TRAVANJ U VOĆNJAKU: Orezivanje, mineralna i zelena gnojidba voćki

Iako je potkraj travnja već odmaklo vrijeme velikih radova u voćnjaku, još se mogu saditi voćke osjetljive na mraz, poput breskvi, a zadnji je čas za zimsku rezidbu. Kako ćemo orezati voćku ne ovisi samo o tome kakav oblik krošnje odgovara nama, nego i o zahtjevima voćke. Naime, svakoj voćki odgovara drugi način rezidbe, pa se čak niti sve sorte iste vrste ne orezuju jednako. Primjerice, jabuka “Zlatni delišes” treba oštriji rez, dok sorte “Jongold” i “Idared” valja rezati umjerenije.

Pravila orezivanja

Iako svaka vrsta voćke i svaki uzgojni oblik imaju svoje posebnosti, osnovna su načela rezidbe ista:

• Grane koje se režu odstranjuju se do osnove, tako da su presjeci u smjeru s granom do koje se reže.
• Prvo se režu jače grane na grani provodnici u unutarnjem dijelu krošnje, a zatim one koje su izbile iz donjih osnovnih grana.
• Provodnica je najuspravnija i najjača grana u središtu krošnje, ona se ne skraćuje, već joj se orežu sve postrane grančice.
• Sve suhe, oštećene, polomljene ili zaražene grane i grančice režu se do osnove, bez obzira na kojem se dijelu krošnje nalaze.
• Svi izboji iz korijena, bilo iznad ili ispod cijepa, režu se do dna.

Opća pravila rezidbe ista su za sve voćne vrstre, ali se razlikuju po tome na kojim granama pojedine voćke donose plodove, odnosno valja razlikovati na kojoj grani su cvjetni pupovi, a na kojoj nisu.

Voćke koje glavni rod daju na jednogodišnjim granama (breskve, neke sorte višanja) jače se orezuju, dok se voćke koje rode na jednogodišnjim i dvogodišnjim granama slabije orezuju (neke višnje, šljive).

Najslabije se orezuju trešnje i orah, jer njihove rodne grane najdulje donose plodove. Također se jače orezuju voćke sklone formiranju većeg broja rodnih grana.

U svakom slučaju, ako baš niste vješti u rezanju, bolje je ostaviti koju granu više nego voćku previše orezati, te tako znatno smanjiti urod. Nakon rezidbe obavezno zaštitite voćku voćarskim voskom, pokupite i uklonite orezane grane.

Zelena i mineralna gnojidba voćaka

Voćke koje ste posadili protekle godine sada okopajte i prihranite gnojivom.

Gnojidba mineralnim gnojivom izvodi se tako da se otkopa plitak jarak (15 do 20 cm dubine) kružno uz rubni dio krošnje, što je ujedno i rubni dio korijena. Potom se gnojivo nasipa po cijeloj dužini ili, ako je tlo suho, još je bolje da se gnojivo prvo otopi u vodi i potom polije po jarku pa zatrpa zemljom.

Ako ste se odlučili za prirodnu gnojidbu voćaka, uz osnovnu gnojidbu stajskim gnojivom možete uvesti i prihranu djetelinom. Na priređenom, stajnjakom pogojenom tlu, između redova voćaka zasijte djetelinu (od travnja do lipnja), koja veže dušik iz zraka i unosi ga u tlo. Tijekom vegetacije djetelina se kosi i rasporedi grabljama oko voćaka.

Piše: Agatha Borošak

Fotografija: Snježana Ivić Gerovac