BAZGA: Recepti za ljekovite čajeve i vino od cvijeta i bobica
“Što trebamo činiti kada prolazimo pored bazge? Skinuti šešir i zahvaliti joj na tolikoj pomoći čovječanstvu!” podučio nas je prof. Željko Sobotka. Jer bazga je samonikla ljekovita biljka koju lako nalazimo posvuda u prirodi, a koristi se za pripremu čajeva, sirupa, cvjetovi se pohaju za jelo, a od bobica se najesen mogu raditi pekmez, sirup, kompot, sok i vino.
Bazga je kao ljekovita biljka poznata još od ljudske prapovijesti. Sjeme i grančice bazge nalazimo još i u naseljima iz kamenog doba u Švicarskoj i u gornjoj Italiji. Aristotelov učenik Teofrast iz Eresoza (370 g. prije Krista), grčki filozof i jedan od osnivača botanike, prvi je opisao bazgu i njenu primjenu. Dioskurid, vojni liječnik za vrijeme cara Nerona (oko 50.) još je detaljnije opisao metode liječenja bazgom. O narodnom vjerovanju o bazgi kao svetoj biljci i njezinoj uporabi u pučkoj medicini piše Gaj Plinio Sekund (23. do 79. prije Krista), veliki učenjak toga vremena koji je stradao prilikom erupcije vulkana Vezuva u Pompejima.
Proljetna berba cvjetova za čaj i sirup
Bazga (lat. Sambucus nigra L., eng. black elder) je grm ili poludrvo koje naraste i do 10 metara. Plutasta sredina debljih grana nekoć se upotrebljavala kao plovak u ribolovu. Cvjetovi su prljavo bijele do žućkaste boje, a sastavljeni su u paštitac (tzv. bazgin tanjurić) promjera do 20 cm.
Bazga cvate od početka svibnja u nizinama pa do početka srpnja u višim brdskim predjelima. U tom se periodu cvatnje bere za čaj i za popularan sirup od bazge od kojeg se radi osvježavajući sok.
Cvjetove bazge treba brati i sušiti kao cijeli paštitac, po suhom i sunčanom vremenu, oko podneva. Cvjetni paštetci koje bismo ubrali po vlažnom vremenu pocrne sušenjem. Cvjetovi se suše prostrti i međusobno razmaknuti po suhoj podlozi, na prozračnom mjestu i zaklonjeni od sunca. Tek kad su cvjetići osušeni možemo ih lagano otresti s cvijetne drške. Suhe cvjetiće čuvamo u papirnatim vrećicama, na suhom, te od njih radimo čaj.
Za što je dobar čaj od bazge
Saponini i hetrozidi u cvjetovima poitču znojenje i mokrenje. Zato se čaj od bazgovih cvjetova koristi kod prehlada, gripe, bronhitisa, jakog kašlja, šarlaha, početne upale pluća, tuberkuloze pluća, astmatičnih tegoba, ospica i reumatskih tegoba.
Jesenska berba bobica bazge
U rujnu se beru plodovi bazge. Sitne i sjajno crne, potpuno zrele sočne bobice beru se kao cijeli paštitac u rujnu za pekmez, sirup, kompot i vino.
OPREZ! BOBICE BAZGE MORAJU SE KUHATI PRIJE KONZUMACIJE
Bobice bazge ne konzumiraju se sirove zbog sadržaja cijanogenetskih glikozida, kojeg ima mnogo više u smeđim ili smeđe crvenim nedozrelim bobicama. Štoviše, takve nedozrele bobice bazge su otrovne i ne smiju se uživati niti prokuhane za pekmez jer sadrže mnogo sambunigrozida. Taj cijanogenetski glikozid enzimatski se raspada na glukozu, benzaidehid i otrovnu cijanovodičnu kiselinu. Možemo reći da je to jedini prirodni i bojni otrov iz 1. svjetskog rata koji u vrlo malim količinama u tijelu ne ostavlja štetu. Raspada se nakon termičke obrade potpuno zrelih bobica bazge. Zato se može uživati pekmez, kuhani sirup, kuhani kompot i kuhano vino od zrelih bobica bazge. Već dvije velike žlice sirovih zrelih bobica bazge izazivaju mučninu i povraćanje, proljev i groznicu kod odraslih osjetljivih osoba. Djeca su puno osjetljivija pa i jedna žlica sirovih bobica izaziva iste znakove otrovanja. Nezrele crveno-smeđe bobice bazge pet puta su otrovnije od zrelih bobica. Dakle, bitno je doziranje ispod štetnih količina sirovih zrelih bobica.
Foto: Pixabay
Narodna medicina za pluća: Kura sa svježim i zrelim bobicama
Bobice bazge su izvanredni izvor vitamina A, B1, B2 i C, vitamina J (protiv upale pluća) i brojnih minerala (natrij, kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink, mangan, fosfor, jod, selen itd.). Od svih poznatih biljaka iz vrta i iz prirode bazgine bobice imaju najveći sadržaj vitamina B1. Zato se preporučuju kod oboljenja živaca, multiple skleroze, išijasa i drugih upala živaca, pazeći pritom da se ne prekorači doziranje sirovih i prokuhanih bobica. Vrlo osjetljive osobe moraju smanjiti dozu. Kod upale pluća i tuberkuloze pluća može se jesti po 8 zrelih bobica ujutro i navečer prije obroka te 30 prokuhanih (2 minuta kuhanja) zrelih bobica prije ručka. Bobice treba dugo žvakati, barem 40 puta po zalogaju. Kura s bobicama traje do 14 dana i nakon stanke od sedam dana može se ponoviti. Ista se kura preporuča kod anemičnih osoba, kod reumatskih tegoba, šećerne bolesti i bolesti živaca.
RECEPTI ZA LJEKOVITE PRIPRAVKE
Kaša od bazginih listova za opekline i hemoroide
Kod opeklina na koži i vanjskih hemoroida koji krvare upotrebljava se mliječna kaša od bazginih listova: usitni se 100 g svježih listova, prelije mlijekom i kuha do 5 minuta. Skuhanu smjesu u tarioniku ili blenderom utučemo u gustu kašu koja se potom polaže na bolne hemoroide ili na opečenu kožu kao oblog.
Čaj za prehladu, znojenje, gripu, groznicu
Mješavina za Sambuko čaj (recept prof. Željko Sobotka):
- 40 g bazgina cvijeta
- 20 g lista i cvijeta suručice
- 20 g cvijeta lipe
- 20 g lista ili lisnih pupoljaka breze
Dvije velike žlice te čajne mješavine prelijemo sa 6 dl vrele vode, ostavimo poklopljeno 20 minuta, procijedimo te pijemo po 3 šalice čaja – svaka 2 sata po 1 šalicu čaja s medom.
Za znojenje kod prehlada, gripe, upala i groznica treba se dobro umotati u deku i prije svake šalice ovog toplog čaja treba pojesti 1 šnitu crnog kruha s maslinovim uljem i 3 narezana režnjića češnjaka. Nakon takve kure prehlada, groznica i gripa će nestati. Kod reumatskih tegoba treba ujutro pripremiti na isti način 12 dl tog čaja i popiti ga dnevno u 8 šalica čaja bez meda.
Čaj protiv jakog kašlja i hripavca
Mješavina za Sambotusil čaj (recept prof. Željko Sobotka):
- 30 g bazgina cvijeta
- 15 g vrškova majčine dušice u cvatu
- 15 g listova trpuca
- 15 g cvijeta stolisnika
- 15 g stabiljke oputine
- 10 g sjemena komorača
Četiri velike žlice ove čajne mješavine preliju se s litrom vrele vode, ostavi poklopljeno 20 minuta, procijedi i pije toplo s medom po 1 šalicu čaja svaka 2 – 3 sata.
Čaj od bazginih listova za dijabetičare
Šećer u krvi izvanredno regulira čaj od bazginih listova ili mladih izbojaka koji se beru u travnju i svibnju prije cvjetanja i suše u hladu.
Priprema čaja od bazginih listova: Ujutro 1 veliku žlicu suhih listova stavite u pola litre hladne vode, zakipite i odmah maknite s vatre. Ostavite poklopljeno 10 minuta, procijedite i popijte u gutljajima tijekom dana. Isti čaj se koristi za bolje mokrenje, kod reumatskih tegoba, protiv zatvora te za čišćenje i jačanje krvi, a treba ga piti barem jednu litru dnevno. Ta kura ne smije trajati više od 3 tjedna.
Bazgino vino protiv gripe, bronhitisa i upale pluća
Vino od zrelih bobica bazge izvrsno je sredstvo protiv gripe, akutnog bronhitisa i upale pluća. Uzima se u obroku kao “bevanda” – 1 dl vina na 1 dl vode). Priprema zahtjeva dosta truda i vremena, ali isplati se.
Sastojci:
- 7 l vode
- 2 kg šećera
- 3 l bazginih bobica bez peteljki
- 20 g kvasca
Priprema:
- U veliki inox lonac uliti 7 litara vode i umiješati 2 kilograma šećera (može biti bijeli ili smeđi), pa prokuhati 10 minuta, ohladiti do mlačnoga pa dodati bobice bazge. Sve zajedno se zagrije do 80 stupnjeva Celzijusovih (ne smije zavreti), zatim se skine s vatre, pokrije i ostavi da se ohladi preko noći.
- U ohlađenu masu dodajemo 20 g kvasca smrvljenog u prah, promiješamo, prelijemo tekućinu iz lonca u 2 staklena bocuna od po 5 litara. Kroz čep svakog bocuna treba provesti vrelnjaču (S-cjevčicu s učvršćenom gazom na vrhu cjevčice i vodom u koljencu cjevčice za sprečavanje ulaska octenih bakterija). Bocune ostavljamo da stoje u prostoriji na sobnoj temperaturi, oko 20 stupnjeva Celzijusovih, kako bi se proces vrenja završio.
- Nakon 3 tjedna mlado vino treba pretočiti u sterilne boce i ostaviti ih začepljene i polegnute u hladnom podrumu do upotrebe. Pri pretakanju iz bocuna u boce je bitno da ne mućkamo talog, kako bi on ostao u bocunu. Za pretakanje treba upotrijebiti stakleni ili plastični pribor (ljevak, velika žlica itd.)
- Prije upotrebe bazgino vino može se prokuhati 10-tak minuta s klinčićem i koricom cimeta što poboljšava okus, a po mnogima i djelovanje.
Popečci od bazginih cvjetova
Svježe ubrani bazgini cvjetni tranjurići služe za bazgine popečke. Treba pripaziti da na cvjetovima nema biljnih ušiju. U malo gušću slanu smjesu za palačinke umočimo i dobro natopimo cvjetni paštitac te ga s gornje, plosnate strane stavimo pržiti u vruće ulje. Kada blago porumeni s donje strane škaricama brzo odrežemo sve peteljke s gornje strane i tada okrenemo popečak da se i ta strana ispeče. Sa svake strane peče se 2 do 3 minute, ovisno o temperaturi ulja. Gotovi popečak stavimo na papir da upije masnoću. Uz popečak izvrsno ide krumpir salata s listovima maslačka.
Medna kaša od bobica bazge kao laksativ
Medna kaša od prokuhanih i zgnječenih zrelih bazginih bobica s jednakom količinom naribanih jabuka izvrsno je jelo za čišćenje i jačanje krvi kod djece te za otvaranje kod zatvora crijeva odraslih.
Sirup od cvjetova bazge bez konzervansa
Sastojci:
- 30 cvjetova bazge
- 3 l vode
- 3 kg šećera
- 4 nešpricana limuna
Priprema:
Šećer, limun narezan na kriške i vodu prokuhamo tako da se šećer otopi. Rashladimo šećernu otopinu, pa prelijemo preko 30 cvjetova bazge, prekrijemo krpom i ostavimo da odstoji 48 sati.
Nakon 48 sati bazgu procijedimo, dobro istisnemo šakama cvjetove, pa procijedimo još i kroz dvostruku gazu. Dobiveni sok ulijemo u sterilizirane boce, dobro iz zatvorimo i odložimo u smočnicu, na mjesto zaklonjeno od sunca. U raznim inačicama ovog osnovnog recepta mijenja se količina šećera, a ako sirup namjeravate brzo potrošiti bit će dovoljno i pola kilograma šećera na litru vode. Jednom otvorenu bocu držite u hladnjaku. Sirup se pije razrijeđen vodom.
Pekmez, čaj od bobica, žele, sirup od bobica…
Od bobica možete napraviti džem ili pekmez ili sirup za razrjeđivanje po receptu kojeg inače koristite npr. za borovnice ili kupine. Možete ili sušiti i od njih raditi čaj, zamrznuti pa dodavati u smoothije. Mnoštvo je načina na koji se može koristiti bazga i zato joj stvarno treba skinuti kapu, kako reče prof. Sobotka na početku cijele ove priče.
Pišu: prof. Željko Sobotka, “Ekoherbalia” i Snježana Ivić Gerovac
Fotografije: Snježana Ivić Gerovac i Pixabay
