POMOZI MI U STARTU: Rana intervencija i sport za osobe s invaliditetom za prevenciju bolesti i promociju zdravlja

Projekt „Pomozi mi u startu: rana intervencija i sport za osobe s invaliditetom kao važan čimbenik u prevenciji bolesti i promociji zdravlja“ provodi Centar za neurorazvojnu integraciju refleksa iz Zagreba u partnerstvu s Gradom Dubrovnikom. Ukupna vrijednost projekta „Pomozi mi u startu“ je 494.305,33 kn, a Europska unija ga u cijelosti financira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.

U sklopu projekta „Pomozi mi u startu“ od 31. ožujka 2022. do 30. rujna 2023. održavaju se tako u Zagrebu i u Dubrovniku brojne besplatne edukacije za stručnjake i roditelje te radionice senzorne integracije, integracije refleksa, logopedskih vježbi i veslanja na dasci za osobe s invaliditetom.

Okrugli stolovi, edukacije i radionice za stručnjake, roditelje i osobe s invaliditetom

Cilj projekta je da kroz radionice, seminare i predavanja roditelji i drugi članovi obitelji osoba s invaliditetom, stručnjaci i ostali zainteresirani steknu znanja o inovativnim terapijskim metodama rada s osobama s invaliditetom, da se ojačaju kapaciteti organizacija (vrtići, škole, udruge, klubovi…) s ciljem provođenja kvalitetnih aktivnosti za osobe s invaliditetom te da se u stručnoj i općoj javnosti kao i kod osoba s invaliditetom i kod onih koji o njima brinu podigne svijest o važnosti zdravih navika i zdravlja općenito. U prvih šest mjeseci se u aktivnosti projekta uključilo 70-tak korisnika.

Za osobe s invaliditetom u Zagrebu i Dubrovniku će se do 31. rujna 2023. godine održati 250 radionica senzorne integracije, 200 radionica logopedskih vježbi, 240 radionica integracije refleksa i 240 radionica veslanja na dasci. U Zagrebu je održana edukacija iz Masgutove metode integracije refleksa za 20 stručnjaka u hotelu „Antunović“. Edukatorica je bila Susanne Wolmesjö, instruktorica za Masgutovu neurosenzorimotornu integraciju refleksa – MNRI® metodu.

Organizacija događanja financirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda.

Neurosenzomotorna integracija refleksa: prirodni pristup u ispravljanju i ublažavanju poremećaja u motoričkom, kognitivnom i emocionalnom razvoju

Neurosenzomotorna integracija refleksa koju Centar za neurorazvojnu integraciju refleksa ovim projektom promovira je prirodni pristup ispravljanju i ublažavanju poremećaja u motoričkom, kognitivnom i emocionalnom razvoju, a u Hrvatskoj nije dostupna osobama s invaliditetom kao dio socijalnih usluga tijekom rane intervencije ili integracije u redovni sustav odgoja i obrazovanja.

To je koncept prema kojem refleksi nisu samo zaštitne reakcije na stres i opasnost, već i neurofiziološka osnova za više razine motoričkog, kognitivnog i emocionalnog razvoja. Svetlana Masgutova koja je razvila metodu integracije refleksa ističe značajnu ulogu refleksa u poticanju sazrijevanja živčanog sustava (sinaptogeneza, mijelinizacija i plastičnost mozga), moždanih funkcija (kognitivni razvoj, emocionalno sazrijevanje) i senzomotorne integracije.

Kako navodi američka edukatorica i terapeutkinja dr. sc. Patty Shackleford neurosenzomotorna integracija refleksa omogućuje unaprjeđenje neurosenzomotornog razvoja te poboljšanje motoričkog, kognitivnog i emocionalnog funkcioniranja kod djece i odraslih sa cerebralnom paralizom, nakon moždanog udarom, s Down sindromom, ADHD-om, pervazivnim razvojnim poremećajem, autizmom, Aspergerovim sindromom, poremećajem senzorne integracije, posttraumatskim stresnim poremećajem, disleksijom i brojnim drugim teškoćama.

S obzirom da Masgutova metoda uključuje neinvazivne, blage pokrete te razigrane vježbe, mogu je provoditi roditelji djece s teškoćama u razvoju kao i drugi stručnjaci koji rade s tom djecom, uz edukaciju koju će im pružiti Centar za neurorazvojnu integraciju refleksa kroz projekt „Pomozi mi u startu“.

Radionice logopedskih vježbi

Razvoj komunikacije ima utjecaj na sva područja razvoja, uključujući socijalni, emocionalni te kognitivni aspekt. Govorne i jezične vještine su vitalne za kognitivni razvoj, stoga jezik, govor i komunikacija osoba s posebnim potrebama zahtijevaju individualiziranu, specifičnu i ranu intervenciju i stimulaciju od strane okoline i logopeda. Iznimno je važno u ranoj dobi stimulirati i razvijati kod djeteta s posebnim potrebama adekvatne komunikacijske vještine, dok se ne razvije govor. Budući da se govor razvija na sustavima koji se koriste i za disanje, gutanje i jedenje, njihova stimulacija je bazična i traži odgovarajući tretman od najranije dobi. Uvažavajući posebnosti svakog pojedinca, uloga logopeda je pomoći njegovom govorno jezičnom komunikacijskom razvoju u svrhu što optimalnijeg globalnog funkcioniranja pojedinca.

Posao logopeda je prevencija, dijagnostika i terapija poremećaja komunikacije, jezika, govora i glasa. To uključuje poremećaje izgovora, fluentnosti govora, jezične poremećaje, usporeni jezični razvoj, afazije i druge neurogene poremećaje jezika i govora, poremećaje gutanja, poremećaje pisanog jezika i čitanja, poremećaje koji otežavaju matematičko i logičko rezoniranje te razne poremećaje glasa i slušanja. Logoped pomaže osobama u poboljšanju komunikacijskih vještina i učinkovitosti. Logoped provodi prevenciju, dijagnostiku i rehabilitaciju poremećaja verbalne i neverbalne komunikacije osoba s posebnim potrebama. Radionice logopedskih vježbi se održavaju u Zagrebu te do sada je održano više od 80 individualnih radionica. Korisnici su djeca i mladih s teškoćama u razvoju.

Radionice integracije refleksa

Urođeni primarni pokreti i refleksni obrasci koje svaki pojedinac pokazuje su elementi razvoja čovjeka. Mnogi od tih refleksa važni su za preživljavanje, osobito tijekom perioda stresa i opasnosti. Također temeljne su neurološke građevne jedinice za sva kretanja i vještine koje se uče te bitno utječu na razvoj mozga i mnoge intelektualne i kognitivne procese tijekom sazrijevanja. Tijekom sazrijevanja djeteta u maternici, prilikom rađanja ili kasnije u životu, djeca i odrasli mogu doživjeti traume koje utječu na sposobnost učinkovitog korištenja tih refleksnih obrazaca. Dodatno, stresne situacije mogu uzrokovati vraćanje na ponovno korištenje ranih dojenačkih refleksa. Fizički ili emotivni stres koji utječe na kognitivno ili intelektualno sazrijevanje i sposobnost učenja je glavni izvor impulzivnih ponašanja i izaziva oslanjanje na primitivne reflekse i reakcije što dovodi do regresije u formiranju kontroliranog sustava kretanja i vještina. Budući da su reaktivni odgovori i primarni refleksi dizajnirani kako bi zaštitili osobu i osigurali preživljavanje, često zasjenjuju rasuđivanje koje se događa u neokorteksu ljudskog mozga. Kako bi osigurali integraciju refleksa, a time i omogućili ljudskom tijelu da koristi sustav koji je urođeno zadan na višu razinu funkcionalnosti ili pak izgraditi novi sustav koji će moći osigurati boljitak u funkcioniranju, provodimo vježbe koje se odnose na integraciu refleksa. Radionice se provode u Zagrebu te do sada je održano više od 50 individualnih radionica. Korisnici su djeca i mladih s teškoćama u razvoju.

Radionice senzorne integracije

Središnji živčani sustav je građen na način da može organizirati veliki broj senzornih informacija u cjelokupno integrirano iskustvo. Ogromna količina senzornih informacija u našem mozgu dolazi iz svih dijelova našeg tijela. Mozak koji organizira sva ta osjetila omogućuje osobi d se kreće, uči i ponaša normalno. Djeca s poremećajima senzorne integracije ne mogu obraditi osjećaje koji proizlaze iz pokreta, svakodnevnih aktivnosti i igre te se ne mogu razviti adaptivne reakcije koje organiziraju rad mozga, posljedično, koordinirano upravljanje tijelom i umom. Poteškoće u senzornoj integraciji često se manifestiraju kao poteškoće u socijalizaciji, emocionalnoj stabilnosti, koncentraciji, učenju, neovisnosti i samopouzdanju. U senzornoj sobi za djecu za koju utvrdimo da je potrebna senzorna integracijska terapija, osnovni je cilj pomoći djetetu da bolje tjelesno i emocionalno funkcionira kroz igru. Radionice se održavaju u Dubrovniku kako je partner Grad Dubrovnik. Do sada je održano više od 50 radionice individualne senzorne integracije kod djece i mladih s teškoćama u razvoju iz Grada Dubrovnika.

Radionice veslanja na dasci

Veslanje na dasci je trenutno najbrže rastući sport u svijetu. Relativno se brzo svladavaju osnove i vrlo je zabavan za sve korisnike. Razvija ravnotežu, koordinaciju i snagu cijeloga tijela, te na taj način pozitivno utječe na razvoj psiho-motoričkih sposobnosti korisnika. Radionice se provode u Zagrebu na Jarunu, a do sada je održano više od 100 radionica.

Predavanja za stručnjake u Zagrebu i u Dubrovniku

Za stručnjake koji rade s osobama s invaliditetom u Zagrebu i Dubrovniku bit će održan niz predavanja sa sljedećim temama i predavačima s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

„Motorički repertoar dojenčadi“: doc. dr. sc. Ana Katušić, Voditeljica Laboratorija za istraživanje ranih motoričkih ponašanja

„Izazovi odrastanja vezani uz spolni razvoj“: prof. dr. sc. Daniela Bratković, Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju

„Samoregulacija – preduvjet uspješnog učenja i prilagodbe u ranom dječjem razvoju“: prof. dr. sc. Rea Fulgosi Masnjak, Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju

„Psihološke osobitosti djece i mladih s intelektualnim teškoćama i utjecaj na njihovo mentalno zdravlje“: prof. dr. sc. Snježana Sekušak Galešev, Kabinet za razvojnu procjenu i podršku, Nastavno-klinički centar

„Uloga rutina i rituala u ranom učenju i ranoj intervenciji“: Anamarija Bohaček, univ. spec. rahab. educ, Odsjek za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art-terapije

„Od kvalitetnog probira do kvalitetne podrške djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima – put ka samoodređenju“: doc. dr. sc. Ljiljana Pintarić Mlinar, Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju

„Prethodnice spremnosti za školu“: prof. dr. sc. Zrinka Stančić, Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju

„Suradnja s roditeljima i odgajateljima (komunikacija, konstruktivne strategije u konfliktnim situacijama, strategije prevladavanja otpora promjeni)“: prof. dr. sc. Anamarija Žic Ralić, Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju

Kako se uključiti?

Stručnjaci, roditelji, osobe s invaliditetom koji se žele uključiti u neku od radionica za informacije ili na predavanja mogu kontaktirati Centar za neurorazvojnu integraciju refleksa, Froudeova 1, Zagreb, kontakt: integracija.refleksa@gmail.com / Facebook Centra za neurorazvojnu integraciju refleksa

Fotografije: arhiva Centra za neurorazvojnu integraciju refleksa

www.strukturnifondovi.hr
www.esf.hr

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Razdoblje provedbe projekta je od 31. 3. 2022. do 30. 9. 2023.

Ukupna vrijednost projekta: 494.305,33 kn
Ukupan iznos bespovratnih sredstava: 494.305,33 kn

Sadržaj ovog teksta je isključivo odgovornost Centra za neurorazvojnu integraciju refleksa.