KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / Marina u kojoj ni jednom gostu ni jednog trenutka ne može biti dosadno
marina Frapa

Marina Frapa - pogled s tornja (Snimio: MIlan Šabić /Cropix)

Marina u kojoj ni jednom gostu ni jednog trenutka ne može biti dosadno

NAUTIČKA PATROLA 2017. Brodski dnevnik Marina Frapa

Piše: Mladen Gerovac

Marina Frapa naslanja se na čudesno jezerce Zmajevo oko. Ime je dobilo po tome što se povremeno pretvori u pravi vražji kotao, voda se usključa i ubija bez milosti sav Život u njemu.

Takav se opći pomor dogodio godine 1997. Baš kada je otvorena marina Frapa. Graditelji marine napadnuti su sa svih strana: uništili ste život u jezeru i zabetonirali ga tako da se više nikad neće obnoviti. Godinu dana kasnije ekipa Jutarnjeg lista u sastavu: Ivana Ostojić, instruktorica ronjenja i autorica vodiča Zaronite u Hrvatskoj, Hinko Car, instruktor ronjenja – profi podvodni fotograf i moja malenkost – autor ovih redaka) zaronila je u Zmajevo oko. Hinko snima rakove, školjke, kozice, morske konjice… Život se vratio. Utvrđujemo strujanje morske vode kroz nevidljive vapnenačke pukotine. Nema betona.

Strašni zmaj

marina Frapa, zmajevo oko

Čudesno jezero Zmajevo oko (Snimio:Milan Šabić/Cropix)

Nakon desetak metara voda naglo postaje zeleno-žuta, zatim crvenkasta i prema dnu potpuno smeđa. Tu života nema. Kada se taj donji sloj iz nekog razloga uzburka, dolazi do pojave koju narod od davnina zove “buđenje zmaja”.

I kako to uvijek biva kada se neki misterij ne može objasniti, nastaju legende. Najstarija je nastala u krilu stare grčke mitologije i na krilima neobuzdane mašte. Dakle, ta priča ide ovako. U davno vrijeme u ovom jezeru živio je jedan opaki i ružni zmaj. Zvao se Murin i bio je izvanbračni sin Here i Posejdona. Živio je u svojim dvorima na otoku Velika Smokvica odakle je vladao drevnim gradom i polisom Herakleja, tadašnjim dijelom Velike Grčke koja je zauzimala i jugoistočni dio Italije i našeg Jadrana. Ondašnjem življu bio je koristan jer ih je štitio od najezde svakojakih pljačkaša, gusara i osvajača.

Nemilosrdan, kakav je već bio, za to je uzimao krvavi danak. Svake bi godine na najduži dan od svojih štićenika zahtijevao da mu predaju najdeblju ovcu i najljepšu djevojku za ženu. Nijedna od tih nesretnica ne bi preživjela tu prvu zmajsku bračnu noć. Sve do jednog dana kada se na krilatom konju Pegazu pojavio junak starogrčkog herojskog kova, koji se zvao heroj Aristoles, a bio je praunuk argonauta Jasona. Istog onog koji je, ploveći sa svojim junacima, na brodu Argo tražeći Zlatno runo dospio i do našeg Cresa i Lošinja. Dakle, taj se Aristoles zaljubio se u istu onu curu koja je bila namijenjena strašnome zmaju, koja je sutradan trebala biti nevjesta strašnome zmaju. Kao što to već u priči mora biti, mladi junak Aristoles izazvao je opakog zmaja na dvoboj. S tim je kopljem mladi junak Aristoles uspio smrtno raniti svog opakog zmajskog suparnika.

Batrgajući se u smrtnoj agoniji, zmaj Murin kandžama si je iskopao vlastite oči. Jedno je oko bacio tamo daleko iza otoka Mljeta, a drugo mu je ispalo i palo pod noge. Zmajsko je oko istopilo kamen, napravilo ovu današnju jamu u koje se ulilo more i evo ovog jezera pred nama jezera koje se zato zove – Zmajsko oko.

Ima još jedna priča o nastanku Zmajevog oka, koja je bliža i primjerenija ovdašnjem življu koje se odvajkada bavilo ribarstvom i poljodjelstvom. Ta, pak priča ide ovako. Dvojica braće imala su na mjestu jezera polje. Bila je to plodna zemlja, braća su je vrijedno obrađivala i bogati urod pravedno dijelila. No, nesrećom, jedan je brat obolio i ostao bez vida. Onako slijep, zamolio je brata da urod i dalje jednako pravedno dijele. Jer, ako me prevariš, kazao je slijepi brat, zemlja neka se provali, polje neka potone u more i neka iz nje iskoči zmaj koji će te progutati. Ni znanstvenici, a ni mi još ne znamo je li jezero geomorfološki nastalo još u ledeno doba ili je nastalo tako da se urušio strop neke velike spilje pa se ta golema jama ispunila morskom vodom.

Ali simpatično nam zvuči ova narodna predaja: ako se dvoje zaljubljenih zajedno okupa u Zmajevu, živjet će dugo u sretnom braku, bit će vjerni jedno drugom do kraja života, a njihov će brak biti blagoslovljen vječnom ljubavlju i zdravom djecom …

marina frapa, zmajevo oko

Kupanje u Zmajevom oku posebna je atrakcija (Snimio: Milan Šabić/Cropix)

Pod okriljem zlatnog lava

Sve sam to ispričao posadi u plovidbi prema Marini Frapa. A onda smo uplovili u marinu koja … Koja, jednostavno nikoga ne ostavlja ravnodušnim, jer je jedinstvena. Netko će reći da je kičasta. Netko će reći da je bila lijepa dok je bila blistava, ali sada ju je prekrila patina jer je već dama u godinama.

Prava je istina i za mene i za mnoge nautičare da je marina Frapa impozantna spektakularna dama bila od samoga početka, puna mašte i iznenađenja, i da je sada u najboljim godinama. Prava je istina da ćete ovdje naći sadržaje kakve nema niti jedna naša marina i da slične marine vjerojatno nema nigdje u svijetu.

Prvo što zamjećujemo, njena je heraldika. Grb sa zlatnim lavom i sidrom, s naznakom hrvatske šahovnice, sve okruženo konopom koji na dnu završava mornarskim muškim čvorom.

Lav je uvijek kraljevski simbol, znak hrabrosti, dostojanstva i kraljevske veličajnosti. U grbu je britanskog i mnogih drugih kraljevstava. Ovdje je lajt motiv čitave marine koja sa svim svojim sadržajima asocira na svojevrsno nautičko kraljevstvo.

U to se savršeno uklapa i lik čovjeka koji nas dolazi pozdraviti čim smo se vezali. Prepoznatljivo lice sa simpatičnim kraljevskim francjozefskim brkom. Jure Mula, direktor marine od prvih dana. Čovjek kojega ćete naći u marini i svetkom i petkom. I na svim njenim mjestima – od gatova i recepcije do restoranske kuhinje i tehničkog servisa. Jer ovdje se ništa ne prepušta slučaju pa tako ni naš posjet. Pozvao nas je direktor Mula da budemo gosti marine kojima je sve otvoreno. Naš prekratki boravak da bismo obišli i doživjeli sve čari i veličajnost ove marine, nadomjestio nam je vodeći nas kroz sve njene sadržaje, maštovita rješenja i događaje.

Ali, ni on nam nije stigao pokazati baš sve. Još jedno iznenađenje čeka nas na kraju. Predvečerje je, sjedimo u kokpitu. Odjednom, onaj fini lelujavi miris parfema. Njuškamo odakle dolazi, prvi ih je spazio Matija. Niz gat šoto vento približavaju se dvije dame izuzetnog izgleda. Brineta i plavuša. Dvije doista atraktivne dame u minicama i štiklama. Izgledaju fenomenalno pa im opraštamo što baš i ne spadaju u ovaj ambijent. Duge noge, duga njegovana kosa i zamamna tijela. Dobro, ima nešto i u tome što smo kao pravi pomorci već dugo na moru, pa ih pratimo pogledom kao jastrebovi. Jedna od njih, s torbicom na dugom zlatnom lančiću, ovlaš baci pogled na naše muško društvo, diskretno se sagne i stavi nešto pod pasarelu.

Čim su zamakle, momci skaču na gat pa dižu pasarelu. Poruka? Čitamo. Poziv u marinski Cabaret gentlemens club, every night from 22. Za one izvan marine – free taxi. Slike govore sve. Raspaljuju maštu. Momci kalkuliraju, ostanimo još noćas, direktor je rekao sve vam je dostupno … Ma sigurno nije baš sve … Ne, ne, nikako ne možemo … Sutra nam valja biti u Trogiru, Kaštelima, Splitu ili … gdje već. Gledaju me razočarano … Vade zadnji argument: pola u šali pola u zbilji vele – ali mi smo istraživački novinara … A onda ja vadim svoj zadnji argument – dečki, dnevnica vam tamo vjerojatno nije ni za kavu!

No, hajmo sada od početka. od trenutka kad smo na Frapinom tranzitnom gatu vezali brod. Hajmo za direktorom Jurom Mulom. Matija Boltižar bilježi, Milan Šabić snima, a moja malenkost propituje i nadgleda.

Nitko ne ostaje samo jedan dan

marina Frapa, zmajevo oko

Direktor marine Jure Mula – snimljeno u Zmajevoj špilji (Snimio: Milan Šabić/Cropix)

– Kada smo planirali i gradili marinu htjeli smo stvoriti mjesto gdje jedan gost može provesti mjesec dana bez da ikamo isplovi, a da u isto vrijeme ima sve potrebne sadržaje da mu niti jedan dan ne bude dosadno – objašnjava Mula.

Kada kaže sve, onda stvarno misli sve. Počnimo od samog ukrcaja, gdje goste osim mornara dočekuju i hostese koje preuzimaju njihove papire za registraciju broda. Nadalje tu su čak tri restorana od kojih svaki nudi drugačiju ponudu, od morskih delicija do bosanskih ćevapa i japanskog sushija. Marina ima sve – i frizeraj i plažu, i disko, i butik s odjećom, i teniske terene, i trgovinu … Pa čak i noćni cabaret Gentlemen’s club.

– U Frapi se svaki dan nešto događa, a kada nam dođu gosti iz čartera oni ne ostanu jedan dan, nego dva ili tri, jer u jednom danu ne mogu isprobati sve sadržaje marine – veli Mula.

Svojim maštovitim sadržajem sami su sebi visoko postavili ljestvicu sadržaja i kvalitete usluge koju svake godine nastoje podići. A sve je počelo 1997. godine s recepcijom koja se nalazila u kontejneru te s gatovima koji su bili povezani prašnjavim poljskim putovima. Danas je to jedno potpuno drugačije mjesto gdje rivu uz more krase statue zlatnih lavova, koji su ujedno zaštitni znak marine. Marina se proteže na 10 gatova sa 462 potpuno opremljena veza, s time da je da su dijelovi za stalne goste i dio za čarteraše i prolazne goste sasvim odvojeni. Tranzitni gosti su smješteni na samom ulazu u marinu na dugačkom gatu gdje se vežu megajahte duže od 30 metara, kao i 70-tak brodova kojima operiraju četiri čarter firme. Drugi dio marine, onaj sa stalnim gostima, nalazi se s druge strane maloga mosta, a krasi ga jedan mirniji svijet okružen prirodom. Na ulazu su vrata s natpisom “Crew only”, koja garantiraju sigurnost i privatnost.

Frapa na taj način postaje spoj dvaju svjetova. Za direktora Mulu, oni su svi isti gosti kojima je potrebno ponuditi sadržaj koji će ih zadovoljiti i ponukati da ovdje ostanu na vezu odnosno da se i sljedeće godine vrate u Frapu.

– Od nas se puno očekuje, jednim dijelom sami smo “krivi” za to, ali to nas upravo gura da svake godine budemo bolji i kreativniji – kaže Mula.

I zato se ovdje svake godine može vidjeti neki novi sadržaj. Primjerice, ove su godine u beach baru na bazenu unajmili internacionalni bend koji izvodi moderne hitove za ples. Prošle godine su otvorili klub Cristal, gentlemen’s club u kojemu atraktivne dame izvode striptiz te pružaju opuštajuće masaže.

Tu je i Zmajeva špilja, atraktivni kafić pod morem u kojemu se piće ispija uz društvo brojnih riba koje dolaze do prozora gdje gosti sjede. Tu je i Captain’s club, posebni prostor za kapetane i skipere megajahti koji je namijenjen za druženje i opuštanje u ekskluzivnom ambijentu, uz panoramski pogled s tornja marine.

Marina ima i kongresni centar. Tu se organiziraju razni veći skupovi kao i proglašenja pobjednika velikih regata. U marini se posebna pažnja posvećuje jedrenju. Marina je sponzor ženske regatne posade. Tu se održava godišnja regata Frapa Busisness Cup, gdje se natječu neke od najjačih firmi u svijetu koje samo za ovaj događaj unajme i jedriličarske olimpijce kako bi pokazale svoj prestiž. Sljedeće godine će se na popis manifestacija dodati još jedna regata.

– U suradnji s marinom Punat, kao i s Alpe Yacht Clubom, namjeravamo organizirati jednu novu regatu koja će ponuditi nešto potpuno drugačije na našim prostorima – kaže Mula. Nešto drugačije je upravo premisa na koju cilja rogoznička marina. Ovo nije marina u kojoj je jedini sadržaj jedrenje ili plivanje između gatova ili gdje se jedina zabava može pronaći u obližnjem gradu. Ne, ovo je marina koja je odlučila stvoriti vlastiti život upravo na prostoru same marine pod motom: “Novo je uvijek bolje.”

Zmajeva špilja

Jedna od glavnih atrakcija u marini Frapa je i Zmajeva špilja, To je podvodna građevina u središnjem dijelu marine koja počiva na četiri šuplje i međusobno povezane kocke na 15 metara dubine. Taj je dio uređen kao ekskluzivni kafić, sa stropom od stalagmita, s impresivnim svjetlećim “zmajskim stazama” i okružen akvarijskim prozorima jer je podmorje špilje bazen od čelične mreže u kojem plivaju kovači, salpe, špari, crnelji, brancini i orade kraljevske veličine … Ovdje žive jer ih osoblje marine redovno hrani a kada se na “prozoru” spilje pojavi novo lice znatiželjno mu priđu da ga pogledaju svojim ribljim okom. Ovdje se održavaju ekskluzivni domjenci za društvo do 35 ljudi.

 Recimo još i to da se na vrhu te građevine nalazi atraktivna ugostiteljska terasa s pogledom na cijelu marinu a prizemlje je iskorišteno za malo ekskluzivniji sanitarni čvor budući da j to mjesto od kojega prema zdradama marine kreće i natkriveni gat za mga jahte i posebne goste.

Dani zmaja

Legende o jezeru Zmajevo oko u marini su pretvorili u tradicionalnu priredbu nazivom Dani zmaja. Priredba se priređuje u suradnji s osnovnom školom Rogoznica.

Ove su godine u znaku zmaja izloženi likovni radovi, prikazani razni igrokazi na temu zmaja. Učenici su na svom štandu prodavali ukrasne predmete koje su sami izradili s motivima zmaja. Posjetitelji priredbe mogu na svom tijelu tetovirati zmaja a u restoranima marine i degustirati „zmajeve“ delicije. Naime, uz taj se dan priprema i prikladan meni, pa se gostima restorana poslužuje flambirana jela. Sljedeće godine u planu je suradnju sa šibenskim kazalištem, kažu u marini.

marina Frapa

Marina Frapa – objava u Jutarnjem listu

Od morskih specijaliteta, bosanskih ćevapa i baklava  do originalnog japanskog sušija i ostalih azijskih jela

Jure Mula, osim što je direktor marine Frapa, on je ujedno jedan od njenih glavnih kulinarskih aduta. Naime, Mula je po struci kuhar koji je gostovao po brojnim kulinarskim TV emisijama i u Hrvatskoj i u inozemstvu te je čitava bogata gastronomska ponuda marine pod njegovom pomnom paskom. Marina ima tri svoja restorana i svaki ima svoju specifičnu gastro-ponudu. Restoran Konoba je mjesto u kojemu se pripremaju roštilji te mesna i morska jela sa žara. U restoranu Ancora mogu se isprobati najbolji morski plodovi uz originalni japanski suši.

U ovoj marini nije samo naglasak na širokoj ponudi, nego i na kvaliteti.

– Tijekom zime šaljemo naše kuhare u Bosnu i Srbiju, u Banja Luku, u Leskovac … Zato imamo najbolji roštilj, ali i najbolje baklave. Imamo kuhara iz Japana koji pred gostima priprema suši, a slastice pripremamo sami – kaže Mula.

Ipak, pravi spektakl događa se u restoranu Ancora. U unutrašnjem dijelu restorana svaku večer je gastro shou Teppanyaki, gdje kuhar iz Azije priprema pred samim gostima autentične azijske specijalitete. U restoranu imaju i široku ponudu vina. Od ljeta 2014. u drugom dijelu Vinoteke svojim gostima marina nudi degustaciju i mogućnost kupovine kvalitetnih i vrhunskih vina, uz canape od dalmatinskog pršuta.

Unutar marine, u dijelu za čarteraše, nalazi se picerija koja nije u vlasništvu marine, ali isto tako predstavlja ugodno mjesto na kojemu se može popiti pivo ili kava te naravno pojesti pica. Ta picerija u čitavoj ovoj bogatoj gastro ponudi Fraper jedina je predana u ruke koncesionaru.

Za ovu prigodu, kao svoj glavni specijalitet u marini su izabrali jedno domaće, hrvatsko jelo koje ujedno govori i o kulinarskoj maštovitosti: janjeće kotlete u korici od crnog češnjaka.

Recept: Janjeći kotleti u korici od crnog češnjaka (za 2 osobe)

Sastojci :

800 g janjećih kotleta / hrbat

6 žlica maslinovog ulja

2 ljutike

1 žlica brašna

4 dcl mesnog umaka od pečenja

1 grančica majčine dušice

20 g mariniranog crnog češnjaka

40 g parmezana

2/3 žličice krušnih mrvica

sol

papar

Priprema:

Na dijelu masnoće staklasto pirjamo ribani đumbir i usitnjeni marinirani crni češnjak te sjedinimo sa žličicom brašna, nakon toga zalijemo mesnim temeljcem i kratko prokuhamo. Dobiveni reducirani umak ostavimo sa strane.

Majčinu dušicu i peršin sitno nasjeckamo te pomiješamo sa već gotovim umakom od crnog češnjaka, pospemo parmezanom i dodamo krušne mrvice kako bi dobili kompaktnu smjesu.

U ugrijanu pećnicu na 140 stupnjeva C stavimo peći 8 minuta janjeći hrbat te ga ostavimo u pećnici još nekoliko minuta da odleži i pusti svoj sok.

Neposredno prije serviranja izvadimo janjeći hrbat iz pećnice i premažemo gornju stranu kotleta gotovom smjesom od crnog češnjaka te kratko zapečemo u pećnici na 180 C da kora postane hrskava. Gotovi janjeći hrbat serviramo narezan na kotlete a preporučujemo da to radite na servirnom stolu ispred gostiju.

 

 

 

 

 

 

Komentiraj

Pin It on Pinterest