KAMO IĆI
Naslovna / DOBRA PRIČA / KOLUMNE / ISTRAŽIVANJE: Koliko vremena i uz koje rizike djeca provode na Internetu i Facebooku
Gordana Buljan Flander

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

ISTRAŽIVANJE: Koliko vremena i uz koje rizike djeca provode na Internetu i Facebooku

Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba proveli su ove godine istraživanje o iskustvima i ponašanju djece na Internetu i na društvenoj mreži Facebook, na uzorku od 1489 djece u Hrvatskoj, u dobi od 11 do 18 godina, u školama u ruralnim i u urbanim sredinama.

Potvrđeno je ono što smo i očekivali: postoji gotovo potpuna pokrivenost dječje populacije Facebook mrežom. Naime, čak 93% djece ima otvoren Facebook profil, a njih 18% i više njih. Većina ispitane djece, njih 68%, otvorilo je svoj profil prije 13-te godine, koja je granična starost kada je dozvoljeno pristupanje ovoj društvenoj mreži.

U većini obitelji djeci nisu postavljena pravila za korištenje Interneta i Facebooka

Također, prisutnost dječje populacije na Facebooku gotovo je neprekidna, jer 84% njih pregledava svoje profile i postavlja postove na mobitelu, kojeg uvijek nose sa sobom. Svako peto dijete tako na Facebooku provodi i više od tri sata dnevno, a polovica ispitane djece pregledava svoje Facebook profile i za vrijeme nastave.

Ipak, u 78% obitelji djeci nisu postavljena pravila o korištenju Facebooka. Tek 17% djece kaže da takva pravila u njihovoj obitelji postoje te da ih se ona i pridržavaju, a 5% djece priznaje da krše postavljena pravila. S porastom dobi djeteta, roditelji im postavljaju sve manje ograničenja vezana uz korištenje Facebooka, a upravo su djeca u dobi od 15 do 16 godina najugroženija skupina i za činjenje i za doživljavanje vršnjačkog nasilja. Tako obiteljska pravila za korištenje Facebooka nema 93% djece koja čine nasilje putem Facebooka, kao i 88% djece koja su i počinitelji i žrtve nasilja na Facebooku.

Za razliku od 70% svojih vršnjaka koji nikada ne bi prihvatili zahtjev za prijateljstvom od strane nepoznatih osoba, to čini svako drugo dijete uključeno u nasilje putem Facebooka. Djeca koja su uključena u nasilje putem Facebooka češće izjavljuju da bi bila spremna otići na susret s nepoznatom osobom koju su upoznali na Facebooku, čemu su najsklonija djeca koja su istovremeno počinitelji i žrtve nasilja. Za razliku od 82% vršnjaka koji nisu uključeni u nasilje putem Facebooka takav susret neprihvatljivim smatra tek 73% djece žrtava nasilja, 66% djece koja čine nasilje i 50% djece koja su istovremeno žrtve i počinitelji nasilja.

Najrizičnija su djeca koja su istovremeno i žrtve i počinitelji nasilja na Facebooku

Pokazalo se da djeca koja su i žrtve i počinitelji nasilja na Facebooku imaju najizraženije emocionalne i ponašajne poteškoće: narušenu sliku o sebi, sklonija su anksioznosti i depresivnosti te iskazuju više ljutnje i neprihvatljiviih ponašanja, čak i od djece koja su isključivo počinitelji nasilja putem Facebooka. Anksioznost i depresivnost kod djece koja su i žrtve i počinitelji izraženija je nego kod one djece koje su isključivo žrtve vršnjačkog nasilja na Facebooku.

Svako peto dijete izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, svako drugo dijete je to doživjelo barem jedan put, a 9% djece priznaje da je to više puta činilo. O svakom četvrtom djetetu su putem Facebooka širili laži, a sedam posto djece priznaje da je to i samo činilo.

Svako šesto dijete navodi da im se neko ulogirao u njihov Facebook profil i u njihovo ime objavljivao neugodne informacije o njima, dok takvo ponašanje priznaje čak 8% djece.

Da je na Facebooku namjerno blokiralo ili isključivalo drugu djecu iz neke grupe s ciljem da ih izolira, priznaje 13% djece. Njih je 3% otvorilo grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece. Prijetnje je putem Facebooka dobilo 15% djece, dok 7% djece priznaje da je prijetnje upućivalo drugoj djeci.
 

 

Djeca teško uspostavljaju kontrolu nad korištenjem Interneta i Facebooka

Naše je istraživanje također pokazalo da djeca koja imaju manju kontrolu nad korištenjem Interneta (primjerice, teže im je otići s Interneta, češće razmišljaju o Internetu kad nisu na njemu, više zanemaruju svoje obveze zbog Interneta…) imaju lošiju sliku o sebi, tjeskobnija su, pokazuju više simptoma depresivnosti te su sklonija neprihvatljivom ponašanju.

Jedno od desetero djece smatra da zbog Interneta zanemaruje svoje svakodnevne obaveze. Istovremeno svako treće dijete misli da bi trebalo manje vremena provoditi na Internetu. Čak 23% djece, dakle skoro svako četvrto dijete uključeno u istraživanje nastavlja koristiti Internet jednakom čestinom, unatoč namjeri da ga manje koriste. Na Internet 15% djece odlazi kad se osjećaju loše, 12% da bi pobjegli od tuge ili neugodnih osjećaja. Zbog prekomjernog korištenja Interneta čak 9% djece ima osjećaj nedostatka sna, a 10% ih se osjeća nemirno i razdražljivo kada ne mogu otići na Internet. Svako šesto dijete nastoji što brže riješiti domaću zadaću da bi moglo što brže na Internet.

Većina djece na Facebooku ima između 300 i 500 prijatelja, a najčešće informacije koje objavljuju na svom profilu su privatne fotografije i poveznice na različite sadržaje. Čak 85% djece na svojim Facebook profilima dijeli puno ime i prezime, 36% e-mail adresu i 31% ime škole. U slučaju da ih nepoznata osoba pozove na sastanak putem Facebooka 18% djece navodi da bi možda pristalo.

26% djece svoje slobodno vrijeme najčešće provodi na Internetu

Unatoč tome, na pitanje kako bi najradije provodili svoje slobodno vrijeme samo 5% djece odgovara da bi ga htjelo provoditi na Internetu, dok bi se ostalih 95% radije družilo s prijateljima ili se bavilo nekom slobodnom aktivnošću.

U stvarnosti zapravo 26% djece svoje slobodno vrijeme najčešće provodi na Internetu. Većina od te djece, njih 83%, svoje slobodno vrijeme radije bi provodilo drugačije: njih 62% bi se radije družili s prijateljima, a 21% bi se radije nego Internetom bavilo sportom i slobodnim aktivnostima.

Možemo, dakle, zaključiti da Internet i Facebook nisu isključivo dječji slobodan izbor, nego je nekoj djeci to jedini način druženja s prijateljima i bavljenja nekom aktivnošću.

Današnja djeca pripadaju generaciji koja je mnogo vještija u iskorištavanju mogućnosti koje nam Internet pruža. Sudjelovanjem na društvenim mrežama djeca zadovoljavaju potrebu za druženjem s prijateljima i istraživanjem svijeta. Međutim, kako bi u tome bila sigurna i odgovorna potrebno im je vodstvo i podrška odraslih. Ovo istraživanje pruža uvid u način na koji djeca koriste i doživljavaju društvene mreže i Internet općenito, te nas upućuje na važnost roditeljskih pravila, kao i pružanje drugih mogućnosti kroz koje će djeca svoju potrebu za druženjem moći ostvarivati i u „stvarnom“ svijetu.

Rezultati ovog istraživanja zasigurno će poslužiti ne samo roditeljima i djeci, nego i stručnjacima za kreiranje preventivnih programa i edukaciju djece i roditelja.

Stoga posebno zahvaljujem volonterkama Hrabrog telefona koje su u ovo istraživanje uložile svoj entuzijazam i znanja te svojim odlaskom u škole diljem Hrvatske dale značajan doprinos u provedbi samog istraživanja.

 Piše: Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

www.gordana-buljan-flander.com

Pročitajte još:

ODGOJ BEZ BATINA: Kako primjereno nagrađivati i kažnjavati djecu

INTERNET GENERACIJA: Kako vratiti sigurno djetinjstvo?

RODITELJ PERFEKCIONIST: Odustanite od savršenstva

 

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0