Kako procijeniti je li kašalj opasan?
Savjetovanje sa liječnikom je potrebno potraje li kašalj dulje od tjedan dana, ako je jak i praćen bolovima u prsima, ako je ispljuvak zelenkast ili krvav te kad postoje teškoće s disanjem
Piše: prim. dr. Peter Kapš
Kašalj (tussis) je najvažniji obrambeni mehanizam dišnoga sustava. Odstranjuje nenormalne izlučevine i strana tijela iz dišnih putova te sprječava udisanje sline ili ispljunute tvari (aspiracija). Refleksan je ili namjeran. Izazove ga podraživanje receptora u dušniku, u velikim i srednjim dišnim putovima, pa i u vanjskom sluhovodu. Receptore nadražuju sluz, strana tijela, nadražujući plinovi u dišnim putovima, upala u stjenki dušnika i pritisak na dišne putove.
Uzroci i vrste kašlja
Kašalj je najčešće znak bolesti dišnih organa. Obuhvaća bolesti dušnika, dušnica, pluća i plućne maramice. Srčani bolesnici također često kašlju. Dogodi se da jako kašlju i ljudi koji imaju zdrava pluća i srce, ali su nervozni (psihogeni kašalj).
Za prosudbu o važnosti kašlja treba znati je li njegova snaga uvijek jednaka (upala pluća) ili raste (tumor dišnih organa) ili je riječ o nakašljavanju (bronhitis, oticanje sluzi iz nosa u ždrijelo) ili je riječ o izrazito nadražujućem i eksplozivnom kašlju (akutni bronhitis, povećana bronhijalna reaktivnost zbog infekcije). Važno je koliko vremena traje: je li akutan, ponavljajući ili kroničan: kakve su karakteristike kašlja (u napadima, lajajući, dubok, suh, s iskašljavanjem).
Trebamo ga pokušati vremenski odrediti (ponavlja li se noću ili ujutro po buđenju). Važno je znati što ga potiče (aktivira), što ga smiri, kakav je vezano uz razne aktivnosti (tjelesni napor ili spavanje). Pušački kašalj obično se javlja izjutra. Važno je obratiti pozornost na promjenu značajki kašlja. Kašalj može biti neugodan simptom, no nije opasan. Kako pri njemu sudjeluju, uz normalni mehanizam izdisaja još i pomoćni dišni mišići, pacijenti mogu pri napornom kašlju osjećati bolove u trbušnoj šupljini.
Komplikacije prate dugotrajno jako kašljanje koje može dovesti do nesvijesti (sinkopa kod kašlja), može se pojaviti spontani pneumotoraks, lom rebara, kralješaka, povraćanje.
Kašalj izazove iritacija receptora u dušniku i velikim bronhima. Bolesti koje su u osnovnoj plućnoj jedinici (acinus) koja je više udaljena od završnih (terminalnih) bronhiola, ne izazivaju kašalj. Tvari koje nadražuju receptore i izazvaju kašalj su sluz, strana tijela, nadražujući plinovi (primjerice sumporni dioksid), upale u stijenki dušnica i pritisak na dišne putove (poput povećanih limfnih čvorova u sredoprsju, rak, proširenje žila).
Akutni kašalj traje kraće od tri tjedna. Česti uzrok iznenadnog kašlja virusna je bolest s upalom dišnih putova. To može biti i bakterijska upala ili infarkt pluća (embolija odnosno začepljenje žile tvrdom, tekućom ili plinovitom tvari koju doplavi krv).
Kronični kašalj traje više od četiri do osam tjedana. Za tu su vrstu kašlja mogući brojni uzročnici koji zahtijevaju brižne zdravstvene pretrage. Česti uzroci kroničnog kašlja su: kronični bronhitis (primjerice kod pušača), kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), plućni emfizem (napuhnutost pluća), kronična upala sinusnih šupljina, alergije, astma, zatajenje srca, prelaz želučanog sadržaja u jednjak (gastroezofagealni refluks), nuspojave nekih lijekova (primjerice inhibitori enzima aniotenzin konvertaze, ACE inhibitori) i tumori pluća.
Osim razlikovanja po trajanju (akutan, kroničan) razlikujemo još produktivan i neproduktivan kašalj.
Produktivni kašalj
Kod produktivnog kašlja nastaje u dišnim putovima previše bronhijalne sluzi koju pored vode (95 do 98%) čine prije svega glikoproteini i mukoproteini.
Zbog poremećene ravnoteže između proizvodnje, prijenosa i iskašljavanja sluzi nakupljaju se debeli slojevi sluzi koji sprječavaju zračenje pluća. Produktivni kašalj javlja se u obliku napada poslije dubokog udaha koji potisne sluz gore. Česti uzroci produktivnoga kašlja su prehlade, upale dišnih putova, kronični bronhitis i kronična opstruktivna pluća bolest. Bolesnici s astmom ili drugim alergijskim bolestima često kašlju s šlajmom, premda je sputum čist.
Važan je izgled sputuma; bijela sluz ukazuje na nadraženost dišnih organa (primjerice kod astme i drugih alergijskih bolesti dišnih organa), žuta ili zelena boja signaliziraju na infekcije, a crvena na krvarenje. Kašalj s krvavim ispljuvkom može biti simptom bolesti pluća kao što su npr. plućna embolija, tuberkuloza, srčane bolesti, rak pluća i veoma rijetki bolesti krvi. Cilj liječenja produktivnoga kašlja je tekuća gusta sluz, koja postaje manje ljepljiva i time lakša za iskašljavanje.
Lijekovi koji pomažu otopiti i omekšati sluz koja se lakše iskašljava, nazivaju se ekspektoransi.
Neproduktivni kašalj
Neproduktivni, suhi ili nadražujući kašalj ne prati nastajanje sluzi. Javlja se u više kratkih uzastopnih rafala, bez iskašljane sluzi. Čest kašalj bez sluzi bolesnika iscrpljuje i remeti njegov odmor – osobito je noću veoma nadražujući.
Iznenadan nadražujući kašalj nastaje kao reakcija na prašinu ili druge udahnute čestice. Do njega dolazi i zbog neželjenih nuspojava lijekova (inhibitora ACE) ili pri manjim plućnim embolizmima. Poticanje iskašljavanja ne koristi, zato se uzimaju lijekovi za smirenje i otklanjanje kašlja, koji djeluju na centar za kašalj u produženoj moždini. Nazivamo ih antitusici.
Antitusici mogu biti opijatni ili sintetički, oba učinkovito odstranjuju suh, neproduktivan kašalj. Nažalost, opijatni antitusici imaju mnogo nuspojava. Mogu dovesti do ovisnosti, pospanosti, poremećaja disanja (plitko disanje), zatvora i suhe sluznice. Savjetovanje sa liječnikom je potrebno potraje li kašalj dulje od tjedan dana, ako je jak i praćen bolovima u prsima, ako je ispljuvak zelenkast ili krvav te kad postoje teškoće s disanjem.
APITERAPIJA KAŠLJA: Heljdin med
Protiv kašlja najbolji je heljdin med. Za odrasle rastopiti žlicu meda u šalici toplog (ne vrućeg!) biljnog čaja i pijemo ga tri puta dnevno. Djeci napravimo mješavinu sa žličicom heljdinoga meda. Veoma učinkovita metoda liječenja također je inhalacijama s heljedinim medom i (po mogućnosti) u apikomori. Liječenje kašlja apiterapijom, kao i bilo kojom drugom terapijom, mora nadzirati liječnik.
Iz knjige dr. Petera Kapša “Liječenje pčelinjim proizvodima – APITERAPIJA”
Moglo bi vas zanimati:
