Inteligentna prehrana: Što žitarice, šećeri i ugljikohidrati čine vašem mozgu? (dr. David Perlmutter, Kristin Loberg)

Opis

Prenosimo informativan tekst objavljen na portalu Hrvatski fokus  Autorica:  Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Konzumiranje pšenice također prekida dobru opskrbljenost mozga krvlju

Sredinom dvadesetog stoljeća, oko 1954. godine, u stručnoj medicinskoj literaturi počele su se pojavljivati studije o analizi i rješavanju problema bezglutenskom dijetom jednog psihijatrijskog stanja poznatog pod nazivom šizofrenija. Već više od 60 godina konzumiranje pšenice povezano je s psihijatrijskim stanjima poput šizofrenije, ali tek su novija istraživanja pokazala da je ova bolest jednim dijelom uzrokovana slabim protokom krvi u čeonom (ili frontalnom) režnju mozga. Objašnjenje medicinskih stručnjaka za ovu zagonetnu povezanost pšenice s određenim psihijatrijskim stanjima, osobito šizofrenijom, do nedavno je bilo usredotočeno na prekid iznimno važne ‘osovine’ crijevo-mozak te na prisutnost raznolikih farmakološki aktivnih polipeptida s opioidnim učinkom i sposobnošću ‘iscrpljivanja’ glutationa. (Glutation je glavni antioksidans toksičnih međuprodukata, sprječava mutacije DNK, a time i razvoj bolesti poput cistične fibroze, kardioloških upala i dr.). No, u posljednje vrijeme na površinu dolazi jedno uznemirujuće objašnjenje: konzumiranje pšenice također prekida dobru opskrbljenost mozga krvlju.

Ugledni medicinski časopis za internu medicinu, „Journal of Internal Medicine,“ objavio je 1997. članak u kojem je opisan slučaj pacijenta u dobi od 33 godine s već ranije postavljenom dijagnozom „šizofreni poremećaj,“ a zanimanje medicinskih stručnjaka pobudilo je stanje pacijenta zbog teškog proljeva i gubitka tjelesne težine, što su inače klasični simptomi intolerancije na gluten. Suvremena medicinska tehnologija pretrage mozga pokazala je slabu prokrvljenost kore mozga u čeonom režnju mozga. Bezglutenska dijetalna prehrana pacijenta rezultirala je ne samo normalizacijom funkcije crijeva i auto-protutijela, nego je omogućila ponovno dobru opskrbljenost krvlju čeonog režnja mozga, odnosno normalnu prokrvljenost te nestanak šizofrenih simptoma.

Nakon toga, 2004. provedeno je daljnje istraživanje u svrhu potvrde opisanog medicinskog slučaja i nalaza iz 1997. godine – željelo se utvrditi je li to bila samo puka sreća s dobrim završetkom za pacijenta ili je to možda rašireni učinak ne liječene celijakije. Istraživanje su proveli znanstveni istraživači Instituta za internu medicinu Katoličkog Sveučilišta u Rimu, Italija, a rezultati provedene studije objavljeni su u američkom medicinskom časopisu „American Journal of Medicine.“

Znanstvenici su tijekom studije proveli usporedbu tri skupine pacijenata: u prvoj skupini bilo je 15 pacijenata s ne liječenom celijakijom i bez neuroloških ili psihijatrijskih poremećaja (jedino uočena anksioznost ili depresija); u drugoj skupini bilo je također 15 pacijenata koji su već gotovo godinu dana bili na bezglutenskoj dijeti, a u trećoj skupini bilo je 24 zdravih dobrovoljaca slične dobi i spola. Svi pacijenti prošli su specifičnu pretragu mozga kompjuteriziranom tomografijom. Rezultati provedene studije bili su izuzetni: otkriveno je drastično smanjenje prokrvljenosti mozga kod pacijenata s ne liječenom celijakijom. Rezultati su bili slijedeći:

„Od 15 pacijenata s ne liječenom celijakijom, kod njih 11 (73%) otkriveno je najmanje jedno slabo prokrvljeno područje mozga, dok je kod 15 pacijenata na bezglutenskoj dijeti (druga skupina), loša prokrvljenost mozga uočena samo kod jednog pacijenta (7%), a u trećoj kontrolnoj skupini ovo stanje nije otkriveno ni kod jednog zdravog, dobrovoljnog ispitanika. Prokrvljenost mozga bila je značajno niska/loša (P < 0,05) kod pacijenata s ne liječenom celijakijom – od 26 moždanih područja u njih 7 bila je loša prokrvljenost u usporedbi sa zdravom, kontrolnom skupinom. Također nisu uočene neke značajne razlike u prokrvljenosti mozga između pacijenata na bezglutenskoj dijeti i zdravih, iz kontrolne grupe.“

Stoga je zaključak znanstvenika slijedeći: „Ovo je dokaz o nedostatnoj opskrbi mozga krvlju u moždanim regijama kod ne liječenih pacijenata sa celijakijom.“

A što zapravo znači slaba/loša prokrvljenost mozga, ili hipoperfuzija mozga? Hipoperfuzija znači lošu, nedostatnu opskrbljenost organa krvlju. Bez obzira radi li se o unutarnjem organu poput bubrega, mišiću ili mozgu, organ će biti izložen smanjenoj opskrbi kisikom (hipoksija) i nutritivnim tj. hranjivim tvarima, te će zbog toga njegova fiziološka funkcija biti smanjena. Cerebralna hipoperfuzija, odnosno slaba prokrvljenost mozga, organa koji ima ekstremno visoku potrebu za energijom i o kojem ovisi naša svjesnost i brojne funkcije, ne može biti bez ozbiljnih posljedica. Dr. David Perlmutter autor je New York Times-ovog ‘bestsellera’ pod naslovom: „Grain Brain“ – knjiga u kojoj autor ima jasan pristup te upoznaje svijet s činjenicom da žitarice negativno tj. štetno djeluju na zdravlje mozga a time i čovjeka.

Iako je danas poznato da sam sadržaj ugljikohidrata iz žitarica doprinosi razvoju dijabetesa tipa 3, inače poznatijeg pod nazivom Alzheimerova bolest, otkriće da pšenica štetno utječe na prokrvljenost mozga, tj. uzrokuje slabu opskrbu mozga krvlju i to osobito u kori čeonog režnja mozga, ima ozbiljno i duboko značenje.

Nažalost, sam mehanizam učinka konzumirane pšenice na lošu/slabu prokrvljenost mozga još uvijek nije poznat.

Izvori:

1. „Shizophrenic symptoms and SPECT abnormalities in a coeliac patient: regression after a gluten-free diet;“ Journal of Internal Medicine, studeni 1997.; 242(5):421-3.

2. „Regional cerebral hypoperfusion in patients with celiac disease;“ American Journal of Medicine, ožujak 2004; 116(5):312-7.

Autor: Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.