KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / NOVA ACI MARINA: Slano postaje nautički centar
Slano

NOVA ACI MARINA: Slano postaje nautički centar

Nema ništa jednostavnije nego uploviti u zaljev Slano, luku i najsigurnije sidrište u Koločepskom kanalu. Pri uplovljavanju danju je sve jasno a noću je jednostavno, gotovo kao danju. Samo treba zapamtiti da je Gornji rt na jugu, a Donji rt na sjeveru. I da je na Donjem rtu, dakle sjevernom – svjetionik. Crveni bljesak svake tri sekunde. I da ne smijete prići blizu, jer tu je plićina. Dalje će vas voditi lučko svjetlo na južnom kutu rive u Slanom – zeleni bljesak svakih pet sekundi. Uskoro će se ovoj noćnoj navigaciji u zaljevu Slano pridružiti još jedno svjetlo. Ono na valobranu nove ACI marine, čija gradnja treba početi čim odu posljednji ljetni gosti.

Večer na rivi

Ovom prigodom u Slano ne dolazim s mora, već cestom. Trideset i sedam kilometara prije Dubrovnika putokaz – desno. S magistrale se odmah ulazi u mjesto. Kružni tok, hotel, turistički ured, pošta, ambulanta i – ulica prema rivi. Četiri – pet restorana, i isto toliko kafića.

Ugodna je i mirna ljetna večer, terase su pune. I ulica, i šetalište na rivi. Promenada. Ljudi šeću, pozdravljaju se, smiju, sjede na klupama, razgovaraju. Kao na nekom nekadašnjem romantičnom korzu. Prizor upotpunjuju jahte. Krmom su vezane za rivu, njihovo prigušeno svijetlo miješa se s rasvjetom na ukrasnim stupovima i sjenama pinija. I uz sve to miris mora, kamena, soli i mediteranskog raslinja. Idilično mjesto intimnog ugođaja, sve je blizu i svi su bliski.

Stojim pred turističkim panoom sa slikovito nacrtanim planom uvale. Prvo upoznavanje: gdje je što u Slanom. Prilazi mi čovjek, nudi pomoć. Vodi me, pokazuje, ne govori baš dobro hrvatski. Naravno, ni nije Hrvat, nije ni mještanin. Poljak je, ali ovamo dolazi već godinama. Otkako je Slano zaliječilo ratne rane. I kasnije zamjećujem: gosti su se ovdje već toliko udomaćili da izgledaju kao domaći. Tako se i osjećaju, tako se i ponašaju, i jednako su tako susretljivi.

Nedostaje još samo marina

Ujutro, sa mnom je načelnik općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić. Mlad, suvremen, stručan i hitromislen sugovornik. Dobro poznaje nautički turizam, radio je u dubrovačkoj marini, bio je jedan od direktora u lancu za opremanje marina. Vrlo jasno i sadržajno opisuje što je sve poduzeo zajedno s općinskim službama i mještanima da se marina prirodno uklopi u Slano. Da se ovdje i novi nautičari osjećaju ugodno, da se oplemeni turistička ponuda i da svima zajedno donesu daljnju dobrobit.

– Nautičari nisu ovdje nepoznati gosti. Dolaze već godinama, ostaje u uvali na sidru a imamo i rivu opremljenu vezovima dugu 100 metara. Ove smo je godine produžili za još 102 metra u smjeru nove marine. I ovaj ćemo dio opremiti murinzima – govori načelnik Knežić.

Prolazimo rivom prema mjestu gdje uskoro počinje gradnja marine. U toj uvali, zvanoj Popovo blato, više nikad ništa neće biti kao sada. Na blizu 700 metara gatova, pontona s valobranom ovdje će se moći vezati 200 jahti dužine od 10 do 25 metara. Bit će tu i sve ono što prati marine ACI standarda: recepcija, poslovni prostor, restoran s terasom i vanjskim bazenom, mediteranski park s vodotokom, mostom i šetnicom, prometnicama i parkiralištem.

– Dobro smo pripremljeni, pojačali smo kanalizaciju, ugradili pročistač, povećali kapacitete vode, izradili modernu gradsku javnu rasvjetu, položili nove kabele za trafostanice, zasadili palme – kaže Knežić. Prolazeći rivom pokazuje mi najmoderniji sustav odlaganja dnevnog otpada. Na površini se vidi samo sanduk od inoksa koji više izgleda kao ukras. Kontejneri se ne vide, smješteni su u zemlju u kamenom bloku. Kamion za pražnjenje jednostavno podigne cijeli blok, isprazni kontejner i sve to zajedno vrati na mjesto. Nema više ružnih metalnih kolica iz kojih vire otpaci, rojeva muha i pratećeg ljetnog neugodnog vonja.

Plaže, mir i domaća jela

Slano već 5-6 godina uređuje plaže:

– Sve naše plaže u uvalama opremljene su tuševima i kantama za otpatke, svlačionicama i bovama za zaštitu kupača od skutera. Na dvije plaže imamo i liftove za osobe s invaliditetom, to ćemo učiniti i na drugim plažama, te sve plaže opremiti sadržajima za djecu. Jedna od najljepših je plaža Kosmatovica duga 400 metara, s polupjeskom. Plaža kod hotela Osmine ima Plavu zastavu, a cilj nam je da cijela uvala zajedno s novom marinom bude mjesto u tom rangu. Također, želimo zadržati sadašnji mir gostiju, naglasak je na tradiciji i folkloru a ako netko želi cjelonoćnu zabavu, Dubrovnik je blizu – kaže Knežić.

Zato je u Slanom razrađen vrlo živahan program ljetne zabave. Ljetni festival Dubrovačkog primorja počinje krajem petoga mjeseca s likovnom kolonijom, popunjen je izložbama u galerijama i komornom glazbom u crkvi, a završava krajem devetog mjeseca s folklorno klapskim večerima. Tu su i Dalmatinske večeri s tri velike mjesne fešte, uz domaću dalmatinsku hranu i pjesmu, te tradicionalni sajam Siđ koji se svake godine održava 2. kolovoza na dan Gospe od anđela, zaštitnice Slanog.

Što se gastro ponude tiče, načelnik Knežić nema dvojbe:

– Prvi mi domaći volimo domaću hranu. Zašto bismo onda gostima nudili neku modernu kuhinju? Imamo ono što je i nama i gostima najdraže: tradicionalna jela, riba s gradela, peka i dobro vino. Uz to imamo i Kuću meda, te ruralna seoska domaćinstva s domaćim životinjama i tradicionalnim proizvodima.

Obnova Kneževa dvora

Slano ima bogatu i slavnu prošlost. Iz pretpovijesnog doba ostale su gradine, utvrde i ilirske gomile na okolnim brdima. O antičkim vremenima svjedoče ostaci rimskog kastruma na brdu Gradina, a iz starokršćanskog sačuvani su bogumilski stećci i sarkofazi. Na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće Slano ulazi u sastav Dubrovačke republike, pa je tu sjedište kneza i Knežev dvor. Tu je i 600 godina star samostan i crkva sv. Jeronima. U blizini je i dvorac-ljetnikovac Ohmučevića, poznate plemićke obitelji pomorskih kapetana, književnika, kneževa i diplomata.

I tu načelnik Knežić govori o planovima:

– Knežev dvor kompletno ćemo obnoviti kakav je nekad bio u njemu urediti muzej iz 16. stoljeća. Uz Knežev dvor bit će i tradicijska primorska kuća s narodnim nošnjama, starim alatima i ostalim izlošcima koji će svjedočiti o tome kako se nekad ovdje živjelo.

Europska unija u Slanom

Slaven Zvono, direktor Turističke zajednice nabraja zemlje iz kojih dolaze gosti Slanog. Praktički, to je gotovo cijela Europska unija, s dodatkom gostiju iz BiH, koji su najbrojniji u auto-kampovima i u privatnom smještaju. Turizam Slanog naziva aktivnim, jer uz kupanje na brojnim plažama, nudi i staze duge 20-tak kilometara za pješačke i biciklističke izlete sve do mjesta Majkovi, zatim tu su Jadranski susreti – s letećim vaterpolo, nošenjem ribarskih kašeta, utrkom magaraca, potezanjem konopa, pa jedriličarska regata Svetoga Roka od Dubrovnika do Slanog u kolovozu, regata barki na vesla, natjecanje u big game fishingu … Tu je i lungo mare bez ijedne stepenice dug pet kilometara – jednako pogodan za šetnju i za jogging. Načelnik Knežić spominje i projekt šetnice duge 25 kilometara, sve do stonskih zidina, s čim će se Slano ujesen kandidirati za sredstva europskih fondova.

Izbornik talijanske nogometne reprezentacije Antonio Conte, stalni gost

Napravili smo još jedan đir Slanim i njegovom rivom. Na prvom vezu je jahta na kojoj boravi poseban, stalni i dragi gost Slanog. Antonio Conte, sve do nedavno trofejni trener Juventusa, a sada novi izbornik talijanske nogometne reprezentacije. Prije par dana, upravo na ovoj jahti u Slanom Conte je potpisao ugovor o svom novom “radnom mjestu”. Pitam kapetana jahte bi li nam gospodin Conte bio raspoložen nešto reći o svojoj privrženosti Slanom.

Nautički darovi, nautički šoping– Uvjeren sam da bi. No, morao je otići u Italiji zbog posla, ali se uskoro vraća – ljubazno nam odgovara il capitano. Idućeg dana svi su mediji objavili kako je Conte u Rimu predstavljen kao novi izbornik Azzura. Nisam mogaoi čekati na njegov povratak, ali kao i onaj Poljak s početka priče i ostali stalni gosti Slanog, Conte je postao maltene mještanin pa se zna svaki njegov korak. Ujutro jogging lungo mare, zatim doručak, odlazak s jahtom na kupanje, povratak između 5 i 6 predvečer, opet jogging, pa večera.

Većina gostiju Slanog ima sličan ritam. Naravno, s malo ili sasvim bez jogginga, ali s puno užitka u miru, moru i kupanju, izletima, šetnji i obaveznoj večernjoj promenadi, sudjelovanju u mjesnim feštama, užitka u dalmatinskoj pjesmi, vinu i hrani. A dolaze i pripadnici svjetskog jet-seta. Ovdje kuću ima oskarovac Danis Tanović,  pa Slano surađuje sa Sarajevskim filmskim festivalom i ugošćuje filmske zvijezde, goste festivala,  poput Jeremy Ironsa.

Ukratko, prelijepo je ovdje u Slanom. Još kad sliku upotpune šuma jarbola i svjetla nove marine – bit će to mali Cannes. Ne, bit će to puno ljepše, mirnije i ugodnije mjesto od Cannesa. Bit će to mediteranska nautička meka – Slano.

POVIJEST SLANOG: Od slanoga blata do jahti i apartmana

Đino Bujak -  92 godišnji svjedok burne prošlosti

Đino Bujak – 92 godišnji svjedok burne prošlosti

– U početku ovdje bijaše samo blato. Nije bilo ničega, ni kuća ni ljudi, već samo slano blato.

Tako počinje priču najstariji žitelj Slanog, 92-godišnji Đino Bujak. Đino je prava enciklopedija ovoga kraja, svi njegovi preci rođeni su ovdje. Rječit je i bistroga uma, stalno u pokretu, kamo ne može pješke, ode na biciklu.

Sve je, dakle, počelo veoma davno eksploatacijom soli. Slano je po tome dobilo ime, ljudi su se počeli naseljavati. Svjedoči Đino u tančine kako su kmetovi gradili kuće, kako je već tada izmišljena legalizacija i kako su iz Slanoga dubrovački gospari tajno dobavljali sluškinje. Živjelo teško, tko je imao pet-šest ovaca bio je bogat. Janjci nisu bili kao danas, težili su najviše osam kilograma, čim je počeo pasti travu, više nije bio janjac, ali su zato vrijedili više nego novac.

Skupljala se i čistila kadulja, lovor i rogač, koji se jeo  kao čokolada. Tradicionalni sajam Siđ, bio je stočni sajam. Ljudi su dolazili iz Hercegovine i s otoka, bila je to jedinstvena prilika da se rodbina i prijatelji iz daleka jednom godišnje vide i porazgovaraju. Danas nema stoke i vrlo je malo tradicijskih proizvoda, u dva dana pojede se 600 janjaca, ali ne onakvih kao nekad. Tumači Đino i čemu je služio tradicionalni ples Linđo. Cura koja nije mogla dva puta izdržati cijeli Linđo nije bila za udaju.

Rivu na kojoj upravo stojimo i gdje su sada vezane jahte sagradila je Austrija 1910, jer joj je ovdje trebala ratna luka i veza sa Bosnom i Hercegovinom. Komanda Slanog bila je u Sarajevu.

Danas je Slano turistički raj. Blata više odavno nema, ostalo je samo ime uvale Popovo blato a i njega će uskoro prekriti gatovi nove marine.

Evo još nekih crtica iz povijesti slanoga:

Slano ima sedam crkvica. Jedna od njih je i crkva Gospe od navještenja Nuncijate. Dao ju je sagraditi poznati dubrovački pomorac, brodograditelj i dobrotvor Miho Pracat, u znak zahvalnosti što je njegovo brodovlje ovdje našlo spas od oluje.

Dubrovačka republika dozvolila je bosanskim franjevcima da podignu samostan zbog suzbijanja bogumilstva a sagradila ga je dubrovačka plemićka obitelj Lisac (1399), dok je crkvu sv. Jeronima sagradila obitelj Grdić (1420)

FOTOGALERIJA:

 Piše i snimio: Mladen Gerovac (Fotografije  znamenitosti: arhiva TZ Dubrovačko primorje, panorama i skice uređenja ACI)

 

 

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0