KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / ZAGREBAČKI NAUTIČKI SAJAM Hrvatska nautika plovi iz krize
Pičuljan

Štand Pičuljan / Foto: Mladen Gerovac

ZAGREBAČKI NAUTIČKI SAJAM Hrvatska nautika plovi iz krize

Val rasta i optimizma s europskih nautičkih sajmova zapljusnuo je i zagrebački sajam nautike. Hale su bile prepune posjetitelja, na karte se u redu čekalo i više od pola sata, bilo je tu novih brodova svih vrsta, a prednjačili su gumenjaci, ali ne samo oni mali, već naprotiv – oni golemi adrenalinci od desetak i više metara s čitavom ergelom snažnih motora na krmi.

Boris Vukušić

Boris Vukušić/Foto: Mladen Gerovac 

Perjanice hrvatske male brodogradnje bili su prelijepi proizvodi Pičuljana i Grginića, kojima po dizajnu, izvedbi, opremljenosti, plovidbenim karakteristikama, luksuzu – baš po svemu, pripada istaknuto mjesto na upravo održanim najvećim nautičkim sajmovima u Europi. Zašto ih tamo nije bilo, ni njih niti ikoga od naših malih brodograditelja– pitamo dugogodišnjeg predsjednika Udruženja malih brodograditelja pri HGK Borisa Vukušića:

– Jest, ovaj sajam bolji je nego što je bio lani, i daleko bolji nego prijašnjih godina nakon 2008. kada smo dobili onaj posebni porez na plovila, zrakoplove, automobile i motorkotače… koji je uništio samo malu brodogradnju. Upravo mala brodogradnje je od 2000. do 2008. imala najveći rast od svih industrijskih grana u cijelom svijetu. S pratećim proizvođačima opreme, marketinškim tvrtkama i dobavljačima zapošljavala je u Hrvatskoj preko 4000 ljudi. Sve je to uništeno.

Na potezu je nova vlast

Uz to, država je ugušila i klaster male brodogradnje. A na sajmu u Dusseldorfu taj je klaster imao naše najveće štandove, jer ih je financirao sa 50 posto: ministarstva su dala 25 posto kroz poticaje, a svaki mali brodograditelj – izlagač je dao preostalih 25 posto … U tom klasteru se ujedinilo 30 proizvođača koji su zajedno radili, nabavljali sirovine, predstavljali se u svijetu kao jedna korporacija. Bila su tu i brodogradilišta kao što su Greben – Vela luka, Tehnomont – Pula, NCP – Šibenik, dakle mogli smo graditi ribarske, ratne, policijske ophodne brodove… Ti su poticaji poslije 2011. nažalost ukinuti … Nova vlast, kad bi imali malo više sluh, obnovili bi Klaster male brodogradnje. Nema razloga da se ne sufinancira mala brodogradnja jer ona donosi dobit i zapošljava ljude. A možemo napraviti sve: imamo znanje, tradiciju, škole volju, energiju, kreativnost, vrhunske dizajner … Iz krize možemo lako isplivati i plasirati se u sam svjetski vrh. Izlaz je, naravno, i u angažiranju sredstava EU.

Ipak se kreće

Mirakul, pramac

Pramac Mirakula / Foto: Mladen Gerovac 

Neki pozitivni trendovi u izradi novih modela i prodaje u inozemstvo ipak postoje. Grginić je izašao s novim modelom Mirakul 40 hardtop, tvrtka Bura je 120 svojih gumenjaka posebne namjene za vatrogasnu i spasilačku službu plasirala na rumunjsko tržište, Remia-plast ima novi model Nautika 690 K, od kojeg bi 10 komada, uz neke preinake trebalo otići Norvežanima …

Upravo priča o Remia-plastu je putokaz za razvoj u novim okolnostima. Osnivač tvrtke je Mirzet Rešić, koju je zajedno sa sinom Goranom razvio od proizvođača sandolina do uspješnog proizvođača suvremenih i traženih plovila. Evo Mirzetove priče sa sajma:

Mirzet Rešić

Mirzet Rešić / Foto: Mladen Gerovac 

– Uz pomoć kredita EU i HABOR-a gradi se nova hala u Jasenovcu, a u to su uključena i dva broda, solarna elektrana, podno grijanje, ventilacija, sustav za zbrinjavanje otpada … Tu je linija za proizvodnju inoxa, što će uz već postojeću stolarsku liniju za izradu drvenih dijelova omogućiti gradnju cijeloga broda, osim motora. Remia-plast ponosi se i sa tri svoja radna poliesterska katamarana, koji se može prilagoditi i za prijevoz putnika. Iz sredstava EU financiran je i ovaj novi model u Nautika 490 K te promotivni nastupi na sajmovima u Duseldorfu, Southamptonu, Friedrickshafenu …

Muving na sajmu i vedrina na licima izlagača govori o nadi da je napokon nevera za nama. Romanu Pičuljanu ovo je 19. zagrebački sajam:

– Iduće godine slavimo dvadeset godišnjicu – zadovoljno kaže.

Piše i snimio: Mladen Gerovac

 

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0

Komentiraj