljnju izradu kalupima, a savladao je tradicijske oblike i tehnike od filigrana, granulacije i proboja do pozlaćivanja i posrebrivanja.

– Sve replike su napravljene od legure razičitih materijala, galvanski, posrebrene ili pozlaćene, patinirane, te zaštićene organskim lakom da ne oksidiraju I ne mažu te da metal ne bude u direktnom dodiru s kožom. Novčići ugrađeni u nakit su također odlijevci. Od srebra su izrađene jedino kukice za uho na naušnicama. Replike izrađujem po narudžbi muzeja, kazališta i folklornih društava, primjerice svjetski poznatog Lada. One služe i očuvanju kulturne baštine, jer je većina originala oštećena ili uništena – ponosi se Marušić.

POGLEDAJTE FOTOGALERIJU: 

Piše: Gordana Popović

Fotografije: Gordana Popović, arhiv zlatarne “Križek”

 

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0