KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / KAMO NA BRAČU: Domaća janjetina, Vidova gora, Zlatni rat
Zlatni rat

Zlatni rat

KAMO NA BRAČU: Domaća janjetina, Vidova gora, Zlatni rat

Ostavite brodove na vezu: čeka nas fenomenalna pustinja Blace, tajanstvena Zmajeva špilja, fantastični pogled s Vidove gore, janjetina u selu Gažulu i domaća hrana u konobama gdje marendaju berači bračkoga kamena

Bračka janjetina, vitalac i domaće crno

Na čuvenom pastirskom staništu Gažul, nadomak Vidove gore najvećeg vrha jadranskih otoka, prije 14 dana održan je tradicionalni stočni sajam. Ta je atrakcija uz brojne uzgajivače 20.000 bračkih ovaca i ovaj put privukla veliki broj domaćih i stranih turista.

Imanje Gažul, Brač

Imanje Gažul

– Uz ovce na izložbi su predstavljeni i konji, magarci, pulad, kobile i njihova ždrjebad, i po prvi puta krave. Nagrada „Zlatno zvono“ za najboljeg ovna pripalo je Anti Dubravčiću, drugu nagradu dobio je Matko Franulić, a treću Ante Filipi, obojica iz Nerežišća. Prvu nagradu za kolekciju ovaca zaslužio je Ante Filipi, druga nagrada je pripala Radojki Gospodnetić iz Nerežišća, a treća Juroslavu Marineliću iz Gornjega Humca – izvijestio je javnost s ovog prvorazrednog otočnog zbivanja županijski stručni savjetnik agronom dipl. inž. Milan Jakovčić.

Ne treba dvojiti je li ovaj skup u ugodnoj hladovini tzv. Bežmekovo stana, daleko od priobalne buke i vrućine protekao u cjelodnevnom užitku u bračkoj janjetini, siru, vitalcu, torti hropoćuši i ostalim bračkim specijalitetima. Upravo nas je inženjer Jakovčić spojio s Nikolom Gospodnetićem zvanim Bežmek, koji ovdje u svom „stanu“ pod Gažulom svakodnevno prima goste željne mira, tišine, hladovine te finog domaćeg zalogaja i domaće kapljice.

– Gosti se moraju najaviti dan prije da se možemo pripremiti, jer tu nema ni struje ni vode i sve je svježe: janjetina s ražnja, ispod peke, lešo i „na špici“, teletina, svinjetina, piletina – objašnjava Nikola Gospodnetić – Bežmek, koji svakog gosta dočekuje sa suhim smokvama i četiri aperitiva gratis – domaćom rakijom: travaricom, lozovačom, orahovačom i od rogača. Za ljubitelje vina Bežmek toči domaće crno i bijelo a za one druge ima spremne domaće sokove: od bazge, kadilje i višnje. Naravno, ni jedan dan ne može proći bez vitalca, „zaštićene nematerijalne hrvatske kulturne baštine“ iza čega s krije jelo napravljeno od iznutrica janjeta koje još nije probalo travu – tako da se jetrica navuku na „špicu“, omotaju maramicom i preko svega crijevima te se sve peče na laganoj vatri sat i pol sve dok crijeva ne postanu hrskava.

Pustinjački samostan Blace

Ako se želimo vratiti u davnu prošlost, kada se ovdje živjelo izolirano, ali ne i zaostalo svakako nam valja posjetiti pustinjački samostan Blace izuzetnu građevinu bijelih kamenih krovova, uraslu u suru bračku liticu. Sagradili su ga poljički svećenici glagoljaši koji su se ovdje skrasili u 16. stoljeću, bježeći pred Turcima. I opremili iznenađujuće luksuzno: stilski namještaj, klavir, knjižnica … Do Blaca se može stići samo pješice. Automobilom se stiže od Nerežišća prema Vidovoj gori skrene desno i slijedi putokaz na crvenu bračku zemljanu cestu teod krajnje točke slijedi dva i pol kilometra pješačenja kroz blatački kanjon. Postoji i atraktivniji pristup iz uvale Blace – tri km pješaćenja između kamenih litica.

Supetar

Supetar

Zapravo bračku putešestviju treba isplanirati pažljivo da se ne zaobiđe krov Jadrana – bračka Vidova gora, vrh vrhova svih jadranskih otoka i fantastičan pogled koji se s ovih 780 metara nadmorske visine pruža na sve strane svijeta, tamo sve do daleke Jabuke. I duboko dolje na Zlatni rat, koji se odavde čini toliko prepun ljudi da i oni koji trenutno ne žele ući u more, moraju tamo ostati, jer na kopnu nema mjesta ni za jednu nogu. A okolo na sidru cijela flota izletmičkih brodova, guleta i jahti. Zato ovamo nitko ne dolazi bez dalekozora i fotoaparata s jakim teleobjektivom. I zato, vjerojatno, Ivan Matulić – Anđelinac iz Dola, gazda ovdašnje konobe koja nosi ime slavnog književnika iz Postira Vladimira Nazora, nezadovoljno kaže kako janjetina slabo ide. A možda i zato što Gažul odavde nije daleko.

Nerežišće – selo kao kameni muzej

Što se još ovdje može naći: stara zapuštena bračka gustirna (šteta) i bunar u kojem se skupljala dragocjena kišnica, odašiljač i prelijepi monument od bračkog mramora spomen križ „Kristu pobjedniku – otkupitelju i palima za domovinu, što ga je 2.000-te godine podigao brački puk uz pomoć Jadrankamena, Ive Restovića iz Australije i ostalih darovatelja.“

Zapravo, glavno raskršće za sve ove bračke divote su Nerežišća pa i za Škrip, gdje je smješten Muzej Brača, a i cijelo selo izgleda kao jedan (pomalo zapušteni) kameni muzej. Kad je riječ o kamenu i ljudima koji u njemu i od njega žive tu je i Donji Humac s konobom Kopačina, gdje se također mogu dobiti vitalac, janjetina na špici, jetrica u ružmarinu, pohane rolice od janjećeg mozga, riblje i janjeće peke … Ali i marenda ovdašnjih berača kamena: tripice, paprikaš, gulaš, pašticada, janjetina u bižima – porcija 40 kuna.

Postira

Postira

Dol – puhovi na špici

Ispod Škripa je i slikovito mjesto Dol. Glavni hit je ovdašnja konoba Toni. Tu je pred ljeto poznati američki televizijski voditelj Travel Channela Andrew Zimmern za svoje 9-milijunsko gledateljstvo snimao prilog za TV emisiju Bizzare foods. Slavni Zimmern kušao je ovdje vitalac, janjetinu na ražnju, puhove na špici …

Tonijev sin, mladi gazda Joško Matulić kaže nam kako su puhovi sada najbolji, također nam opisuje kako se priprema dolce garbo, također ovdašnji hit– jetrica s krumpirom u posebnom umaku. I, naravno, ne može proći bez torte hrapoćuše također „zaštićene nematerijalne hrvatske kulturne baštine“, koja potiče upravo odavde iz Dola. Ta slastica, koja je zbog izgleda dobila ime po lokalnom bračkom hrapavom kamenu, na glasu je i kao afrodizijak. Evo prilike da je mnogi probaju i da dobiju recept – upravo 16. kolovoza kada se u Dolu održava sada već tradicionalna Noć hrapaćuše.

Piše i snimio: Mladen Gerovac

Izvor: Jutarnji list

 

 

Pin It on Pinterest