KAMO IĆI
Naslovna / ZDRAVLJE / MEDICINA / Srčane bolesti i moždani udar su svjetski ubojice broj 1!
Prof.dr. sci. med.Vjeran Nikolić Heitzler, specijalist kardiolog

Prof.dr. sci. med.Vjeran Nikolić Heitzler, specijalist kardiolog

Srčane bolesti i moždani udar su svjetski ubojice broj 1!

Svjetski dan srca već se trinaestu godinu tradicionalno održava 29. rujna zahvaljujući naporu i težnji Svjetske kardiološke organizacije koja želi upozoriti ljude diljem svijeta da su srčane bolesti i moždani udar vodeći uzrok smrti odgovorne za 17.3 milijuna umrlih godišnje. Nažalost, ova brojka raste tako da se očekuje da će do  2030. broj umrlih porasti godišnje na 23 milijuna, a to je više nego ukupan broj stanovnika Australije.

Rizični čimbenici: nasljeđe i način života

Mnogi od nas nisu svjesni da rizik obolijevanja od ovih bolesti ovisi kako o našem naslijeđu tako i o načinu života. Neki rizični čimbenici mogu se uspješno obuzdavati i liječiti poput povišenog krvnog tlaka , povišenog kolesterola, prekomjerne tjelesne težine i pušenja, neki se pak čimbenici ne mogu kontrolirati, kao što je spol i obiteljska sklonost ovim bolestima. Svjetska kardiološka organizacija uključujući nacionalna kardiološka udruženja, a u nas Hrvatsko kardiološko društvo potiče ideju zdravog života u vidu prestanka pušenja, zdrave prehrane i fizičke ativnosti, a u slučaju srčane bolesti odgovarajuće kontrole i terapije. Zdravo srce presudno je za dobar i kvalitetan život. Ove godine Svjetski dan srca posvećan je ženama i djeci. Dok više od 60% žena karcinom dojke smatra svojom najvećom zdravstvenom brigom, smrtnost od srčanih bolesti i moždanog udara u žena je više nego osam puta veća u usporedbi s rakom dojke.

Važnost pravovremene dijagnostike

Starenjem, nezdravim načinom života, tjelesnom neaktivnošću, povišenjem vrijednosti srčanog tlaka stvaraju se preduvjeti za bolest srca i komplikacije u vidu srčanog infarkta, moždanog udara, nagle smrti, popuštanja srca i u konačnici izrazito nekvalitetnog života.

Nužno je istaći da bolesno stanje niz godina može biti bez simptoma i da u tom periodu pravovremenom dijagnostikom i terapijom možemo sprječiti napredovanje bolesti. Iz ovoga slijedi nužnost povremenih kardioloških kontrola, a posebice kada smo upozoreni npr. na povišene vrijednosti tlaka, povišene vrijednosti kolesterola ili nam pojava simptoma nalaže kontrolu.

Piše: Prof.dr. sci. med.Vjeran Nikolić Heitzler,  specijalist kardiolog

Poliklinika Drinković

 

Print Friendly
Podijeli članak:
Share on Reddit0Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Email this to someoneShare on LinkedIn0