+ 385 92 372 1 777 | PON-PET od 08:00 do 17:00 sati, SUB od 08:00 – 13:00 sati | dobarzivot.net@gmail.com

Objavljeno: 19. travnja 2015.
Ažurirano: 2. studenoga, 2021.

Inspiracija za retro vjenčanicu (FOTOGALERIJA)

Print Friendly, PDF & Email

Ako želite inspiraciju za retro vjenčanicu, svakako posjetite izložbu vjenčane odjeće od 1865. do danas koja se pod nazivom “U dobru i zlu” održava u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, do 3. svibnja 2015. Premda se stalno govori o krizi braka, činjenica je da vjenčanja nikad nisu bila tako luksuzna i pomno organizirana kao danas, a većina djevojaka sanja hodanju prema oltaru u svečanom dvokoraku  u bijeloj haljini kao najljepšem danu svoga života kad će se i one biti lijepe i važne kao kraljice i princeze.

Krajlica Viktorija i Grace Kelly – lijepe u raskošnom i bijelom


Povijesno gledano lavinu je pokrenula 1840. godine britanska kraljica Viktorija udavši se za princa Alberta u bijeloj vjenčanici. Do tada su se žene vjenčavale u haljinama kakve su nosile kao svakodnevnu odjeću, samo je ova bila od boljeg materijala sa više ukrasa. Bogatije mladenke udavale su se u raskošnim haljinama od pliša, krzna, svile i brokata najčešće u boji crvenog vina, tamnozelenoj ili ljubičastoj.  Poslije kraljice Viktorije, povijesno najutjecajnija je bila vjenčanica u kojoj se Grace Kelly 1956. godine udala za princa od Monaca. Raskošnu bijelu krinolinu sa dva sloja čipke i velom kreirala joj je Helen Rose, kostimografkinja filmske kuće Metro Goldwin Mayer. Ta je kreacija do danas nadahnuće modnim kreatorima.

Vjenčanica, šlajer, veo, rukavice, pozivnice, zahvalnice, fotografije, sušeni vječani buketići i druge dragocjenosti sačuvane u zagrebačkim obiteljima darovane su i posuđene Muzeju za umjetnost i obrt za ovu izložbu, a dio izložaka posudba je Muzeja grada Zagreba. Izloženo je 60 vjenčanica i 8 muških odjela.

Zagrebačka mlada u periodu između dva svjetska rata

Najstariju je nosila mladenka u Boki Kotorskoj, u mjestu Prčanj, negdje oko 1865.  Potom je izložena vjenčanica Jelke Winkler, rođ. Turković iz 1883. godine, sašivena po pariškoj modi tako naglašava stražnjicu tzv. “cul de Paris” uz izrazito dugi skut. Sačuvane su i njene cipele te vjenčani vjenčić s narančinim cvjetovima izrađenima od voska. Na izložbi se nalaze i vjenčanica Matilde Hengl te vjenčano odijelo njenog supruga Vjekoslava, gradonačelnika Osijeka između dva svjetska rata.

Čuvena Zagrepčanka Leonija Pusić, inače baka ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, udavala se 1907. godine u vjenčanom kompletu koji su činile: vjenčanica, ogrtač, popodnevna i dnevna haljina. Raskošna vjenčanica je izrađena u dva dijela: donji dio od bijele svile, a gornji od tila s apliciranom čipkom i vezivom. Tu je haljinu poslije prepravila u večernju haljinu, koja joj je često trebala, budući je bila poznata po večerama koje je priređivala za diplomate i uglednike tadašnjeg Zagreba.

Povijest vjenčanica, MUO
Povijest vjenčanica, MUO

Od bijele vune do bijelog poliestera i Swarovski kristala

U socijalizmu se najčešće na vjenčanja odlazilo matičaru u boljoj, ali svakodnevnoj haljini ili kostimu, a sedamdesetih i osamdesetih je živnuo odlazak u Trst po vjenčanice i svečane kostimiće. Iz tog perioda na izložbi su vjenčanice Žuži Jelinek i Rikarda Gumzeja. Ona je predstavljena vjenčanicama od bijelog poliestera i u boji breskve te crvenim vjenčanim odijelom, a Gumzej je svoju 1984. napravio od buret svile s naglašenim ramenima i stiliziranim narodnim motivom kao umetkom na prsima. Keti Balogh od svilenog damasta sitnog uzorka u ružičastoj boji je kreirala dvodjelnu vjenčanicu.

U 21. stoljeću postaju vjenčanice sve raskošnije. Vesna Sposa je prva još 1992. otvorila specijalizirani salon vjenčanica. Njenu vjenčanicu sa Swarovski kristalima Muzeju je darovala vlasnica Vesna Pretković. Izložene su i druge vjenčanice suvremenih hrvatskih kreatora koje vrijedi pogledati: futuristička haljina Igora Galaša od bijele vune i poliestera, vjenčanica od bijele čipke s potpisom Envy Rooma, te modeli s potpisima Matije Vuijice, Budoire, Twinsa, Borisa Pavline, Tea Perića, Đurđice Vorkapić…

Redakcijski tekst

Izvor fotografija: Muzej za umjetnost i obrt

FOTOGALERIJA