KAMO IĆI
Naslovna / VIŠE... / NAUTIKA / Vrhunska marina s pet sidara – i čarter Bronx
marina mandalina

Luksuzni dio marine Mandalina (Snimio: Boris Kovačev/Cropix)

Vrhunska marina s pet sidara – i čarter Bronx

NAUTIČKA PATROLA 2017. Brodski dnevnik Marina Mandalina 

Piše: Mladen Gerovac

I Marina Dalmacija u Sukošanu, i ova marina pripadaju turskoj Doğuş grupi. Sukošansku marinu smo već opisali, a Marina Mandalina na sve nas djeluje nekako frustrirajuće. S jedne strane glamur, vezovi za super jahte, ekskluzivne vile, vrhunski hotel, fitness i spa centar s turskim hamamom, saunama, teretanim i bazenom, sjajni restoran, barovi, butici – sve za pet plus zlatnih sidara. A s druge strane naš dio marine za male brodove i čarter jahtice koji djeluje zapušteno i otužno. Zato ovaj je dio i kategoriziran s jedva dva sidra. Ako to sada uprosječimo, možemo kazati da Marina Mandalina ima ukupno kategoriju od tri i pol sidra. Jer, radi se o jednoj, a ne o dvije marine.

I u Sukošanu, i u marini Mandalina primili su nas ljubazno, s punom pažnjom i sa svim informacijama. Ali ni ovdje ne smijemo objaviti ni imena ni funkcije ni slike sugovornika zbog korporacijskog pravila da nitko ne može davati informacije bez odobrenja osobe zadužene za PR. Ipak najljepše se zahvaljujemo Ivani Skorić (Operations & Customer Relations Chief marina Mandalina) na suradnji, pomoći i pažnji. Zahvaljujemo se posebno Meri Matešić Sičić (Communication and Marketing Manager Doğuş Group Croatia), koja nam je od Sukošana do Mandalina uvijek bila od pomoći. Također se zahvaljujemo Buraku Baykanu, regionalnom direktoru Doğuş grupe za Hrvatsku i Crnu Goru koji nas je došao pozdraviti. Također se nadamo da će neka iduća patrola posjetiti i Dogusovu zadarsku butik marinu Borik, kada bude gotova jer trenutno je u rekonstrukciji.

No, vratimo se sada zbivanjima na brodu. S razlogom. Našem je Matiji danas rođendan. Dvadeset i treći. Momci su mu kupili frulu. Veli da baš voli svirati taj izvorno narodski pastirski instrument. Ima to smisla. Matija je sin poljoprivredne okolice Bjelovara. Tamo iz neposredne blizine Gudovca gdje se održava jedan od najpoznatijih hrvatskih sajmova ratara i stočara. Takve su mu i prehrambene navike. Sjećamo se njegovog prvog susreta s hlapom na buzaru. Oprezno ga je dodirnuo prstom i rekao: “Pa to pika!”. Nigdje prave mesine. Sve neke mistifikacije i morske delicije: rakovi, školjke … Nigdje ništa po njegovom guštu.

marina Mandalina

Glamurozan bazen za pet sidara (Snimio: Boris Kovačev/Cropix)

Zato ovdje, u povodu Matijina rođendana, za našu gastro-rubriku odabiremo Torcidu, šibenski restoran na glasu po dobroj janjetini. Nije uspjelo. “Moj stari to radi puno bolje,” veli Matija. Ali pohvalio je janjeće tripice (koje inače ne voli). U marini se tješi puhanjem u darovanu frulu. Boris ga snima kako na gatu sviruckavom kakofonijom zabavlja labudove. Dok nisu shvatili da frula nije za jelo pa su elegantno otplovili u potragu za nečim jestivim. Matiju iz rođendanske depre izvlačimo tako što mu povjeravamo da za novine opjeva Mandalinu, tj. da napiše glavni tekst i opiše dva susreta na gatu – s njemačkim nautičarima i s čarterašima iz Beograda. Stoga, ovaj dio što slijedi slobodno možemo nazvati Matijinim prilogom Nautičke patrole o šibenskoj Marini Mandalina.

Beverly Hills i čarter-slam

Na glavnoj zgradi marine Mandalina u Šibeniku stoje tri ploče. Na prvoj je pet zlatnih sidra, što joj daje predznak jedine marine u Hrvatskoj s pet sidara. Odmah ispod je ploča The Yacht Harbour Associationa, udruge koja se bavi unaprjeđenjem i razvojem nautičkih usluga, koja je ocijenila marinu izuzetno kvalitetnom prema procjeni svjetskih nautičara. Za kraj je plaketa na kojoj je pet zvjezdica dodijeljenih od strane American Academy of Hospitality Sciences, odnosno nagrada pod imenom Five Diamond Star Award. Samo ove nagrade su dovoljan razlog zašto se marina Mandalina smatra jednom od najboljih u Hrvatskoj. Ipak, kada se pogleda dalje od ploča vidi se i pravi razlog njihova velikog uspjeha. Sva infrastruktura u marini je moderno obnovljena, gdje su objekti atraktivno dizajnirani kako bi se uklopili s betonskom okolinom, ali i netaknutom prirodom koja se nalazi na drugoj strani obale. Osim svojom modernošću, marina se diči i svojim luksuzom. Odmah uz marinu nalazi se D’resort, veliki kompleks koji se sastoji od hotelskih soba, spa centra te bazena i restorana. On je sagrađen prije dvije godine, a za samo nekoliko mjeseci planira se gradnja još jednog bazena na otvorenom te beach kluba. Za kraj opisa posebnosti ove marine potrebno je baciti još samo pogled na vezove. U svakom trenutku možete pronaći barem 30 megajahti dugih više od 30 metara koje impozantno stoje u moru, odavajući dojam luksuznih holivudskih vila s Beverly Hillsa.

Kako je marina u samo deset godina došla od usputnog privezišta za jedrilice do jedne od najluksuznijih marina za megajahte na Jadranu? Marina je s radom počela 2006. godine te je tada imala 350 vezova, 50 vezova na suho i šest pontona, a 2011. godine marinu preuzima Dogus grupa. Te iste godine je otvoren novi, luksuzni dio marine koji broji 79 vezova za megajahte. Ova dva dijela marine činili su novo lice Mandaline, jedan koji čuva tradiciju i jedan koji je okrenut budućnosti. Nije ni stari dio ostao netaknut, već je i on obnovljen, ali je riječ većinom o kozmetičkim promjenama obnove fasade.

marina mandalinaZgrada hotela u Marini Mandalina (Snimio: Boris Kovačev/Cropix)

Trenutno marina broji oko 70 stalnih vezova, ali još od svojih početaka bila je orijentirana na čarter, zbog čega danas 70 posto klijenata čine čarteraši. Zato se zna dogoditi da u udarnim vikendima u srpnju i kolovozu preko 5.000 ljudi prođe kroz marinu. Veliki potencijal za čartere prepoznale su i same firme, zbog čega u marini djeluje 10 čarter tvrtki koje sve skupa broje 250 brodova. Ipak, u marini se nalaze i firme prilagođene za megajahtaše. Riječ je tzv. support agencijama koje se brinu da vlasnici megajahti budu do kraja zbrinuti. One im ugovaraju rezervacije u hotelima i restoranima, donose im hranu na brod, pripremaju izlete, putovanja. Uglavnom, brinu se za sve njihove potrebe u marini, kakve god one bile. Jedna takva se brine upravo i za najveću jahtu u marini. Riječ je o 55 metara dugoj jahti pod imenom Apollo. Samoj marini u korist ide i pet firmi specijaliziranih isključivo za održavanje jahti, čime megajahtaši u ovoj marini imaju sve što ime je potrebno.

Svi oni uživaju u usluzi od pet sidara D’Marine, a sami postupak dobivanja tog luksuznog broja sjajnih sidra nije nimalo lagan. Ipak, treba napomenuti kako se vrhunska ocjena odnosi na novi dio marine, dok se stari ocijenio s dva sidra. Naime, Ministarstvo turizma je odlučilo zasebno gledati ta dva dijela marine, a novi dio je morao zadovoljiti izuzetno stroge standarde da bi zaslužio svoj današnji status. Za kategoriju od pet sidara marina se prijavila 2014. godine, a prema kriterijima Ministarstva turizma gledao se svaki detalj. Prvo sama infrastruktura marine, koja mora biti dizajnirana prema modrenim standardima i odgovarati visokim kriterijima struke. Marina mora koristiti obnovljive izvore energije, imati dežurne mornare koji će biti na usluzi 24 sata, sve potrebne luksuzne usluge poput bazena i spa centra, a gledaju se i detalji kao što su kvačice u toaletnim prostorima te izglačana odjeća mornara. Ovo je ujedno jedna od rijetkih marina koja ima 40 nadzornih kamera, čime su njeni klijenti stalno zaštićeni.

Njemačka jedriličarska obitelj seli iz Nizozemske u Hrvatsku

Njemačka obitelj Muler – Kauschka je u pravom smislu jedriličarska obitelj. Otac Wolfram plovi već 45 godina, majka Renate 22, 11-godišnja kćer Constatine je na brodu otkada se rodila, dok je sin Malu svoje prve korake na palubi napravio prije 7 godina. Jedini novi član posade s manje od godinu dana iskustva je pas Pixi koji ima samo par tjedana jedriličarskog iskustva. Vođa tima je naravno iskusni otac.

– Prvi puta sam plovio s osam godina u Francuskoj u izviđačkom kampu. Otac mi je imao brod, a kako smo živjeli blizu Rajne, onda sam često znao jedriti po rijeci – kaže Wolfram. U životu je tražio suputnicu koja će dijeliti njegovu strast prema jedrenju, a pronašao ju je u Renati. Ona isto tako ima položen skiperski ispit, a voli more jednako kao i njen suprug.

– Do sada nam je brod uvijek bio na vezu u Nizozemskoj, ali smo odlučili prije dvije godine isprobati neko novo okruženje pa smo došli u Hrvatsku – kaže Renate. Morske gene su dobila i njihova djeca. Constantine i Malu se od malih nogu snalaze na brodu, a oboje priznaju kako svoje ljeto ne bi htjeli provesti nikako drugačije nego na brodu. Jadranom sada plove u C – Yacht Compromisu koji su kupili prije tri godine. Prije toga su imali nekoliko brodova s kojima su jedrili po Grčkoj, Engleskoj i Njemačkoj, ali kažu kako im se Hrvatska jako svidjela te da će sljedećih nekoliko godina dolaziti ovdje za svoj godišnji odmor.

Beograđani prvi put na katamaranu i Jadranu

marina mandalina

Beograđani s katamarana i šibenski labudovi

Marinu Mandalina u Šibeniku posjetili su labudovi, a odmah je iz jednog katamarana izašla djevojčica kako bi ih nahranila. S njom je u pratnji bila majka, ali je ubrzo došlo još dvoje djece. Pa dva muškarca, pa još dvije žene i jedna muškarac. Na kraju je devet ljudi izašlo iz Lagoona 380, kako bi se fotografiralo s pernatim domaćinima. Riječ je o jednoj velikoj obitelji iz Beograda koja je prvi puta došla na zajedničko ljetovanje u Hrvatsku. Vlasnik broda je Miloš Dulanović, koji je brod kupio kako bi pobjegao od užurbanog beogradskog života.

– Cijele godine smo u gradu i s vremenom nam postane jako skučeno. Zato sam prije tri godine kupio brod kako bi mogao osjetiti malo slobode na otvorenom moru – kaže Dulanović. Do sada je ljetovao sa svojom suprugom i kćeri, a ove godine su poveli i svoje obiteljske prijatelje te njihovu djecu. Njima je to prvi susret s jedrenjem, ali Dulanović kaže kako su brzo pohvatali konce.

– Dečki slušaju što im kažem, tako da nema nikakvih problema. Što se tiče djece, moja kćer ih vodi po brodu i pokazuje im najbolja mjesta za igru – veli Dulanović.

Na svoj put su krenuli iz Punta na Krku, a svaki dan provode u drugoj marini. Ovo ljeto će provesti deset dana na moru, a za sada im je broj jedan marina u Žutu. Sljedeće godine će nastaviti svoje putovanje, ali iz druge luke, kako bi uspjeli vidjeti što više Jadrana. Ostali bi oni i duže, ali nije svima lagodno biti svaki dan na nemirnom tlu.

Zrinjac i Šabić na jahti Eternity

Ovdje završava Matija svoju reportersku misiju iz Mandaline i uskače Ivan Zrinjski, kojem povjeravamo posjet onom megajhataškom bogataškom dijelu marine s pet sidara. Točnije, 28-metarskoj jahti Eternity, što na hrvatskom znači – Vječnost.

Radi se zapravo o 28-metarskoj super-jahti Bandido 90 Explorer, koja nije nova. Graditelj joj je škver Horizon yachts u Kaohsiungu na Tajvanu, a svjetsku premijeru imala je na sajmu nautike u Dusseldorfu u siječnju 2007. Na istom sajmu na kojem je naša Salona 37 proglašena Europskom jahtom godine. Premda Bandido nije više u prvoj mladosti, to ne znači puno jer u svijetu megajahti vrijeme teče puno sporije, pa je i Eternity jahta izuzetnog dizajna i vrhunskog luksuza. Nravno, i ovdje kao i kod automobila cijena se nakon nekog vremena prepolovi.

Posjet jahti omogućio nam je njen kapetan, naše gore list Danijel Kraljev, naravno u dogovoru s vlasnikom. Eternity je inače, jedna od pet najvećih čarter jahti u Hrvatskoj. Jahtu i kapetana je sa Zrinjcem “obradio” novi fotić u našoj ekipi Milan Šabić, jer se Boris Kovačev zbog novih obveza mora vratiti u Zagreb. Evo kako je Zrinjac doživio luksuz Eternitya (a Šabićeve slike pogledajte u galeriji).

Život na plovećoj palači

marina mandalina, jahta Eternity

Kraljev i Zrinjac pred jahtom Eternity (Snimio: Milan Šabić/ Cropix)

“Ova jahta je jedna od samo deset proizvedenih modela Bandido 90 explorer. Prije četiri godine trup joj je renoviran. Od ove je godine (2017) u vlasništvu je hrvatske pravne osobe, a stvarni joj je vlasnik/ulagač jedan njemački državljanin. Registrirana je u luci Šibenik.

Zbog njene veličine, ali i oblika, Eternity lako primjećujemo izdaleka. Njezinih 28 metara dužine odlikuje pomalo “tusti” dizajn s čak tri palube i potpalubljem, zbog čega se čini višom i od znatno dužih jahti. Prostranošću unutrašnjeg prostora pak može konkurirati i brodovima dužim od 35 metara.

Prije ulaska na brod, ljubazna prva hostesa Hana nudi nam navlake za tenisice. Iz brige da slučajno đonom tenisice ne “potegnemo” brazdu po tikovini, odabiremo da budemo bosi. Na Eternityju nas čeka njen zapovjednik, iskusni pomorac Danijel Kraljev (48). Hrvatski branitelj iz 113. brigade, ujedno i umirovljeni časnik HV-a, u nautici je već dugih dvadeset godina. Ovom jahtom zapovijeda četiri godine, a uz njega posadu čine i hostese Hana i Josipa te mornar i strojar Ivan.

– Eternity prima do osam gostiju. Ima master kabinu, VIP kabinu i dvije gostujuće kabine. U pravilu se uzima za tjedni čarter, ali može i za dnevni najam. Na njoj se mogu odvijati različiti događaji, proslave, svečane večere… No, broj gostiju na jahti nikad nije veći od 15.

U svakom slučaju, gostima ne jahti sigurno ne fali prostora. Sve izgleda kao da ste u nekom penthouseu.

marina mandalina, jahta eternity

Kapetan Danijel Kraljev u pilot houseu Eternitya

Visoki fly bridge s barom i udobnim foteljama na samom vrhu. Sky lounge ili svojevrsni dnevni boravak na prvoj palubi, s vanjskim i unutarnjim dijelom. Također s barom. Glavni salon i blagovaonica na glavnoj palubi, s master kabinom iza njih. A pritom sve izrađeno od najskupljih materijala, s detaljima poput životinjskog roga uvijenog oko stalka za lampu. Kad je dovršena, Eternity je vrijedila oko 10 milijuna eura, a njezina je današnja vrijednost oko 4 milijuna eura.

Naravno, tjedni najam ovakve jahte košta desetke tisuća eura pa pitamo Danijela što gosti dobivaju na njoj. Osim vrhunskog komfora i luksuza, dakako. Kratki odgovor je – sve.

– Naši klijenti obično dolaze iz visokog poslovnog svijeta i nastojimo im pružiti sve što je u našoj mogućnosti. Od hrane i pića kakvo god žele, do odlaska u restorane i na izlete… Ako netko poželi da u blizini jahte sleti helikopter po njega, i to ćemo srediti.

Nije to posao za svakoga

A da bi odmor na jahti išao kao po špagi, brine se četveročlana posada koja je gostima na raspolaganju 24 sata u danu. Njihov život na jahti je kontrapunkt onome njihovih gostiju – ustaju se rano ujutro, provjeravaju je li sve u redu s brodom, spremaju doručak, odlaze u šoping …

– Nije to posao za svakoga, niti ga svi rade skroz profesionalno. Ovo je jedan polu-vojnički režim i traži veliku disciplinu pojedinca.

No, kao što ni svi ljudi nisu za takav posao, tako i neki gosti na brod dolaze uskraćeni za dobar kućni odgoj. Kraljev nije imao problema sa svojim gostima, ali kaže kako je čuo da drugi jesu.

– Na primjer, neki gosti dolaze na brod uvjereni da mogu raditi što god žele. Treba jasno postaviti granice. Kod mene postoje upozorenja, a to se najčešće tiče vožnje na jet-skiju … Naime, za prema našim propisima, da biste smjeli voziti jet_ski morate imati položen ispit za voditelja brodice kategorije B.

Postoji li dio broda u koji gosti ne smiju bez njegova dopuštenja, osim privatnih kabina posade, pitamo zapovjednika jahte na kraju.

– U takozvani pilot house, iz kojeg upravljam brodom, smijemo samo ja i posada. Gosti mogu doći isključivo na naš poziv i u pratnji člana posade – vojnički kratko i jasno objasnio nam je Kraljev.

U Torcidu na tripice i janjetinu

Gastronomski dio svoje ture Jadranom Nautička patrola u Šibeniku je nastavila odlaskom u restoran “Torcida” koji se nalazi na cesti prema Splitu, desetak minuta vožnje od Šibenika. “Torcidu” su 1989. kao obiteljski restoran otvorili supružnici Vice i Marica Šuperba, a od samih početaka izgradili su reputaciju lokala s vrhunskom janjetinom.

Njihovo poslovanje nije zaustavio ni rat, tijekom kojeg su tamo zalazili hrvatski branitelji, a pravi procvat doživjeli nakon njega. Uz restoran s velikom vanjskom terasom, prepunom gostiju u trenutku kad smo došli, “Torcida” ima salu kapaciteta za 300 ljudi u kojoj s održavaju proslave za vjenčanja, krštenja, krizme i slične fešte.

Zahvaljujući dobrom glasu, ovdje se na ručak ili večeru dolazi čak iz Splita, a mnogi će se drage volje spustiti s autoceste kako bi kušali slavnu janjetinu. Marica Šuperba kratko nam je objasnila tajnu njihovog uspjeha.

– Pečemo vlastiti kruh, imamo svoje vino, a janjetina je iz šibenskog zaleđa. Nama reklama stoji na stolu, nema tu neke pretjerane filozofije.

U Torcidi smo kao predjelo naručili tripice. Bile su to najbolje tripice koje smo jeli u životu. Pola sata poslije tripica na stol je došla i janjetina uz pečeni krumpir, kojom smo zaokružili mesnu večer pokraj Šibenika. U restorani su nam darovali i recept kako ovdje peku janjetinu na ražnju.

Janjetina na ražnju – na način Torcide

Sastojci:

domaće janje (18 – 23 kile)

sol

pečeni krumpir i mladi luk

Priprema:

Prije stavljanja na ražanj, svježe janje dobro se posoli iznutra. Nakon toga se stavi na ražanj i kad od temperature popuca koža, posoli je još jednom. Nakon toga se i dalje peče i još jednom dobro posoli. Ukupno treba oko sat i pol na ražnju da bi se janje optimalno ispeklo. Kao prilog poslužuje se pečeni krumpir i mladi luk.

 POGLEDAJTE FOTOGALERIJU: JAHTA ETERNITY 

 Snimio: Milan Šabić/Cropix

 

 

 

 

 

 

Komentiraj

Pin It on Pinterest