KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / ZG SAJAM NAUTIKE: 120 motornih jahti i brodica i 1 jedrilica
pearlsea 56

PearlSea 56 (Snimio: Mladen Gerovac)

ZG SAJAM NAUTIKE: 120 motornih jahti i brodica i 1 jedrilica

Kada je u nedjelju 26. veljače 2017. Zagrebački sajam nautike zatvorio vrata za posljednjim posjetiteljem, organizatori su mogli odahnuti i sa zadovoljstvom konstatirati – bio je to najuspješniji sajam nautike u posljednjih sedam godina!

Kroz  šest paviljona tijekom pet sajamskih dana prošlo je 27.400 posjetitelja – dvije tisuće više nego lani. Može se slobodno reći da su sve to bili „nautičari“ jer teško je vjerovati da je koji posjetitelj pratećeg sajma Hotel&Gastroteh odolio da ne prošeta Nautikom i pogleda sve te lijepe jahte, čamce i brodice i svo to bogatstvo prateće opreme i potrepština za pravi užitak u moru, plovidbi i zabavi na vodi.

PearlSea 56 – najveća jahta u povijesti sajma

Pun pogodak bio je dovođenje najvećeg broda  u povijesti sajma – impresivne sport cruiser jahte PearlSea od 56 stopa.  Raskošan, golemi debeli bijeli tepih u njenom podnožju već je u pristupu tražio da se izuju cipele ili navuku navlake i oda poštovanje njenom visokom rodu u svijetu poklonika te vrste nautike. Bila je to prava mega jahta u odnosu na poznati paviljonski sajamski prostor podignut  davno, prije punih 60 godina, još u doba gradonačelnika Vjećeslava Holjevca kada je do novoga sajma preko Save vozila skela. I kada nitko ni u najluđem snu nije mogao pretpostaviti da će se jednoga dana ovdje naći i ovakvo „morsko čudo“ kao što je ova 17-metarska ljepotica sa 15 tona luksuza i najsuvremenijom tehnologijom ukupne tržišna vrijednost 650.000 eura.

Silver Arow – Srebrna strijela (naziv jahte) bila je napokon prava sajamska senzacije.  Poput one, opet iz Holjevčevog doba, kada je Podravka iz aviona bacala papirnate padobrane s vrećicama svojih famoznih kokošjih juha ( „Kad se sa srcem kuha …“). Te juhe, sa slikom uznositog pijetla na srebrnastoj vrećici, koje su se pomalo spuštale nošene vjetrom, izazivale bi pravi stampedo posjetitelja.

Naravno, poveznica ova dva vremenski i sadržajno jako udaljena događaja samo je – senzacija. Jer dosta je senzacionalno da je tijekom pet sajamskih dana više od četiri tisuće ljudi (prema „papirima“ hostesa na pristupu brodu) stalo u red da bi pogledali jahtu iznutra. Većini njih cilj je bio selfie za uspomenu.

mario knego

Mario Knego (Snimio: Mladen Gerovac)

Predstavnici hrvatske male brodogradnje

Manje selfija, a više pravog zanimanja za brod i plovidbu izazvala je na ovom sajmu prilično velika flota od 120 domaćih i stranih jahti i brodica.  Bili su tu najbolji predstavnici hrvatske male brodogradnje: Grgnić s Mirakulom 30 i 40, Pičuljan s obiteljskim krstašem 830, Leidi, Remia plast, Bura Brodovi, Arbanautika, Bimex, Marservis, Tušek, Barracuda i brdo gumenjaka …  Kao i najnoviji modeli poznatih  stranih brodova: Jeanneau, Beneteau, Four Wins, Bayliner, Glastron, Rinker, Sea Ray …

Posebna gužva vladala je na izložbenom prostoru tvrtke Euromarine koja je predstavila osam modela Jeanneovog motornog programa, a među njima i dvije hrvatske premijere: Marry Fisher 795 Marlin i Cap Camarat 10.5 Walkaround. Nije se samo gledalo, već se i trgovalo.

Mario Knego sa svojom tvrtkom Euromarine već nekoliko desetljeća zastupa Jeanneau, koji ima motorni, ali i izuzetno razvijeni jedriličarski program. Zapitali smo ga kako to da na sajmu nema niti jedne jedrilice. Odgovor je jednostavan – ne isplati se na kopneni sajam vući jedrilicu, ako je netko od ozbiljnih kupaca želi pogledati jednostavnije i jeftinije platiti mu put do mora gdje će jedrilicu vidjeti i doživjeti u njenom pravom ambijentu.

Taj je argument potkrijepio Mirko Kuštera iz Kuster Boatsa s Pašmana kazavši da je ovaj sajam posebno dobro mjesto za motorne brodice s vanbrodski motorom jer  kontinentalci to više žele budući da brod koriste samo mjesec dana u godini.

Ipak našli smo i jednu jedrilicu. Ne samo jednu jedinu na sajmu, već jednu jedinu dosad napravljenu.  Bila je to tri i pol metarska jedrilica Dela, pravo malo osvježenje za poklonike vjetra i jedara.

dela, sani delić

Sani Delić i Dela (Snimio: Mladen Gerovac)

– Trup je od plastike sa završetkom u drvu, i to u tikovini koja brodici daje dušu. Dvije smo ovakve jedrilice unaprijed prodali i sada ih  završavamo. Teška je 230 kila, ima kolumbu od prove d krme pa je pogodna i za veslanje a može biti opremljena i vanbrodskim motorom. Jedrio sam i po jačem vjetru s jednim prijateljem 100 – kilašem, performansi su joj odlične – veli Sani Delić, proizvođač i prezenter jedrilice iz splitskog Ramina Pomorstva.  U letku u kojem je predstavljena tvrtka, za Delu piše da joj je „nosivost dvoje odraslih ili troje djece.“

Tradicijski brod s modernom dušom

Kada je riječ o brodovima s dušom (i jedrom), vjerojatno nije bilo ozbiljnijeg ljubitelja mora i lijepih barki koji nije u prolazi pogladio glatku, toplu i podatnu razmu betinske gajete. Bio je to tradicijski brod „moderne duše“. O čemu se radi objasnio nam je Željko Jerat, predsjednik murterske Udruge Latinsko idro:

– Lipa moja je pokušaj da se na starim temeljima napravi novi brod. Struktura i armatura mu je drvo, ima krasne mahagonijske površine lijepo zaštićene epoksijem, opremljen je latinskim idrom i veslima, a ima i pomoćni motor. Modernija mu je i kolumba koja mu pomaže da postiže bolje brzine u vjetar …

Ukratko, ‘Lipa moja’ duga je 6,96 metara, široka 2,55, jarbol joj je visok 6,96, lantina je 1,6 dužine broda, jedro je površine 24,5 metara, ima čeličnu kobilicu od 185 kg. U gajetu je ugrađen Sole Diesel od 16 konja, koji omogućava putnu brzinu šest čvorova, a spremnik goriva od 80 litara daje joj doseg od 200 nautičkih milja što znači da može otići 7-8 puta na Kornate i vratiti se na Murter.

Još je samo preostalo da pitamo direktora betinskog škvera Pericu Eleza koliko stoji ova brodica retro looka s tehnologijom 21. stoljeća, može li se naručiti i koliko treba čekati? Evo odgovora:

– Potpuno opremljena brodica s motorom i jedrima stoji 48.000 eura plus PDV, rok isporuke je šest mjeseci. Brodica je inače čvršća od čelika i ne zahtjeva posebno održavanje – veli direktor Elez. I još dodaje:

–  Obična betinska gajeta (dakle, ona s iskonskom tradicijskom dušom) bez ove nove tehnologije stoji 25.000 eura.

Kao i na svakom skupu hrvatskih malih brodograditelja povela se priča o isplativosti, budućnosti, izlasku na vanjska tržišta… Jedino je sigurno: europska izlazna vrata hrvatske nautike su vani, ponajviše u Dusseldorfu gdje su kupce našli i Salona, i Pičuljan, i Leidi i Brodice Remia plasta, a sada i dugopoljsko More 55. Ali za to je uvjet da država ponovo pomogne hrvatsku malu brodogradnju da izađe u svijet. Time će se stvoriti uvjeti da i zagrebački nautički sajam još više postane dio slike suvremene svjetske nautike.

Tome opet može puno pridonijeti i angažman  Udruženja male brodogradnje pri HGK. Udruženje je na sajmu održalo radnu i izbornu sjednicu. Za predsjednika je ponovo izabran Boris Vukušić a potpredsjednik je Lucinao Beg, iz Marservisa.  Možda je i polet ovogodišnjeg zagrebačkog sajma nautike znak da će za svoj posao imati bolje uvjete i više razumijevanja nadležnih u državi nego dosad.

lipa moja

Željko Jerat i Lipa moja (Snimio: Mladen Gerovac)

lipa moja

Lipa moja (Snimio: Mladen Gerovac)

Piše i snimio: Mladen Gerovac 

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0

Komentiraj