Sadnja voćaka u listopadu ili na proljeće?
Voćke sadimo za vrijeme mirovanja vegatacije, što može biti u ranu jesen ili u rano proljeće. Jesenja sadnja ipak ima znatne prednosti u odnosu na proljetnu, a treba ju obaviti odmah poslije opadanja lišća.
Idealno je voćke saditi u listopadu kad je tlo još toplo i vlažno pa korijen ima priliku oporaviti dijelove oštećene prilikom vađenja sadnice. Korijen voćne sadnice za ranojesenske sadnje počinje odmah rasti odnosno korijenova mreža obraste vanjskim korijenjem, a deblji korijenovi na mjestu oštećenja zarastu i stvaraju se kalusi iz kojih se nastavlja produženi rast novim korijenjem.
Tijekom zime biljka će tako imati vremena za prilagodbu, a tlo će se slegnuti iznad korijenja što dobro utječe na hranjenje biljke jer cijeli korijen ima dodirnu površinu sa česticama tla. Čim počne proljeće s rane jeseni presađena mlada voćka nastavlja razvijati korijen što će omogućiti dobru opskrbu stabalca vodom i hranjivim tvarima, veći porast, a s njim brže dolaženje voćke u rodnost.
Oporavak korijena prije vrućina
Voćke posađene na proljeće doživljavaju svojevrstan šok od kojeg se nastavljaju oporavljati cijele godine, pa ako se i prime, neće u prvoj godini postići dovoljnu razvijenost.
Korijen se ne stigne pripremiti i dovoljno razgranatii, a istovremeno s višim temperaturama počinje rast nadzemnog dijela biljke za koji korijen nije u stanju priskrbiti dovoljno vode niti hranjivih tvari. Kasna proljetna sadnja pogotovo je nepovoljna u toplijim krajevima.
Ipak, bolje je posaditi voćku u rano proljeće nego u kasnu jesen, kad je tlo već prehladno, posebno ako je tlo teško ilovasto i ilovasto-glineno. U takvim se uvijetima korijenje neće obnoviti, a zbog hladnoće će ozebsti dok će na mjestima ozlijede deblje korijenje truliti.
Jesensku sadnju treba obaviti odmah poslije opadanja lišća.
Piše: Agatha Borošak
Snimila: Snježana Ivić Gerovac
