KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / Intimna marina u srcu povijesnog grada iz 3. stoljeća prije Krista
aci marina trogir, kamerlengo

ACI-jeva marina smještena je nasuprot znamenite trogirske tvrđave Kamerlengo (Snimio: Milan Šabić/Cropix)

Intimna marina u srcu povijesnog grada iz 3. stoljeća prije Krista

NAUTIČKA PATROLA 2017. Brodski dnevnik ACI marina Trogir

Piše: Mladen Gerovac

Bacamo sidro u plitkom moru između dva otočića Krknjaša koji s jugo-istočnom obalom Velog Drvenika tvore lijepu lagunu. Krknjaši su omiljeno sidrište mnogih ljetnih kapetana i njihovih posada. Evo, i sada oko nas na sidru već je tridesetak brodova, što jedrilica, što motornjaka. Od Krknjaša do Trogira je 6 milja pa ovamo za lijepa vremena već od jutra pristižu velike izletničke brodice krcate kupačima. Sidrište je prostrano, ima mjesta za sve, ali tko želi mir i tišinu, ovdje to neće naći.

Stali smo tu na Krknjašima da predahnemo. Pred nama je uzavreli turistički megalopolis sa 250 tisuća stanovnika i 150 tisuća gostiju: Trogir, Kaštela, Split … Stali smo ovdje i zato da se u miru i u čistom moru posljednji put okupa naš Ivan Zrinjski. Sutra ističe njegov “vojni rok” u patroli. Odradio ga je za čistu peticu. Za novinarsku udarničku značku, da takva postoji.

U Trogiru nas napušta i splitski fotoreporter Milan Šabić. Uskočio je na četiri dana poslije odlaska Borisa Kovačeva. I on je profesionalno odradio svoj dio posla. U početku tih, povučen i oprezan sada je već postao svoj na svome. Žao mu je što odlazi. Baš sada kada mu je najljepše, kad se potpuno uklopio i postao dio ekipe.

Iz Zagreba stižu svježe snage. Pravo pojačanje: urednik sportske rubrike Jutarnjeg lista Hrvoje Bulešić, kojemu je jedrenje opsesija, i Cropixov foto-meštar Tomislav Krišto. S nama do kraja ostaje vjerni, pouzdani i neumorni Matija Boltižar. To je posljednja postava patrole.

Na vezu smo u ACI Trogir, u tijeku je smjena. Odjednom cijeli brod potrese snažan udarac. Sudar!? Udario nas je neki brod u prolazu. Ne! Oko jarbola iznad buma leluja perje. Na palubi leži poveći mrtav golub. Ne, galeb. Golub. Ne možeš vjerovati. Punom se snagom zaletio u jarbol. Nije mu bilo spasa. Momci se smiju, to im je zgodno. Moram priznati da sam kao stari pomorac malo u šoku. I nehotice mislima mi prolaze glavna praznovjerja: Ne isplovi petkom jer je toga dana raspet Isus, Nikad ne preimenuj brod, Nikada nemoj ubiti albatrosa, galeba ili bilo koju morsku pticu jer one nose duše poginulih mornara … O golubu koji skonča tako da se u punom letu zabije u brodski jarbol, i k tome još na brodu koji se zove Maslina … O tome nigdje ni riječi.

Zrinjac prije odlaska preuzima još jedan patrolni zadatak dok se nova posada ne smjesti i ne snađe. Evo Zrinjčevog posljednjeg za sezonu Nautičke patrole 2017.

ACI marina Trogir

Direktor marine Darko Franičević s pogledom na stari Trogir (Snimio:Milan Šabić/Cropix)

Sve veći brodovi smanjili broj vezova

“Kada bismo izdvajali marine s najljepšim lokacijama na Jadranu, ACI marina Trogir svakako bi bila među njima. Naime, ova marina ima mjesto s naJboljim pogledom na staru gradsku jezgru Trogira, od kojeg je razdvojena tek užim kanalom.

I to nije jedina “lokacijska” prednost ove marine. Zračna luka Split udaljena je svega nekoliko minuta vožnje, kao i autocesta s koje ste za tri sata u Zagrebu. A jednom kad ste u marinu već stIgli, otoci Šolta, Drvenik, Brač su praktički na dohvat ruke.
Marina je otvorena 1983. s ukupno 230 vezova. S protekom godina brodovi su u prosjeku postajali sve veći, vezova je bilo neznatno manje pa se tako došlo do današnje brojke od 174 veza u moru i 35 na suhom. I specifično za ACI marinu Trogir, većina tih vezova, oko 70 posto, su brodovi u čarteru.

Više detalja o tome iznosi nam direktor marine Darko Franičević, koji ovdje radi već 12 godina.

 – Čarteraši su ovdje najviše zbog blizine centra Trogira i njegovog položaja u odnosu na ostale dijelove Jadrana. No, prošli mjesec nemali je broj njih ovdje bio i zbog Ultre koja se održava u Splitu. Ljudima je očito odgovaralo smjestiti se ovdje na brodu i putovati svaki dan na Poljud.

Iako nema toliko gostiju na godišnjem vezu, ACI marina Trogir ipak ima stalnu klijentelu koja preferira ovu marinu.

Vrijeme čarter nautike

A razlog za to nije samo dobra lokacija. Iako manjih gabarita, ova marina ima svoj servis, nautički shop, ronilački centar, teretanu, restoran, super market… Ukratko, ponude im ne fali.

Prvih vremena ACI marine Trogir dobro se sjeća Tončica Coce, šefica recepcije koja u marini radi punih 32 godine:

– Osamdesetih godina dolazila nam je birana klijentela, a sama krema svjetskog jet-seta uvijek se vezala tamo preko u gradskoj luci. Od Caroline od Monaca, preko Michaela Schumachera i Berinea Ecclestone, teško je i pobrojati sve poznate koji su neko vrijeme proveli u Trogiru.

Danas su druga vremena. Vrijeme je čartera i masovnog nautičkog turizma. Tako je i u Trogiru. ACI marina može primiti brodove do 25 metara, ali su ponajviše usmjereni prema nautičarima i čarterašima koje ovdje dovodi čak osam različitih kompanija.

 – Mi smo mala i simpatična marina. Ovdje je intimnija atmosfera, a naši gosti to vole – priča nam šefica recepcije Tončica Coce.

Danas ACI marina Trogir radi punim kapacitetom te se za godišnji vez ili povećanje broja plovila u čarter flotama čeka I po nekoliko mjeseci. Jesu mali, jesu malo stariji, ali su sasvim opremljeni i nautičarima ovdje ne fali ništa. A povrh svega, smješteni su “preko puta” samog centra jednog od najljepših povijesnih gradova u Hrvatskoj, s pogledom koji vrijedi više nego luksuzne novotarije u nekim drugim marinama.”

Dok Zrinjac sređuje glavnu temu vraća se Matija s anketama nautičara i pričom

Izraelskog jedriličara Abrahama Bittona koji je dvije godine tražio savršeni brod, dok ga nije našao baš ovdje u ACI marini Trogir.

Oplovio pola svijeta, sada istražuje Jadran

aci marina trogir

Kameni likovi s Isusova Križnog puta, već sada privlače pažnju turista (Snimio:Tomislav Krišto/ Cropix)

Naime, Bitton tražio je jedrilicu koja će biti brza, s kojom će moći upravljati dvoje ljudi, s komforom za najmanje petero. Plovio je Mediteranom, Karibima, Maldivima, ali nikako naći brod koji bi mu odgovarao i opisanim uvjetima, ali i po cijeni, i po kvaliteti. Onda je vidio oglas za Benetau Oceanis koji se prodaje u ACI marini Trogir. Kupio je avionsku kartu, sletio na splitski aerodrom i – pravac ACI marina.

– Brod mi se svidio i odmah sam ga kupio. Bio sam već prije u Hrvatskoj, ali poslovno, nikada kao jedriličar. Nažalost, sada ostajem samo tjedan dana tako da ne mogu potpuno istražiti jadransku obalu, ali vraćam se sljedeće godine na dulji jedriličarski odmor – kaže Bitton.

Bitton je dijete Mediterana pa su ga roditelji još dok je bio dijete upisali u školu jedrenja. Već tada je zavolio brodove i jedrenje, ali je svoju jedrilicu kupio puno kasnije, odnosno prije 25 godina. Od tada je oplovio pola svijeta. Sada je na redu Jadran.

U međuvremenu Bule je preuzeo priču o Jošku Kandiji koji je došao na naš brod da bi nam predstavio svoju jedinstvenu zamisao čija je izvedba upravo krenula.

Isusov križni put deset metara pod morem

Prezime Kandija u Hrvatskoj je prepoznatljivo prema pokojnom Vinku koji je bio poznati rukometni trener. Njegov nećak Joško odlučio je turističku ponudu Hrvatske obogatiti jednim novim projektom. Kada u priču ubacite brata bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera dobijete Križni put pod morem.

Riječ je o ideju koja je spojila Joška kao strastvenog ronioca i Valentina Valenta, vlasnika Obrta Lončarstvo Val iz Petrinje.

-Radio sam puno poslova kao ronilac. Od traženja mrtvih tijela, istrage brodskih nesreća koje su naručila osiguranja, ronilačkih tečajeva…Htio sam na neki način popularizirati ronjenje i turističku ponudu Trogira nečim što je u svijetu jedinstveno. Inspiracija mi je bio podvodni muzej u Italiji gdje sam vidio kako se oko eksponata ispod površine lome sunčeve zrake. Taj me prizor ostavio bez daha. Čisto ludilo…Pričao sam s Valentom i rodio se Križni put pod morem, prisjeća se Joško.

aci marina trogir

Posljednji pogled na likove Isusova Križnog puta, uskoro će biti dostupni samo roniocima (Snimio: Tomislav Krišto/Cropix)

Križni je put u povijesti prikazan na različite načine. Kroz različite slikarske tehnike, skulpture, glazbena i književna djela. Sada će Isus ukrašavati i hrvatsko morsko dno. Riječ je od 50 betonskih figura u prirodnoj veličini koje će biti raspoređene na 14 postaja Križnog puta.

-Otišao sam pričati s načelnikom općine Marina Antom Mamutom. Uvala Jelinak pokazala se kao idealna lokacija. Našli smo zajednički jezik, dobio sam koncesijsko odobrenje za polaganje kipova i krenuo…, priča Kandija.

Križni put trebao bi stajati oko pola milijuna kuna, a prije početka radova Joško je morao tražiti i odobrenje Katoličke crkve.

-Išao sam pitati Don Vinka Sanadera koji me uputio na Splitsko-makarsku nadbiskupiju. Pokazao sam im svoju ideju, a oni su nakon par dana odgovorili pozitivno.

Joško sam za sebe kaže da je više praktični vjernik, a nada se da će u Trogir privući još ljubitelja ronjenja.

-Kipovi će biti na desetak metara dubine. Ako računamo da su prosječno visoki oko dva metra, znači da će sve biti vidljivo već na osam metara. To je dubina na koju mogu vrlo lako zaroniti i početnici, a i zbog sunčevih zraka koje mogu prodrijeti na toj dubini, prizor će biti fascinantan, pojasnio je 41-godišnji ronilac iz Trogira. Prva postaja, Suđenje Isusu Kristu, je završena i u more bi trebala idući tjedan. Ostatak se planira zgotoviti do kraja 2017.

Preostaje nam još da popunimo našu gastro-rubriku Patrole. Nije trebalo ići daleko. Restoran Kalma samo je nekoliko koraka od najbližih vezova. Nekad je to bila picerija, a danas je to ozbiljni restoran kojeg zadnjih pet godina drže Marko Ilić i Mario Pereža.

Restoran Kalma: Jela iz stare dalmatinske domaće kuhinje

Restoran ima stotinjak sjedećih mjesta, što ga čini pogodnim i za organizaciju raznih proslava i domjenaka. Kao i većina drugih restorana u marinama, ovisan je o nautičarima. Restoran počinje ozbiljno raditi u travnju s dolaskom prvih nautičara i s prvim regatama što traje sve do kraja studenog.

Filozofija restorana je na dalmatinskoj tradicionalnoj kuhinji, s malo suvremenijim dodirom na nekim od dugo poznatih jela. Tako se ovdje može dobiti pašticada, tuna na viški, sipa s bobom i sličnih jela iz stare domaće dalmatinske kuhinje.

Mi smo za predjelo kušali jakobove kapice na dva načina – zapečene s češnjakom, parmezanom i francuskim konjakom te na žaru u vinu i maslinovom ulju. No, pravi specijalitet bila je riba (lubin) pečena u soli, koju nam je pripremio šef kuhinje Piero Antonio Gudagnino. Ovaj „splitski Sicilijanac“ otkrio nam je i svoju tajnu pripreme – dobar tajming i miješanje ribe u sol.

Okus je bio sjajan, osobito u kombinaciji s umakom od limuna i vrhnja. Optimalno pečena, lagana i sočna, bila je savršeni objed.

Recept: Riba u soli

Sastojci:

riba (lubin, zubatac…)

morska i kopnena sol u težini barem dva puta većoj od ribe

za umak od limuna – riblji temeljac, malo vrhnja za kuhanje, limun

Priprema:

Očiste se utroba i škrge ribe, ljuske se ostave. Riba se stavi na sol i pažljivo prekrije solju, to jest “umijesi” u nju. Peče se na najjačoj temperaturi (obično pola sata za kilu ribe). Riba se servira u posudi u kojoj je pečena, a konobar razbija sol pred gostima, diže kožu s ribe i potom gostima poslužuje meso koje nije slano. Po želji se stavi umak od limuna, servira se uz blitvu i suho bijelo vino, poželjno dalmatinski pošip.

 

Komentiraj

Pin It on Pinterest