ZAGREBAČKE VILE: Vila Pfefferman, Jurjevska 27a

Vila Pfeffermann posebno je zanimljiva među zagrebačkim vilama zbog njezine današnje funkcije. Ona je  rezidencija češkog veleposlanstva, a u Zagrebu doista ne postoji bolji primjer prezentacije hrvatsko-čeških odnosa na području arhitektonske baštine

Piše: Ivana Haničar Buljan, dipl. ing. arh.

Razgovarajući s posjetiteljima Zagreba, čitajući putopise i memoare pisaca koji su živjeli ili boravili u Zagrebu možemo primijetiti kako su svi oni iznenađeni ljepotom njegovih parkova, zelenila i šuma na brežuljcima koji ga okružuju. Pored Zelene potkove (Trg Nikole Zrinskog, Strossmayerov trg, Tomislavov trg, Starčevićev trg, Botanički vrt, Marulićev trg, Trg Mažuranića, Trg Maršala Tita), koja je nastala u donjogradskom blokovskom rasteru ulica u vrijeme velikog zamaha izgradnje tzv. utemeljiteljskog razdoblja, nakon razornog potresa 1880,  Zagreb ima i rijetku prirodnu vrijednost – “zeleni” brijeg Medvednicu na svom sjevernom rubu. Još u vrijeme historicizma na njezinim južnim obroncima grade se ljetnikovci i vile s raskošnim vrtovima okruženi šumom i svježim zrakom.

Veoma lijepi primjeri tih ljetnikovaca još se i danas mogu vidjeti npr. u Bukovačkoj, na Šalati, ulici Ivana Gorana Kovačića, Gornjem Prekrižju, Tuškanacu, Nazorovoj, Pantovčaku, Okrugljaku, itd.

Vile čistih kristaličnih formi

Uz ljetnikovce i vile, izgrađene u 19. stoljeću, s bogato ukrašenim pročeljima, tornjićima, erkerima, i ostalim dekorativnim elementima, 1930-ih godina grade se vile čistih kristaličnih formi primjenjujući principe moderne arhitekture, odnosno internacionalnog stila. Dva primjera u Jurjevskoj ulici to potvrđuju. Na broju 27 izgrađena je 1881. vila Androwsky-Lubienski prema projektu Kune Weidmanna, a do nje na broju 27a, 1929. dovršena je vila Pfeffermann prema projektu Marka Vidakovića. O prvoj će u svojim memoarima pisati Tilla Dirieux, glasovita njemačka glumica koja je svoje skrovište pred nacizmom i utočište u prvim poratnim godinama pronašla baš u njoj kod svoje prijateljice i daljnje rođake grofice Zlate Lubienski. O bogatom društvenom i kulturnom životu gospođe Durieux koji se odvijao i u ovoj vili u razdoblju od 1934-1952. godine svjedoči zbirka umjetnina koju su njezini nasljednici donirali Muzeju grada Zagreba.

Današnja rezidencija češkog veleposlanstva

Vila Pfeffermann posebno je zanimljiva zbog njezine današnje funkcije. Ona je  rezidencija češkog veleposlanstva, a u Zagrebu doista ne postoji bolji primjer prezentacije hrvatsko-čeških odnosa na području arhitektonske baštine. Naime ova kuća je u više navrata povezana s Češkom. Projektirao ju je zagrebački arhitekt Marko Vidaković, diplomant praške Politehnike, a njezino oblikovanje i funkcionalna dispozicija prvi su primjeri realizacija principa internacionalnog stila u Hrvatskoj na kojeg je veliki utjecaj odigrala baš češka moderna. Već u proljeće 1928. godine u Zagrebu je gostovala izložba suvremene čehoslovačke arhitekture (predgovor u katalogu je napisao Marko Vidaković!) na kojoj su bila prikazana najnovija djela glasovitih tadašnjih čehoslovačkih arhitekata kao što su Jan Kotěra, Josef Gočár Jaromír Krejcar, Bohuslav Fuchs, i dr. Potpuna pročišćenost i jednostavnost funkcionalne dispozicije, ravni krovovi, prostrane terase, glatke plohe zida s velikim ostakljenim otvorima, otvorenost prema prirodi osnovne su karakteristike tog “novog građenja”.

“Seriozan rad dostojan da uđe u svaki evropski priručnik o modernoj arhitekturi”

Gradnja jednokatne vila za obitelj Pfefferman u Jurjevskoj 27a započela je u jesen 1928., a dovršena u ljeto 1929. Na Arhitektonskoj izložbi zagrebačkih inženjera i arhitekata u Umjetničkom paviljonu 1932. ta vila bila je zamijećena, a kritičari će napisati da je “seriozan rad dostojan da uđe u svaki evropski priručnik o modernoj arhitekturi”. Tadašnji suvremeni arhitekti projektirali su pod parolom funkcionalizma gdje je funkcija imala prednost pred formom, odnosno ona ju je određivala. Svaki prostor morao je biti u funkciji što boljeg zadovoljenja potreba kvalitetnog i udobnog stanovanja uz odsustvo suvišnih dekorativnih elemenata. Kako je vila Pfeffermann smještena u ljetnikovačkom predjelu s bogatim zelenilom s njezine stražnje strane tako su i otvori i terase prema prirodi velikih dimenzija, dok su prema ulici oni servisni i manji. Jednostavnost prostorne organizacije u unutrašnjosti ogleda se i na eksterijeru koji je oblikovan slaganjem kristaličnih volumena.

U nekoliko navrata kuća je adaptirana tako da je promijenjen njezin izvorni izgled no ona još i danas može svjedočiti o kvalitetama koje smo naslijedili od moderne međuratne arhitekture.

Piše: Ivana Haničar Buljan, dipl. ing. arh 

Fotografije: Paolo Mofardin i arhivska građa

Izvori:

• Državni arhiv u Zagrebu  – Zbirka građevinske dokumentacije
• Slavko Šterk: Tilla Durieux i njezina zbirka umjetnina u Zagrebu. Zagreb: Muzej grada Zagreba, 1986.
• Tilla Durieux: Mojih prvih devedest godina, Zagreb 2001.
• Darja Radović Mahečić: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih, Zagreb, 2007.