KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / NAUTIČKA PATROLA 2017: Brodski dnevnik Rab
Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik

ACI Rab je sezonska marina, službeno je otvorena od 1. travnja do zadnjeg dana listopada, odnosno sedam dana prije Uskrsa, ako Uskrs pada ranije. Kapacitet marine je 142 veza, tijekom sezone je 30 do 40 brodova na mjesečnom vezu a ostalo su gosti u prolazu

NAUTIČKA PATROLA 2017: Brodski dnevnik Rab

Piše: Mladen Gerovac

Rab, 7. i 8. srpnja. Nezaboravan doček, radno i prijateljsko druženje u Supetarskoj Dragi i Rabu. Darko Dumičić – jedan direktor za dvije marine stalno nam je na raspolaganju. Povezuje nas s važnim ljudima i razvaža svojom škodom. Upoznajemo direktoricu Turističke zajednice mladu, susretljivu, šarmantnu i vrlo obaviještenu Ivanu Matušan, bez koje ne bi bilo dobrog dijela priče s Raba. Tim više što je ova jedinstvena povijesna i današnja raskošna rapska rapsodija blisko povezana i satkana od brojnih zanosnih legendi, mitova i priča, pa nismo mogli ni zamisliti boljega vodiča od naše Ivane.

Rapska torta

Uoči „iskrcavanja“ u Rabu napravili smo „ratni“ plan. Jura i Damjan idu ravno u marinu, zna se: Jura radi priču, Damjan – ankete. Za to vrijeme direktorica TZ Raba Ivana Matušan i ja priču počinjemo s glasovitom rapskom tortom i nastavljamo s mitovima i legendama, uklesanim u gotovo svaki kamen staroga Raba.  Danijel najprije snima u marini, a onda se pridružuje Ivani i meni pa krećemo u obilazak rapskih znamenitosti tragom mitova i legendi. A onda svi zajedno krećemo u uvalu Gožinka, gdje je jedan od najpoznatijih i najposjećenijih rapskih obiteljskih restorana.

Nautička patroala 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik, rapska torta

Prije nego što krenimo s marinom, jer ovo je ipak – Nautička patrola, ispričajmo storiju o najpoznatijoj rapskoj slastici. Rapska torta potječe još iz 12. stoljeća, a originalni recept čuvaju časne sestre benediktinke. Ivana Matušan povela nas je u Kuću rabske torte, koja je i slastičarnica i svojevrsni slastičarski muzej.

Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik, rapska torta

Glavni sastojci torte su bademi i liker od višnje maraskino, a trajanje pripreme je tri dana

Njena priprema traje puna tri dana. Kada je Rab bio pod Mlecima torta se pripremala u kućama patricija, a kasnije u građanskim kućama, a i mogla se naručiti i u rapskim samostanima Sv. Antuna Padovanskog i Sv. Andrije. Posluživala se prigodom značajnih blagdana a posebno uz krštenje, Svetu pričest i Svetu potvrdu. Uživali smo u ukusu ove izuzetne drevne rapske poslastice, koja je u novije vrijeme postala simbol i zaštitni znak Raba.

Lijepo vrijeme – prazna marina

ACI Rab je sezonska marina, službeno je otvorena od 1. travnja do zadnjeg dana listopada, odnosno sedam dana prije Uskrsa, ako Uskrs pada ranije.  Kapacitet marine je 142 veza, tijekom sezone je 30 do 40 brodova na mjesečnom vezu a ostalo su gosti u prolazu. Uplovljavanja dnevno je pedesetak, a ostali gosti u marini su oni od prethodnoga dana. Međutim svi ti gosti tijekom prijepodneva napuštaju marinu, tako da sredinom dana  ostanu na vezu tek tri-četiri broda. Svi uplovljavaju tek navečer. Među njima više od polovice su gosti od jučer i prekjučer, koji se vraćaju s izleta i kupanja te oni s mjesečnim vezom, a 50-60 je novih. Sjetih se posljednje posjete ovoj marini i riječi direktora Branka Pahljine koji je to izrazio jednostavnim riječima:  „Kad je vrijeme lijepo – uvale su pune a marina prazna i obrnuto.“

Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik

ACI marina Rab: vrijeme je lijepo – vrijeme je za masovni odlazak u rapske uvale na kupanje

Rapske fešte

Ali Rab ne dočekuje svoje goste samo s prelijepim uvalama i plažama, i s gustim sjenovitim šumama. Rab je poznat i po feštama. Najpoznatija je Rapska Fiera koja se održava na blagdane sv. Jakova, sv. Ane i sv. Kristofora -posljednjih dana srpnja. Održavaju se viteške igre, turnir samostreličara, prikazuju stari zanati, kuju se stari alati, srpovi, noževi … U Rabu se zapravo uvijek nešto događa – dani šparoga, dani janjetine, dani autohtonih proizvoda: lavande, ulja, vina …  A na kraju sezone u rujnu postala je popularna fešta Kanata, što bi u prijevodu značilo: gotovo, nema više, fajrunt. Ali kakav fajrunt – svakoga se dana u drugom hotelu održava tržnica s rapskim domaćim proizvodima, nakon čega slijedi zabava uz kuharsko natjecanje u pripremanju brodeta i palente pod nazivom “naj brunčić”, na Trgu sv. Kristofora nastupaju samostreličari, folkloraši, pjevači … Nije to zapravo fešta od fajrunta, već fešta koja zove da se krene iznova!

Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Rapska fjera

Rapska fjera najveća je rapska fešta a posvećena je oslobođenju Raba od Mlećana i Zagovoru sv. Kristofora

Cijeli grad – spomenik

Zašto nautičari vole Rab? Cijeli grad je jedan jedinstveni povijesni spomenik. Njegova četiri crkvena tornja čine se kao četiri jarbola a cijeli poluotok sa starom gradskom jedrom kao pramac broda okrenutog moru. Svaka zgrada, ulica i trg imaju svoju povijesnu priču. A cijeli je otok prepun je legendi i storija iz davnih dana. Poput one o klesaru Marinu, osnivaču državice San Marino odakle potječe i rapski samostrel, o sv, Kristoforu koji spasio Rab od osvajača Normana, o Kalifrontu i pastirici Dragi, o Liburnim, Grcima i Rimljanima, koji su otok prozvali Felix Arba – sretnim otokom gdje se i današnji posjetitelji očito osjećaju sretno. A među njima i nudisti – golaći nakon što se britanski kralj Eduard VIII. prvi okupao gol u uvali Kandarol.

No, tu smo već na području Ivaninih legendi, mitova i priča. Dugujemo ponajprije priču o tome kako je nastala šuma Kalifront koju smo opisali u prilogu o ACI marini Supetarska Draga.

ola 2017, ACI marina Rab, Ivana Matušan (foto Rab danas)

Ivana Matušan, predsjednica Turističke zajednice Raba (izvor: www.rabdanas.com)

Legenda o Dragi i Kalifrontu

Legenda kaže da je Kalifront bio pastir koji je čuvao ovce svoga oca. Kalifrontov je  otac pak bio prijatelj s Barbatom (inače mjesto na Rabu) koji je imao kćer Dragu. Kako je Kalifront čuvao ovce a i Draga je bila pastirica, čim ju je vidio, odmah se u nju zaljubio. I ona se zaljubila, ali nije smjela biti s njim jer ju je majka zavjetovala božici Dijani na čistoću. Kalifront nikako nije mogao odoljeti ljepoti Drage i oduprijeti se svojoj strasti pa je odlučio da će je imati pod svaku cijenu. Kad je Draga vidjela da je vrag odnio šalu pokušala je pobjeći i trčeći je zazvala božicu Dijanu u pomoć.  Dijani nije preostalo drugo već pretvoriti Dragu u kamen kako ju Kalifront ne bi mogao spopasti.

Kalifront je osuđen da cijeloga života živi u šumi i hrani se šumskim biljem. Još uvijek lud ljubavi i požude za Dragom iz dana u dan besciljno je lutao šumom. Postajao je sve obrasliji, lišćem i granjem pa se s vremenom i sam pretvorio u stablo i postao dijelom šume. A njegova nesuđena Draga postala je kamen koji stalno roni suze. Tako su njihova dva lika postala i inspiracija za skulpture na Trgu sv. Kristofora, koji svjedoče o ovoj legendi što ju nam je prepričala Ivana Matušan.

Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, sv. Kristofor

Sveti Kristofor – zaštitnik Raba

Ovo je pravo mjesto i za najveću rapsku legendu, priču o zaštitniku Raba, svetom Kristoforu. Kristofor se rodio u Kanaanu u Palestini u 3. stoljeću pod imenom Reporb. Bio je to jak čovjek, pravi gorostas. Tražio je pravog gospodara kojem će služiti, ali ni s jednim nije bio zadovoljan.Jedne noći probudi ga neko dijete i zamoli da ga prenese na drugu obalu. Reporb uze dijete na ramena, zagazi u rijeku i poče hodati pomažući se palminim štapom, kao i dotad. No, što je dalje išao, dijete je postajalo sve teže i teže. Digla se i oluje, pa skoro poginuše. Kad je došao na drugu stranu, spustio je dijete na tlo i zapitao ga: “Tko si ti,zapravo? Imao sam osjećaj kao da nosim težinu čitavo svijeta.” Tada mu dijete reče: „Nosio si Isusa Krista i nisi na leđima nosio samo mene, već si nosio i težinu doista nosio težinu čitavog svijeta. Ako ne vjeruješ, zabodi štap u zemlju i vidjet ćeš, do sutra će procvasti i uroditi plodom.“ I tako bi, kad se ujutro probudio vidio je da je palmin štap urodio plodom. Dobio je ime Kristofor, prema grčkom Krostoforos – nostitelj Krista.

Kristofor je umro mučeničkom smrću. Za Rab je neobično važan datum – 9. svibnja godine 1075.  Nakon dugotrajne opsade toga su dana na grad žestoko nasrnuli italski Normani. Kada su već sasvim posustali, bez hrane i obrambenih mogućnosti, iznijeli su na zidine svoju najdragocjeniju relikviju – lubanju Svetog Kristofora. Normani su odustali od opsade, okrenuli se i otišli otkud su i došli. Od tada je Sveti Kristofor zaštitnik Raba a 9. se svibnja slavi kao Dan grada. Kristoforova se lubanja i danas  čuva u rapskoj katedrali – župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Odvela nas je Ivana u riznicu katedrale da ju vidimo. Ukrašena je dragim kamenjem, i počiva u kutiji s pozlaćenim pokrovom.

Evo nas i u Parku svetog Marina za kojega je vezana ova legenda:

Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, sv. Marin, Ivana Matušan

Ivana Matušan, predsjednica TZ Rab u Parku sv. Marina s njegovim kipom – darom države San Marinu, koju je osnovao

Rabljanin Marin osnivač San Marina

Treće je stoljeće, car Dioklecijan kao poklonik starorimskih božanstava vrijedno progoni kršćane. Rabljanin Marin, vrijedni kamenorezac i klesar odluči, s prijateljem Leom pobjeći pred opakim carem preko u Italiju, u tadašnji Arminium, današnji Rimini. Kao vješt majstor za kamen popravljao je tamošnje zidine. Lijepo su živjeli  pa su i on i Leo odlučili tamo i ostati. Marin se nastanio u pokrajini Monte Pitano  gdje je sagradio crkvicu oko koje su  se okupljali kršćani te se tu formiralo naselje iz kojeg se razvila današnja državica San Marino. Istodobno na nedalekom brdašcu Leo je začeo gradić, današnji San Leo.

Danas se ovdje, u rapskom Parku sv. Marina, među Rabljanima znanom kao Park Dorka –nalazi kip Sv. Marina – dar države San Marino. Rab je 1968. sa San Marinom potpisao povelju o bratimljenu pa godine 2018. zajedno slave 50 godina druženja i suradnje.

Goli kralj s golom ljubavnicom na plaži Kandarola

Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik, uvala Kandarol

Uvala Kandarola u kojoj su se kralj Eduard i njegova ljubavnica Wallis 1936. godine kupali goli i tako je pretvorili u nudističku plažu što je i danas

Ovo nije legenda već stvarni događaj. Britanski kralj Edvard VIII i njegova velika ljubav, dvostruka raspuštenica Amerikanka Wallis Simpson u godine 1936. savili su svoje ljetno ljubavno gnijezdo baš u Rabu. Prohtjelo im se da se zajedno okupaju goli na lijepoj skrovitoj rapskoj plaži Kandarola. Kako reda mora biti i zakon se mora poštovati, a kralj u tome mora prednjačiti, zaljubljeni Edward uredno je Gradu podnio molbu da mu dopuste da se on i njegova Wallis goli utočaju u more nasred Kandarole. Unatoč puritanskom vremenu, aktualna rapska vlast to jednom kralju naprosto nije mogla odbiti. Nije ostalo zabilježeno je li bilo svjedoka tom kraljevskom činu.  No, događaj ipak jako odjeknuo u javnosti, pa su kralj i Wallis ubrzo dobili brojne sljedbenike koji se u Kandaroli i dan danas kupaju goli.

Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Edward VIII, Wallis Simpson

Wallis Simpson i Edwarda VIII. vjenčali su se samo godinu dana nakon rapske avanture i njegove abdikacije (izvor: www.velikabritanija.net)

Ali imalo je to i svoje posljedice za nesretnog kralja.  Puritanska Engleska to je svom Edwardu jako zamjerila. Već i sama njegova ljubavnica s Wallis Simpson koja je imala dva braka iza sebe bila im je trn u oku, ali rapska golotinja i kraljeva želja da se sa svojom ljubavnicom i vjenča izazvala je toliku sablazan da je jadni kralj na kraju morao – abdicirati. Onda se na miru vjenčao sa Simpson. Naslijedio ga je njegov brat Albert, koji nije zapravo želio tu krunu, ali ju je zbog Edwardove abdikacije na koncu ipak morao prihvatiti. Albert je uzeo  ime George VI. a prva odluka  bila mu je da svom bratu i njegovoj ženi da titulu vojvode i vojvotkinje od Windsora, ali je odbio da se njegova nova snaha može oslovljavati s: Your Royal Majesty, Vaše kraljevsko veličanstvo.

Jutarnji list, Nautička patrola 2017, ACI marina Rab

Jutarnji list: objava iz ACI marine Rab

Rabljanka Rajka preko Atlantika

Priče bi još dugo potrajale da se Jura nije pojavio sa svojom aktualnom pričom iz ACI marine Rab i vratio nas u sadašnjost. Priču je u svom stilu pripremio za Jutarnji list, a ona glasi ovako:

„Niti deset milja od mira Supetarske Drage, nalazi se suprotna priča. U Rabu stanuje tranzitna ACI-jeva marina koja nudi baš sve suprotno: tamo je stari grad, tamo stanuju legende i mitovi, tamo se sidro vuče kroz stare kale koje pričaju neke svoje priče, tamo je, uostalom, i fjera koja je savršeni supstitut i odmak od mora. Tamo, podno starog grada, pogled ne puca prema moru, već prema kopnu, gdjekad intrigantnijem i od plavih, dubokih brazdi.

Tamo smo, konačno, upoznali i gospođu Rajku, Rabljanku i prevoditeljicu koja priča šest jezika, a koja je, recimo, na brodu vlasnika Mannera, Carla, nasljednika austrijskog napolitanskog giganta, koji je iznajmio brod od vlasnika Rockstara, najvećeg proizvođača energetskih pića u SAD-u, te njime prošao rutu od Gibraltara do Kariba, preplovivši Atlantik. Što je svojevrsni sveti gral nautičarske pasije.

– Bilo je to čudesno iskustvo, izabrali su među tisućama prijavljenih, a isplovili smo krajem rujna, kada se inače to baš i ne radi. Štoviše, u tom terminu Atlantik je izuzetno opasan – priča nam Rajka.

Jutarnji list, Nautička patrola 2017, ACI marina Rab

Jutarnji list: objava Nautičke patrole iz ACI marine Rab

Prijateljstva s gata

Rabljanka koja je preplovila Atlantik bila je, zapravo, idealan šlagvort za priču o rapskoj marini, koja je zaista atipična. To je, naime, sezonska, ali ipak profitabilna marina, koju takvom održavaju direktor Darko Dumičić i njegova desna ruka, recepcionarka Dubravka Ulemek.

– Premda smo većinom tranzitna marina, postoje ljudi koji nam se rado vraćaju, jer ovdje imaju Rab, bezbroj predivnih skrivenih vala, ali i prolaz prema Jadranu. Raduje nas ta vjernost pojedinaca koji su s vremenom postali naši mornari i koji su na gatovima isprepleli predivne prijateljske niti. I zbog njih, ali i nas, planiramo stoga uložiti nekih pola milijuna kuna, kako bismo na pontone uveli kompletno novi energetski sustav – govore direktor i njegova rapska zamjenica.

Gosti – mornari

Čuvši razgovor, dva stola dalje od nas, uz jutarnji doručak nasmijao se njemački bračni par Hirsch, koji u Hrvatskoj ljetuje već 40 godina, a zadnjih 14 upravo u Rabu.

– Nismo još u penziji, no svake godine uhvatimo četiri do pet ljetnih tjedana, te barem desetak jesenskih i proljetnih dana kako bismo ovdje došli uživati. I tako već 12 godina.

No u Rabu na tapeti nije samo uživancija, već i “teški” mornarski rad…

– (smijeh) Ma ne… Znate, mi smo ovdje svi prijatelji, i kada vidimo da je u marini gužva, redovno iskačem da nekoga privežem, da mu možda ponudim neku tehničku pomoć ili “ponudim” ruke da zajedno otklonimo neki kvar. Nautičari su, u biti, posebne biljke, koje žive zajedno, ne natječu se u “nautičkim” pričama, već dijele strast prema brodovima i moru. Honorar? Ne, još ga nisam zaradio, iako moram se pohvaliti, tu i tamo dobijem koje pivo od ljudi kojima pomognem. A to je onda najslađe pivo – smije se Dieter.

Natjecanja, dakle, tko je dalje bio, tko je oplovio ovo ili ono, te preživio na jedrima neveru, ipak nema, ovo je za njih više gušt nego meč. Kultura nautičkog života prilično je jaka, no ipak, i ona ponekad iskoči s azimuta.

– Na moru teško možete zaključiti tko je takav skiper, jer ne radi se o dvije trake ceste i bezbroj križanja, gdje ubrzo uočite tko je dobar, a tko loš vozač. Ovdje se vještina, nema dvojbe, uočava prilikom uplova i isplova, a daleko najviše svima nama dižu živce oni koji gotovo glisirajući ulaze u marine, znajući koliko je to, i za ljude i brodove i marinu, opasno.

Takvima Dieter i njegova družba, uglavnom poput njega satkana iz Njemačke, ne pomažu …“ Kraj.

Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik, uvala Gožinka

Uvala Gožinka – pogled s terase restorana

Priča o Gožinki

Sada smo svi ponovo na okupu i vođeni Ivanom krećemo ka Gožinki. Gožinka je jedna od najljepših uvala nekih pet kilometara od Raba. Ponad uvale, među stablima i usred zelenila prekrasne park šume Dundovo nalazi se gostionica Gožinka. To je jedan od najboljih, najatraktivnijih i najposjećenijih restorana na Rabu. Restoran je obiteljski, vode ga Katarina Kurelić i brat njezina supruga Klaudijo Kurelić. Naziv gostionica ostao je iz starih vremena kada je još ovdje bila stara i s kopna nedostupna ribarska koliba njihovih predaka.

Priča počinje u doba pradjeda Kurelića koji u vrijeme Zlatne groznice otišao u Ameriku tražiti zlato ostavivši kod kuće ženu i četiri sina. Budući da mu se potraga za zlatom posrećila poslao je dolare kući na Rab pa je obitelj kupila ovo zemljište iznad Gožinke.  Jedan od njegovih sinova i djed današnjih Kurelića, Frane odlučio je da se iz stare kuće gdje je živjela cijela obitelj, spusti ovdje na more zajedno s majkom, ženom i njihovih devetero djece. Svi su živjeli u ribarskoj kolibici bez struje i vode, a od ribe što bi je Frane ulovio iz svoje barke.  Početkom 1960. barkarioli su s Raba počeli u Gožinku dovoditi turiste kojima bi djed Frane pofrigao svježe srdele i gavune, tome bi dodao sir i pršut i – gostionica Gožinka je rođena. Godine 1970. ovdje sagrađena je kuća s lokalom, koju su preuzeli Toni i Frane Kurelić – sinovi djeda Frane. Jelovnik od svježe ulovljene ribe obogaćen je domaćim jelima fažolom, mućkalicom …

 Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik, restoran Gožinka

Na terasi restorana Gožinka

Godine 1996. Klaudio i brat Kristijan, Katarinin suprug, kojega je nažalost godine 2008. bolest onemogućila da dalje vodi gostionicu pa je posao nastavila Katarina. Danas u gostionici Gožinka ima mjesta za dvjesto gostiju a Katarina se nada da će posao nastaviti njena djeca Karla (20) Kristofor (17) kao i Klaudijeva djeca Adrijan 13) i Klaudija (9).

Uživali smo sjedeći na terasi restoran: u hladovitoj svježini šume, u pogledu na pitomu uvalu Gožinka, plažu, kupače i brodice, i naravno u najfinijim jelima što su nam ih pripremili domaćini. Ne preostaje nam drugo nego da s čitateljima podijelimo Gožinkin video i ove recepte koje smo također dobili napisane ljubaznošću kuhara i voditelja Gožinke.

Zubatac u pećnici (za 6 osoba)

 Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik, restoran Gožinka, recept zubatac u pečnici

Sastojci: zubatac 3kg, krumpir 1,5 kg, 0.3 dl bijelo vino, 0.5 dl voda, 0.1 dl maslinovo ulje, sol, 20 dag chery rajčica,1 glavica luka.

Priprema: očišćenu ribu posoliti, očišćeni krumpir izrezati na kolut debljine 0,5 cm,posoliti, doliti maslinovog ulja, chery rajčice i narezanu glavicu luka. Staviti krumpir na dno pleha i posložiti, preko njega staviti ribu te sve zajedno zaliti vodom i vinom. Prekriti aluminijskom folijom i staviti peći u zagrijanu pečnicu na 220° C. Prema potrebi dodavati vode i vina da ne ostane na suhom. Riba se peče oko sat i pol. Posljednjih 15 minuta maknuti aluminijsku foliju da se malo zapeče.

Kapisante na mornarski (za 4 osobe)

Treba nam: 8 komada kapisanti, 3 dcl ribljeg temeljca, maslinovo ulje, bijelo vino, sol, papar, peršin, prstohvat parmezana.

Kapisante otvorimo, očistimo, na tavi s maslinovim uljem popržimo, nalijemo ribljim temeljcem, dodamo bijelog vina i začinimo. Kuhamo 5 minuta i na kraju dodamo prstohvat parmezana.

 Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik, restoran Gožinka, recept kapisante na mornarski i a diavolo

 Kapisante a Diavolo

Isto kao kapisante na mornarski samo se na kraju dodaju miksani pelati , tabasco i odozgo se zapeče sir.

Jadranska lignja na domaći način (za 4 osobe)

Treba nam: 1 kg liganja, 0,5 kg krumpira, 2 glavice luka, 2 češnja češnjaka, 0,5 ribljeg temeljca, maslinovo ulje, 1 dl bijelog vina, 1 dl pelata, sol, papar, masline.

 Nautička patrola 2017, ACI marina Rab, Brodski dnevnik, restoran Gožinka, recept Jadranska lignja na domaći način

Priprema:  očistiti lignje i izrezati na kolutiće, očistiti krumpir i narezati na ploške, narezati luk na veće komade, češnjak isjeckati. Na maslinovom ulju popržite lignje i kapulu zatim dodati češnjak i pržiti 10-ak minuta, dodajte pelate, nalite ribljeg temeljca i dodati krumpir. Nakon toga začiniti i kuhati još 10-15 minuta.

Puno hvala na svemu ovome. I Ivani Matušan, i svima u Gožinki, i Darku Dumičiću i Sanjinu Krstiniću, i svima ostalima u rapskim marinama. Sve što je lijepo kratko traje. Moramo na put, daleko je Dubrovnik, pred nama je još više od 20 marina.  Darko i Sanjin na rastanku nam daruju još jednu bombolu od pet litara rapskog domaćeg bijelog, nek` nam se nađe … Što da kažemo, nego još jedno – hvala.

Kasno popodne napuštamo Rab i ovu predivnu rapsku rapsodiju. Plovimo u susret otoku Pagu. Našem idućem odredištu – ACI marini Šimuni …

Komentiraj

Pin It on Pinterest