KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / KORNATSKI PELJAR: Slow food u zemaljskom raju
Ravni zakan

Morske delicije u konobi Ravni Žakan

KORNATSKI PELJAR: Slow food u zemaljskom raju

Kornati se doživljavaju najljepše u njihovoj prirodnoj praiskonskoj tišini. A ploviti u tišini možete jedino pod jedrima. Zato u tom zemaljskom raju ljubitelji mora, vjetra i jedara posebno uživaju. A inspiraciju podjednako nalaze svi. No, neki će je zapisati u duši i nositi u dragim uspomenam, a neki će je znati i izraziti. Poput Bernard Shawa koji za Kornate napisao: “Posljednjeg dana Stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha.“

Izvor: HTZ/Snimio: D. Fabijanić

Piškera – ACI marina i kapelica Gospe od Anđela

Dakle kroz Kornate je najbolje tiho ploviti i tu i tamo baciti sidro. Uživati u krajoliku, miru, mirisima, izlazu i zalazu sunca. Upijati miomirise mora, kadulje, mirte, majčine dušice, lavande, origana, smilja… Diviti se strmoglavim liticama zvanim „kornatske krune“, ilirskim gradinama i gomilama, utvrdi Tureta i drugim znamenitostima.

A zatim se smjestite u najzapadniju civilizacijsku nautičku oazu hrvatskog dijela Jadrana – ACI marinu Piškera. Marina je zapravo smještena na otočiću Vela Panitula, a mnogo veći otok Piškera je nasuprot. No, Piškera je poznatiji naziv, jer bio je to od davnina otok ribara, pa su tu još prije 500 godina podignuta skladišta ribe. Nasuprot marine, na Piškeri, je i kapelica Gospe od Anđela, sagrađena jako davne 1560. godine. I danas je to jedino ribarsko svetište u Hrvatskoj. Iz te je kapelice sačuvan glagoljaški misal, koji se danas čuva u župnoj crkvi u mjestu Sali, odakle se svake godine za hodočašća 27. kolovoza nosi u kapelicu na Piškeri. A ni Vela Panitula nije bez spomenika. Nedaleko marine je kamena utvrda s dvije kule. To su ostaci kaštela koji su podigli Mlečani da bi oporezivale ribare, pa su oni svakoga jutra ovamo morali donositi ulov na procjenu.

Stara kurnatarska jela, jastog na brudet ili janjetina pod pekom

A današnji hedonisti će na onu citiranu sentenciju Bernarda Showa dodati: Je, doista, Bog je ovdje stvorio jedinstveni raj za sva osjetila, vid, sluh, njuh, ali se zatim i posebno potrudio da stvori i raj za okus i nepce. Zato ovdje u Piškeri zauzmimo mjesto u restoranu Klif uz jastoga na brudet. Ili u konobi Idro ili Marija na obližnjoj Lavsi uz stara kurnatarska jela u koja se ubraja i janjetina pod pekom.

Ili u nekom drugom od dvadesetak živopisnih restorana i konoba uz neponovljivi iskonski prirodni slow food: ribom, hlapovima i jastozima, lignjama, sipama i hobotnicom, školjkama i kornatskom janjetinom. Jela se pripremaju na starinski način, na domaćem ognjištu, pod pekom, na gradelama, uz začine koji ovdje rastu na dohvat ruke. Vino koje se ovdje toči je uglavnom domaće, crno i bijelo, uz aperitiv, također domaću, najčešće travaricu, spravljenu prema satrim receptima. Nisu to restorani sa četiri zvijezdice, već puno više od toga. Jela se služe pod nebom posutim bezbrojem zvijezda, s pogledom na more i zalaz sunca, pod sjenovitom pergolom od loze, uz najljepšu simfoniju miomirisa mora, kamena i mediteranskog bilja.

Telefonski brojevi za rezervacije u restoranima i konobama na Kornatima

Ali da se ne bismo zanijeli i razočarali budimo praktični. Zbog ljetne gužve valja unaprijed rezervirati stol i vez. Telefoni ACI Marine Piškera su 091 47 00 91 i 091 47 00 92.

A s konobama krenimo s juga. U konobi Piccolo na Smokvici Veloj čeka nas Mile Božikov i obitelj s domaćom salatom od hobotnice, ribljom juhom, jastogom, domaćim vinom. Pripremaju vlastiti ulov na gradelama i u krušnoj peći – telefon 099/541 280.

U uvali Opat je konoba Metteo – riba, jastozi, školjke, janjetina pod pekom, hobotnica pod pekom – 098/336 335, te restoran Opat s morskim specijalitetima – 022/435-061.

Na Ravnom Žaknu konoba Žakan nudi kornatsku janjetinu na žaru, zubaca, škrpinu, kovača, oradu – sve ispod peke, jastoga lešo, sa žara i na buzaru, špagete s jastogom, mariniranu tunu, lignje na žaru, rižoto od kozica i od liganja, školjke na različite načine – 091/377-60-15 i 091/726-05-79. Tu je i poznata konoba Larus s domaćim jelima spravljenim na lagan i prirodan način pravi kornatski slow food – 098 230 383.

U uvali Gujak (Lopatica) je restoran Beban – riba, janjetina, kruh iz krušne peći, domaće crno i bijelo vino, janjeća juha – 099/ 475 7399.

U uvali Vruje je najveće mjesto u Nacionalnom parku, «glavni grad» Kornata. Tu je poznata konoba Ante. Njen vlasnik Ante Jerat je najpoznatiji kornatski lovac na hobotnice i priprema svoj specijalitet – hobotnicu na brudet – telefoni 099/562 481, 022/435 025. Konkurencija mu je konoba Robinson sa carpacciom od tune, hobotnice i ugora, dimljenom ribom, slanom ribom, marinadom, paštetama, pršutom od tune… telefoni 098/ 388 667, 091/5417 364.

Na Levrnaki u uvali Anica je konoba Levrnaka – pašteta od tunjevine, salata od hobotnice, rižoti, buzara, jastog, ribe na gradele, forni i lešo, janjetina na žaru i ispod peke – telefoni 091 43 53 777, Mladen 099 473 581, Edi 099 480 677.

U uvali Strižnja su dva restorana. Restoran Darko drži ribar sa suprugom i dvije kćeri. Dakle tu je sve iz mora – svježe. I restoran Quatro nudi riblje specijalitete uz domaće vino. U uvali Šipnata je Konoba Solana s domaćim jelima – telefon 098/936 22 28).

U Kornatima možete i roniti i loviti ribu, pješačiti do otočkih vrhunaca, ali u skladu s Pravilima Nacionalnog parka i plaćanje ulaznice. Zato se dobro prethodno o svemu informirati: www.kornati.hr tel: 022 435-740.

U Parku prirode Telašćica: divota sklada i raznovrsnosti

Zaljev Telašćica smješten je na samom jugu Dugog otoka, gdje ga od Kornata dijele prolazi Mala i Vela Proversa. To je jedna od najsigurnijih, najljepših i najvećih prirodnih luka na Jadranu. Vezovi su u uvali Mir, gdje je i restoran, ali ovdje je ljeti mnoštvo turističkih brodova, pa mir treba potražiti na sidru. Telašćica je Park prirode, pa valja proučiti Cjenik ulaznica i naknada na www.telascica.hr Kada ste platili ulaznicu za plovilo, čije se cijene kreću od 170 do 3.000 kuna – ovisno o veličini broda, mjestu kupnje ulaznice i vremenu boravka, možete uživati i diviti skladu i raznovrsnosti 400 biljnih vrsta od kojih su neke vrlo rijetke a neke i endemične.

Bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta naći ćemo i u podmorju, a među njima i sve rijeđi crveni koralj i mesojednu spužvu. A slano jezero Mir nikako se ne smije propustiti. Jezerski je mulj ljekovit pa ga osobito cijene oni koje muči kostobolja. Ali je dobar i kao preventiva. U jezeru živi i endemična jegulja. Zovu je „kajman“, ali nije opasna. I evo, napokon legendarnih klifova. Laganom šetnjom od nekoliko minuta od jezera, popnite se na krunu 200 metara visokih stijena koje se strmoglavljuju u morske dubine do 90 metara. S jedne strane je smirujući pogled na pučinu a s druge na divlje klisure gdje se gnijezdi sivi sokol.

A ručak (ili večera) u restoranu u vali Mir ili na otočiću Katina u restoranu Mare (koji stalni gosti godinama od milja zovu „Šporka Mare“) uz morske specijalitete spravljene na stari ribarski način. Uvala je zaštićena od svih vjetrova, ovdje ima i dvadesetak vezova sa strujom i vodom, može se i sidriti , ali su dubine male (2 do 4 m). Zbog rezervacije stola i veza evo i Marinih telefona: 098/273-873, 098/332-697 i 099/472-656. Time je i kornatska priča o slow foodu i zemaljskom raju – zaokružena.

 Piše: Mladen Gerovac

 

 

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0