KAMO IĆI
Naslovna / DOBRA PRIČA / NAUTIČKA PATROLA 2017: Brodski dnevnik Marina Punat
Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik

Marina Punat i nasuprot nje čudesni i otočić Košljun s glasovitim franjevačkim samostanom koji čuva vrijedne muzejske zbirke (foto kanajt.hr)

NAUTIČKA PATROLA 2017: Brodski dnevnik Marina Punat

Punat, 3. i 4. srpnja 2017. Gotovo je s Istrom. Završili smo i s Ičićima. Sada sve to treba napisati, opjevati. Kasno je popodne, ali pada odluka: isplovljavamo, i to odmah! Imamo struju i internet na brodu, tekstove ćemo pisati u nekoj mirnoj uvali zapadne obale otoka Krka. Dižemo jedra na još uvijek jakim zapusima maestrala. Tek smo krenuli, kad odjednom netko reče: Ljudi, pa još se nismo ni okupali!

Brzo, brod u mirovanje, jedra u zaustavni položaj. Skačemo u more, veselimo se kao mala djeca. A Maslina među nama pod jedrima, kao patka s pačićima.

Nautička patrola 2017, Uvala Torkul Krk, Brodski dnevnik

Uvala Torkul na otoku Krku mirno je zaklonište za nautičare, u blizini su mjesta Pinezići, te Skrbčići a ti je i dućan. Cestom od uvale do Skrbčića je 15 minuta pješke

Idila u uvali Torkul

Odlučujemo se za uvalu Torkul. Već je pala noć a mi se sidrimo u sjevernom dijelu vale. Krmu vežemo za bovu nedaleko malog pristana. Tu je i jedna prelijepa kuća s velikom natkrivenom terasom i stepenicama do mora. Nije to ni restoran ni iznajmiteljski apartman. Sagradili su je članovi riječkog ŠRD Luben da se u njoj druže i naizmjenice ljetuju. Na sidru je još nekoliko brodica. Dobro zaštićena uvala, sigurno sidrište, noćni mir na osami. Danju dolaze kupači cestom iz obližnjih mjesta Pinezića i Skrbčića. Do Pinezića gdje je i dućan, ako vam baš nešto ustreba, cestom ima oko kilometar.

Nautička patrrola 2017, uvala Torkul Krk, Brodski dnevnik, brod Maslina

Maslinu smo usidrili te krmu vezali za bovu pod krasnom kućom s velikom natkrivenom terasom i stepenicama do mora koja pripada riječkom ŠRD Luben

Milanova jušna gregada

Svanulo je naše prvo jutro na sidru. Nakon jutarnjeg obrednog kupanja sjedamo za laptope. Dotle naš brodovođa Milan pronalazi dva ribara koji nam na brod donose dio svog noćnog ulova.  Prvi pravi riblji objed iz vlastite kuhinje. Milanova jušna gregada od grdobine, batoglava i lista, plus frigani arbuni i veliki špari sa salatom od krumpira.

Najavljujemo se našem sljedećem odredištu do kojeg imamo sat i pol plovidbe: “Marina Punat, zove Nautička patrola Jutarnjeg lista, jedrilica Maslina, prijem… “.  Odgovor stiže: ” … Čeka vas vez na gatu B6, dobro nam došli.

Nautička patrola 2017, uvala Torkul na otoku Krku, Milan Ilić, Željko Hajdinjak

Milan je uspio otkupiti nešto noćašnjeg ulova ribe od dva mjesna ribara i upravo je čisti za naš prvi riblji brodski obrok. Iz gumanjeka mu pomaže naš fotić Željko Hajdinjak

Marina kao frankfurtski aerodrom

Označenim koridorom ulazimo u Puntarsku valu i približavamo se marini. Pred nama je na vezu1300 brodova. Nižu se vanjski pa unutarnji gatovi. Navode nas do našeg veza. Brodovi neprekidno ulaze i izlaze. Sve je poput frankfurtskog aerodroma. Marina Punat je naša najstarija marina i jedna od najvećih. Uskoro ćemo saznati da spada i u sam svjetski vrh po kompletnosti, opremljenosti i inovativnoj informatičkoj organiziranosti. (Uplovljavanje Patrole u Marinu Punat pogledajte ovdje)

Uskoro će se pokazati i to da naša početna spontana usporedba s jednim od najvećih i najprometnijih zračnih luka Europe nije bila slučajna. Marina ima kontrolni centar, koji praktički djeluje kao kontrola leta i gdje se u svakom trenutku danju i noću vidi stanje u marini. Sjajan spoj povijesti i suvremene nautike. Znamo tko će nam biti gost Patrole – Dragutin Žic, čovjek koji je sve ovo prije 50 godina započeo a još i danas pokreće i crta nova rješenja.

U dvorištu Europe

Marina Punat na otoku Krku morala je nastati upravo na ovakvom za nautički turizam idealnom mjestu. U skrovitoj ali prostranoj uvali, na otoku koji most spaja s kopnom i ima zrakoplovnu luku. U mjestu s brodogradilištem i blizu Europi odnosno mnoštvu ljudi koji vole brodove, more i plovidbu te čeznu  upravo za ovakvom vrstom odmora. I s ovdašnjim žiteljima nadarenim, školovanim i vještim, ljudima koji im znaju i žele sve to na najbolji način omogućiti.

Nautička patrola 2017, Renata Marević, Marina Punat

Renata Marević, direktorica Marine Punat (snimio: Danijel Soldo/Cropix)

Krešin Marina Cloud

Renata Marević, direktorica Marina Punat dočekuje nas na recepciji i započinje svoju nimalo jednostavnu priču o najnovijim sustavom komunikacije s vlasnicima plovila koji su marini povjerili na čuvanje svoje ploveće ljubimce. Svaki od njih u svakom trenutku želi znati što se zbiva s njegovim brodom a ne samo kada dođe u marinu.  To je omogućeno informatičkim sustavom Marinacloud. Svaki mornar ima na svom mobilnom telefonu aplikaciju u koju unosi sve što i tko kroz tjedan učini na svakom pojedinom plovilu: zategne ili promijeni konop, namjesti bokobran, zamjeni muring, isprazni vodu sa zaštitne cerade… Svaki se brod svakog četvrtka fotografira i noću na petak pošalje se kroz sustav automatski puni izvještaj svakom gostu o tome što je i tko učinio na njegovu brodu. Možda gost baš tog petka poželi doći na svoj brod. Ovu aplikaciju razvio je Krešimir Žic, u suradnji s gostima i menadžmentom Marine Punat i ona je sada ušla u sve razine poslovanja marine.

„Kontrola leta“

Nakon ovih početnih obavijesti direktorica Marević vodi nas kroz recepciju do kontrolnog centra, gdje se na nekoliko ekrana 24 sata prati stanje u marini koja je pokrivena velikim brojem video kamera.

– Evo, tu se vidite i vi kada ste uplovljavali u marinu – pokazuju nam “kontrolori leta”. Zatim, na drugom ekranu vidljivo su označeni slobodni vezovi gostiju koji su isplovili na krstarenje te se o dužini svog odsustva, stimulirani nižom cijenom veza, obavijestili marinu pa se s tim vezovima u tom razdoblju može raspolagati za tranzit.

Nautička patola 2017, Renata Marević, Mladen Gerovac, Tomislav Juranović, Danijel Soldo, Damjan Raknić

Posada Nautičke patole s direktoricom Marine Punat Renatom Marević

Šatlom po marini

– Sva korespondencija s klijentom vezana je uz njegov ugovor i ulazi u sustav, uz njegov account – tako da će bilo tko da je u smjeni znati sve što je dogovoreno s klijentom – objašnjava direktorica Maravić i vodi nas električnim šatlom u obilazak marine. Počinjemo tamo gdje je prije 50 godina sve počelo, kod brodogradilišta uz koje se razvila današnja zona servisa.

Kompletan servis

– Naša servisna zona ima trevelift od 50 tona i 100 tona, ima navoze čak do težine od 600 tona, imamo transportna kolica kapaciteta 30 tona na kopnu. Imamo dva samohodna uređaja za rad na visini, žirafe, hidrauličnu rampu koja ide do 8 metara visine, za bojanje većih brodova na kopnu. Imamo i elektroničare, električare, stolare i sve ostalo što nautičarima treba, ako ne kroz škver onda kroz partnere – objašnjava Renata Maravić, vješto vozeći šatl kroz servisnu zonu. Tu je i dobro opskrbljeni dućan dijelovima za brod i motore.

Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik

Marina Punat, gat za velike jahte

Bistro, restoran, hotel

Na redu je ugostiteljski dio. Tu tri ugostiteljska objekta – bistro “9 bofora” koji je kod mnogih jedriličara i domaćih i stranih već ušao u legendu. Ovo je mjesto za topli doručak, hladno piće, kavu i za jutarnje ili večernje druženje. Ovo je središnji punkt marine, poput zagrebačke špice: “Nađemo se kod “Bofora”. Zatim slijedi restoran Marina, koji kroz dan nudi sva jela a doručak počinje s bogatim švedskim stolom. Restoran radi cijelu godinu.

Postoji i treći objekt, gore iznad marine, to je hotel  Kanait. Tu se sada gradi bazen, uređuje wellness centar sa četiri saune a u blizinu su sagrađena i četiri luksuzna bungalov-apartmana s jakuzzijima i s panoramskim pogledom na marinu i čitavu Puntarsku valu.

Usluge marine nastavljaju se masažom, vešerajem, dobro opskrbljenom trgovinom nautičke opreme, odjeće, pribora za ribolov te marketom.

Na to se nadovezuju i  beauty centar i kozmetički salon koji su smješteni u hotelu.

Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik

Marina Punat, puno cvijeća i mediteranskog zelenila

Marina Club Card

– Imamo Marina Club Card, kojom se može plaćati ne samo unutar marine već i kod naših ugovornih partnera i to uz popust, kao što su specijalna oprema za brodove – primjerice elektronika, alarmni uređaji…  Zatim Kuća vina u Vrbniku također daje popust na našu karticu, isto tako i frizeraj, jer ga zasad nemamo u marini – govori Renata dok nas vodi kroz sav taj gusto naseljeni, dobro organizirani nautički grad.

Kids Club

Prolazimo pored Kids Cluba što se inače doista rijetko vidi i u najboljim marinama u svijetu.

– Mi smo obiteljska a ne jet set marina. Imamo goste koji su tu već nekoliko generacija. Tu su sada djedovi i bake s djecom koja imaju malu djecu. Primijetili smo da tu prije podne ima puno ljudi a djeca se nemaju gdje zabavljati. Pa smo organizirali ovaj Kids club koji vodi stručan animatorski tim: djeca crtaju, pjevaju, igraju društvene igre – objašnjava Renata vozeći nas pored šahovskog polja s velikim, ali laganim figurama dječje visine.

Šatlom na plažu

Marina ima i svoju plažu do koje goste vozi šatl. Marina ima redovni šatl prijevoz i do zrakoplovne luke, ali sve ovisi o razini ugovorenih usluga koji počinje s paketom Basic, u kojem primjerice nema besplatnog parkinga i šatla za aerodrom a brodovi se nalazi i na najudaljenijem mjestu u marini.  Slijedi paket usluga Comfort – koja ima bočnu rivicu uz brod. Stupnjevan je i suhi vez sa smještajem na brodskim ležaljkama ili na dry docku da se na brod ne mora penjati ljestvama.

Što se zabavnog programa tiče na središnjem prostoru marine povremeno nastupaju klape, tamburice i folklor, ali ne previše da gostima ne dojade.

Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik

Ove raskošne cikas-palme, koje dolaze iz tropskih krajeva Azije i Polinezije, osim što su predivan ukras marine govore i o njenoj dugoj povijesti. Svake godine, naime,cikas-palma izbaci nekoliko novih listova, ali raste vrlo sporo

Regate i škola jedrenja

Školu jedrenja drži Yacht klub Punat a marina im daje suport, sredstva, prostor, vez, a gosti marine kroz Marina Club karticu imaju popust u toj školi. Ovdje se već 28. godinu za redom održava regata Croatia Cup, vratio se i Austria Cup, najmlađi na optimistima voze Košljun cup a za iduću godinu se sprema prijateljsko navigacijsko jedrenje Frapa – Punat – Frapa. Posebno se vodi računa o sigurnosti i čistoći marine. Postoji pump out sustav za fekalne tankove, mobilni tankovi za crnu vodu …

Periske i sredozemna medvjedica

– Imamo jak dobru suradnju sa svim udruženjima. Na primjer partner smo ADAC-a i oni su naše usluge ocijenili sa pet kormila. Također, od britanskog udruženja marina Yacht Harbour Association dobili smo pet zlatnih sidara  Usluge su nam certificirane standardom kvalitete, uzeli smo ISO za kvalitetu usluga i ISO 14000 za zaštitu okoliša. Plava zastava naša je bila i prva u Hrvatskoj još 1998. godine. Sad smo dobili dijamantnu plaketu – ovo je 20. plava zastava –  zaključuje direktorica Marine Punat Renata Marević našu šatl-ekskurziju kroz marinu.

Unatoč velikom broju brodova rezultat brige o čistoći okoliša je vidljiv – u uvali  rastu periske, a dan prije našeg dolaska viđena je i sredozemna medvjedica.

Galun kao Rt Dobre nade

U restoranu Marina pridružio nam se Dragutin Žic, koji je stvorio ovu marinu, prvu modernu luku nautičkog turizma u Hrvatskoj. Počeo ju je razvijati iz jakog mjesnog brodogradilišta još početkom 1964. godine kada je još pojam marina bio sasvim nepoznat, već se tada pojavila sintagma „zimovnik za jahte“. Žica se dobro sjećamo iz 1980-tih godina kada smo ovamo dolazili uživati u jedrenju. Naime, on je u suradnji s Austrijancima i domaćim turističkim djelatnicima u već tada popularnoj marini Punat (ACI još nije krenuo) redovito organizirao Međunarodnu regatu krstaša (danas se ta regata zove Croatia Cup), na kojoj su se posebno natjecali novinari na desetak jednakih brodova. Ovdje smo se gotovo puna tri dana puni adrenalina naganjali pod jedrima, sve tamo preko prema Plavniku pa oko Kormata i u danonoćnoj navigacijskoj utrci oko otoka Krka. Tamo smo se kod Galuna nemilosrdno tukli sa senjskom burom upravo pred njezinim (Senjskim) vratima, tako da nam se otočić Galun činio kao RT Dobre nade. A na povratku, slani, umorni ali sretni čekali su nas u Kanajtu ili hotelu Park.

Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik, Dragutin Žic

Dragutin Žic

Kultni kafić „9 bofora“

Park puni stolovi hrane mjesnih ugostitelja koji su se natjecali kako nas svojim  delicijama dokusuriti i posve oboriti s nogu. Tamo smo se družili u kultnom kafiću „9. bofora“, pili prvi jutarnji makijato ili na proglašenju pobjednika, kada smo iz goleme staklene zdjele grabili golemom zaimačom neko zamamno piće puno voća i boja, nešto između zimskog groga i ljetne bole.

Nismo se tada imali vremena baviti nekim ozbiljnim pričama sa Žicom, jer smo bili obuzeti svim tim divnim događajima. A evo danas upravo priča s njim poseban je užitak i glavni je događaj. Jer, Dragutin Žic, u svom stilu – kroz šale, doskočice i anegdote – zapravo nam raspliće vrlo ozbiljnu povijesnu priču o tome kako se rodila prva hrvatska marina, kako je proradio prvi čarter, i kako je zapravo začet hrvatski nautički turizam.

Bracera Dragutina Žica

Ljubav Dragutina Žica prema moru i brodovima vezana je za jednu staru braceru, s kojom je u mladosti plovio a sada njena rebra krase predvorje hotela Kanajt. Otud je nastao i prepoznatljivi amblem Marine Punat koji je izradio slovenski fotograf i dizajner Sergio Gobo.

– S njom sam jedrio Jadranom sa ženom i djecom dok su još bila mala. Bila je to bracera sagrađena još 1880. godine, zvala se Božji dar, ali su joj 1945. zbog tadašnjih vlasti morali promijeniti ime u Božidar – sjeća se Žic.

 Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik, Žicove stara bracera

Artefakti Žicove stare bracere danas krasi predvorje hotela Kanajt

Punu 21 godinu – u školu

No, sve je počelo još puno prije, za vrijeme školovanja koje je potrajalo punih 21 godinu, jer pogađale su ga sve moguće “kurikularne reforme”. Nakon osmoljetke mladi je Žic krenuo u srednju školu učenika u privredi u Senju. Imali su 3 mjeseca nastave, a 9 mjeseci su radili na praksi u brodogradilištu u Puntu.

– Kada smo završili tu školu postali smo majstori. Bio sam brodski mehaničar i svima sam po Puntu popravljao motore. Ali onda da bih mogao upisati fakultet morao sam u Rijeci završiti opet cijelu srednju 4-godišnju tehničku brodostrojarsku školu i tek nakon toga sam upisao fakultet u Zagrebu. Kada sam završio, bilo je to 1970, imao sam već 29 godina. Potom sam odradio 18 u brodogradilištu Punat koje me 9 godina stipendiralo, a trebalo je to onda odraditi dvostruko.

Začeće hrvatskog nautičkog turizma

I upravo tu se događa začeće nautičkog turizma i u Puntu i u Hrvatskoj.

– Neki Židov Amerikaniziran, oženjen u Njemačku je 1962. godine na  zagrebačkom Velesajmu pitao na štandu Brodomaterijala gdje bi mogao naručiti drvene brodice za svoj klub – Adria Motor Boat iz Mannheima. Rekli su mu idite u Punat – tamo vam rade drvene brodove. Tako je 1963.  došao u Punat i naručio najprije tri pa onda još četiri brodice. Ja sam se 1964. godine zaposlio u brodogradilištu i taman sam na tim brodovima i radio.  Bile su to pasare duge sedam metara  i dva i pol metra široke, projektirao ih je Darko Dujmović iz Baške. Imale su Torpedov motor s tri cilindra, što je zapravo bila kopija Volvo motora. Tada je Torpedo proizvodio i tzv Aran motore za teretne brodove, nazvane prema Aleksandru Rankoviću, a to su pak bili izvrsna kopija Deutz motora. Kada su brodice bile gotove dolazili su članovi kluba Adria i plovili.

Što je to – marina?

– U to vrijeme još se nije znalo što je čarter niti što je marina – sjeća se Žic. Kad sam 1978. godine došao na trgovački sud  registrirati marinu pitali su me – a što je to? Velim, mi vam čuvamo brodove, domaće i strane. Pa što ćemo napisati u registraciji? I onda smo napisali „usluge u pomorskom prometu“ i kasnije se dodalo – za marine. Sada spadamo pod „zabavne i sportske djelatnosti“. Do dana današnjega ne zna se koje nam je ministarstvo nadležno –  ministarstvo prometa ili ministarstvo turizma. Svako donosi svoje odluke o istim stvarima – jedni kažu ovako, a drugi onako – kaže Žic te nastavlja priču o rađanju hrvatske nautike.

Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik

Skladan, prepoznatljiv i dojmljiv amblem Marine Punat. Autor je Sergio Gobo a kao inspiracija poslužila mu je Žicova bracera

Pasare – prve čarter brodice

– Kad smo napravili te brodove za Adria klub nismo ih imali gdje čuvati. Te pasare faktički su bili prvi čarter brodovi kod nas. Vlasnik je otišao  u Lučku kapetaniju Rijeka i pitao gdje da ostavi brodove na čuvanju preko zime. Rekli su mu da je najbolje u Bakru jer da je to najbolja luka. Kad je krenula prva bura skoro mu ih je sve razbila. Vratio se u Punat i rekao da nikad više ne ide u Bakar. I onda ih je tu godinu držao kod Jakova Žurića na vezu blizu  brodogradilišta, jer ih u brodogradilištu nisu imali gdje staviti. Onda smo u brodogradilištu napravili 100 metara betonske rive …

Tu sada kreće priča kako su nastali gatovi i vezovi Marine Punata dignuti na željezničkim tračnicama. To je također patent Dragutina Žica. Evo kako je to bilo.

Žicovi patenti od starih šina

– Naš profesor Nikola Malešević, koji nam je predavao osnove metala pitao je na predavanju da li smo primijetili da šine ne korodiraju – i objasnio da je to zato što one imaju dodanog mangana. Sjetio sam se toga pet godina poslije fakulteta. Išao sam u Split vidjeti jednu šinu koja je bila u moru preko 50 godina i vidio da je u perfektnom stanju. Ali trebalo se sada izboriti za to i na radničkom savjetu, što je bilo teže nego li na današnjem nadzornom odboru. Napravio sam troškovnik – stare šine su bile 0,5 tadašnjih dinara (50 para) i pobio sam direktorove skupe betonske rive. Jedan ponton koji smo imali u brodogradilištu i koji je služio za snimanje filma „Dugi brodovi“ prepilili smo na pola, nacrtao sam za konstrukciju za zabijanje – jedan bat od 500 kg i jedan motor Torpedo koji je dizao taj bat i vodilice.  Tako smo 1975. godine otišli u Plomin gdje su bila željeznička skladišta starih tračnica. Kupili smo preko ŽTP-a Rijeka –  100 tona tračnica u bescijenje …

Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik, Dragutin Žic, Renata Marević

Posada Patrole na druženju i ručku s Dragutinom Žicom i Renatom Marević na terasi restorana Marina

I danas zabijamo šine

Govorilo se da Žic gradi željeznicu na Krku, ali se on nije dao smesti, postavljeni su prvi temelji Marine Punat. Prvu šinu su stavili u vodilice i polako zabili 11 metara u mulj. Probali su je izvući ali motor nije imao snage. Onda su zabili četiri šine i u nastavku na šest metara još četiri šine i tako je to krenulo.

– Eto vidite, i danas se to radi na isti način. Kako smo mi zabijali šine, tako su brodovi dolazili. Počeli smo graditi bez dozvole a onda 1974. napravio sam nacrte, dobili smo građevinsku dozvolu i onda je išlo puno lakše.

U šest mjeseci napravili smo marinu 450 metara do recepcije i do 1990. godine završili do zone C.

Jutarnji list, Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik

Jutarnji list: objava Nautičke patrole o posjeti Marini Punat

Čelično drvo za pontone

No, sada je problem bio s kojim drvom to popločati, a to je također zasebna Žicova priča.

– Najprije smo stavili hrastovinu, pa jelovinu, pa smrekovinu … Trajalo je  godinu dana i – propalo. Jednom sam krenuo na službeni put u Amsterdam – i  na obali vidim da zabijaju nekakve drvene pilote. Pitam ih koje je to drvo, kažu to vam je drvo azobe – pitam koliko traje, vele 100 godina! Dali su mi jedan komadić  – i ja sam to donio doma i sad treba uvjeriti radnički savjet da je to drvo koje traje 100 godina. Na koncu sam ih uvjerio pa smo preko Njemačke iz iz Konga dobavili to već obrađeno drvo koje se dakle  zove azobe ili bongozi a zovu ga i ironwood – čelično drvo. Ima specifičnu težinu 1,1 i tone kao kamen, ali ne trune, trajnost mu je 30 godina. Onda smo nabavili stroj koji to drvo obrađuje četverostrano u jednom potezu. Stavi se u stroj i izađe drvo savršeno površinski sa kanalima, kao novo, samo malo tanje. Sada smo sigurni 60 godina dok drugi moraju mijenjati pontone svakih 15 do 20. I zato je cijena našeg veza 4 puta jeftinija od bilo kojeg drugog – smiješi se Dragutin Žic.

Osnutak Udruženja marina

Žic se prisjetio i organizacije marina u Jugoslaviji i poslije u Hrvatskoj kao i osnutka prvih marina poslije Marine Punat.

– Godine 1975. pri HGK je osnovano Udruženje marina Jugoslavije, nismo mogli drugačije, a nazvali smo ga Grupacija marina. Dugo sam bio predsjednik, a pred penziju su mi dali da budem počasni … U ono vrijeme sjedište je bilo u Beogradu pa smo onda 1990. godine u zagrebačkoj komori bili prvo udruženje koje je promijenilo ime u Udruženje hrvatskih marina.

Prve marine poslije Punta

Prva marina iza nas bila  je Mali Lošinj, onda je Zadar Tankerkomerc, zatim Dubrovnik Gruž, i onda su došle Portorož, Izola – u tom udruženju nas je bilo pet-šest,1990. bilo je već 20-tak marina, sad ih je više od 50. U početku sam obišao  španjolske, francuske i talijanske marine i krao ideje. Francuzi su bili definitivno prvi, a onda Talijani. Danas smo mi u Hrvatskoj ravni po svemu s njima, pa možda  i bolji … Da ne govorimo o čistoći mora, o plažama …

Jutarnji list: Nautička patrola 2017, Marina Punat, Brodski dnevnik

Jutarnji list: treća stranice izvješča Nautičke patrole iz Marine Punat

Biskupski ljetnikovac i najstarija crkvica na Krku

Kanajt je posebno Žicovo (a i naše) omiljeno mjesto. Upravo na ovoj terasi uživali smo i mi novinari na regatama. Ovdje je bilo središte društvenog života, nezaboravne su bile večeri predstavljanja krčkog ugostiteljstva. Danas je tu hotel, gradi se bazen, uređuje wellness centar. A evo i Žicove priče kakvo je to zapravo mjesto.

– Tu je nekad bio biskupski ljetnikovac iz 1450. godine. Imamo kamen iz 1558. kad je renoviran. Znalo se da je negdje i crkvica sv. Petra, ali nitko u Puntu nije znao gdje – priča Dragutin Žic. Onda smo angažirali 2001. godine arheologa Ranka Starca da ju nađe. Prvi dan je primijetio  da neka gromača ide u krug, tu smo počeli kopati i našli smo crkvice – prva ranokršćanska najstarija na otoku Krku 5-6 stoljeće, a druga iz doba Bizanta 9. stoljeće i treća je hrvatska iz 13. stoljeća. Sve su crkvice sv. Petra i Pavla pa svake godine 29.6. ovdje slavimo: misa, napravi se krijes, sve goste počastimo hranom i pićem …

U znak sjećanja dugogodišnjim prijateljima

Još puno toga je Dragutin Žic ispričao o nautičkom turizmu, o nelojalnoj konkurenciji komunalnim vezovima, o organizaciji Marine Punat koja ima sedam zasebnih segmenata … Svu tu povijest a i sadašnjost opisao je u svojoj impresivnoj dokumentarnoj monografiji.  Još uvijek smišlja patente. Pokazuje nam nove nacrte i zamisli. Divno, imat ćemo o čemu pričati i dogodine. Premda se još i nismo ni dotakli svih brojnih uspomena koje nas vežu.

Sjedimo u kokpitu naše Masline. Dragutin Žic nam je i službeni gost Patrole. Daruje nam primjerak svoje monografije i upisuje posvetu. Naravno, donosimo našu  Brodsku spomen-knjigu. Evo i te drage uspomene na naš boravak u ovoj prelijepoj marini:

„Ekipi Nautičke patrole 2017. u znak sjećanja i uspomenu na ugodne trenutke i razgovore s dugogodišnjim prijateljima i znancima. Želimo dobro more i puno vjetra. Sa poštovanjem, Dragutin Žic, 05.07.2017.“

 Marina Punat, Brodski dnevnik

Komentiraj

Pin It on Pinterest