Kako je Izrael postao start-up država?

Grad Zagreb u suradnji sa veleposlanstvom Izraela organizira veliku start-up konferenciju Zagreb Connect, 12. i 13. studenog 2014., na kojoj će svoja iskustva mladim poduzetnicima prenijeti i izraelski start-up stručnjaci. Prije nekoliko godina Izrael je ponio titulu “Start-up nacija” o čemu su Saul Singer i Dan Senor napisali knjigu koja je ubrzo postala bestseller na New York Times listi (nedavno je prevedena u izdanju Profila).

Naša suradnica Gordana Popović i sama je svjedočila načinu kako se u Izraelu njeguje start-up poduzetništvo kada je posjetila STAR TAU, poduzetnički inkubator za start-up tvrtke u sklopu Sveučlilišta Tel Aviv. Evo koji su njeni dojmovi o tome u čemu je tajna njihove uspješnosti:

Izrael je vodeća zemlja po broju osnovanih kompanija na broj stanovnika

U svojoj kratkoj  60 godišnjoj službenoj povijesti, okruženi neprijateljskim zemljama  i sa slabim prirodnim resursima, Izraelci su  ne samo  opstali nego postali nacija poznata po inovativnosti i poduzetništvu. Sve  to uz tri rata koji su usput vodili i sa samo 8 milijuna stanovnika. Izraelsko je poduzetništvo nastalo iz puke potrebe i želje za preživljavanjem.  Nastavilo se razvijajući visoku tehnologiju te osnivajući sveučilišta i istraživačke centre koji su pridonijeli tome da je Izrael u svijetu vodeća zemlja po broju inžinjera i znanstvenika po broju stanovnika.  Po broju osnovanih kompanija su također su prvi u svijetu, zato ih zovu “startups” nacijom.  Izraelci također  prednjače u vremenu provedenom na Internetu i broju smart telefona.  Nakon SAD i Kanade, najviše je izraelskih tvrtki izlistano u NASDAQ-u.

Među poznatijim izraelskim inovacijama su  USB memory stick, ICQ jedan od prvih chat sistema,  „camera-in-a pill“ u medicinskoj dijagnostici i mnoge druge. Među poznatijim novim inovativnim kompanijama je npr. WAZE, slično GPS sistemu i Better place, poznata po električnim automobilima i stanicama za punjenje baterija…

Probleme su pretvorili  u prednosti

Okruženi susjedima sa kojima su u lošim diplomatskim i gospodarskim odnosima, s oruženim incidentima i na rubu rata, prisiljeni su okrenuti se dalekim  tržištima, uglavnom SAD-u.  Neke organizacije pokušavaju uključiti   arapsku manjinu u Izraelu  kao pomoć pri plasiranju izrelskih proizvoda i usluga  na bogata arapska tržišta, kao što su Saudijska arabija, Qatar, Turska. Emirati i Libija. Time ujedno takve  organizacije rade na promociji mira u regiji te boljih odnosa sa islamskim susjedima. Prisustvovala sam i jednom panelu u Tel Avivu koji se odnosio na arapske poduzetnike.

Jedan od problema Izreala je i radna snaga.  Naime, muškarci ortodoksni židovi i arapske žene ne žele raditi iz religioznih i kulturnih razloga, a Izrael se oslanja na svoj ljudski kapital jer ne može na slabe prirodne resurse.  S obzirom na mali broj stanovnika Izraelci idu na kvalitetu, a ne kvantitetu i to je jedna od fraza  koje koriste pri marketingu svoje zemlje na globalnom tržištu.

Najvećim djelom pustinja, sa malo zelenila na sjeveru, Izrael  uz pomoć inovativne visoke tehnologije izvlači  maksimum iz svojih ograničenih resursa. Uz malo plodnog tla i nestašicu vode, svojim su inovacijama ipak postali vodeći u svijetu u agrikulturi, te izvoze brojne poljoprivredne proizvode: od voća i povrća, preko sustava navodnjavanja do softwerskih rješenja.

Kibuci

Izraelska visoka tehnologija počela je sa agrikulturom i ekologijom. Stvarana je u kibucima, specifičnim farmama.  Nekada kolektivno vlasništvo kuća, rasadnika i zemljišta, zadnjih su  godina predmet privatizacije.  Intelektualci i inžinjeri postali su farmeri i volonteri te su svojim inovacijama  doveli Izrael do agrikulturalnog vođe u svijetu. Iako kibuci izgledaju kao  vrlo jednostavna sela, okrenuta prirodnom načinu života, koriste najsuvremenije tehnologije  te usmjeravaju stanovnike na razne eksperimente. Kibuci su rasadnici inovativnosti i jednostavnosti a neki su izrazito orjentirani na eksperimente koje slijede rješavanja suvremenih građevinskih i industrijskih problema rješenjima koje pronalaz u prirodi. Učenici i studenti provode ljeta u takvim kibucima na raznim programima u kojima uče eksperimentirati, a vode ih znanstvenici  koji su se dokazali  na svjetskim i izraelskim fakultetima.

Vojska

Vojska igra veliku ulogu u gospodarstvu,  edukaciji  kao i eksponiranju mladih ljudi visokoj tehnologiji.  Muškarci služe vojsku tri  godine a žene dvije.  Okruženi neprijateljima, te napadnuti 7 puta od osnivanja države prije 60 tak godina, Izralci su uvijek spremni na obranu svoje zemlji. U  vojsci razvijaju inovativnost te potiču ekonomiju i visoku tehnologiju. Primjerice  aeronautika uvijek ima dvojnu namjenu: da se primjeni i u civilne i militarne industrije. Vojska i gospodarstvene organizacije i kompanije tu  zajedno surađuju. Nakon što  završe vojsku mladi ljudi primjenjuju stečeno znanje u raznim oblastima direktno u gospodarstvo. Vojska i financijski pomaže nove kompanije  a networking stečen u vojsci je jako bitan. Stranci  i arapi koji ne služe vojsku u Izraelu smatraju da su im mogućnosti ograničene, jer nemaju dovoljno poznanstava i veza kao oni koji su bili u vojsci.  Vlasnici kompanija i ljudi koji zapošljavaju radnu snagu obrazuju se na  tečajevima „ čitanja vojnih rezimea“  kako bi odmah prepoznali  tko je gdje  proveo  vojni rok i koga bi mogao znati. Odnosno saznanja o sektorima i divizijama kako bi  pri zapošljavanju mogli procjeniti znanje i netvorking kandidata.

Malo, jedinstveno tržište, okruženo neprijateljima,  idealno za  kontrolirane eksperimente

Izrael je upravo idealna enklava za razne eksperimente, kao što je to npr. bio električni  auto i izgradnja stanica za punjenje , odnosno firma Better place koji je pokrenuo Shai Aggasi, poznati izraelski poduzetnik.  Obzirom da su Izraelci okruženi neprijateljskim zemljama, ne idu izvan Izraela autom, a i u Izrael baš ne ulaze auti iz okolnih zemalja. Time su bili jedinstveno tržište za eknomske ekperimente jer je relativno je lako sve imati pod kontrolom, te predvidjeti razvoj. U slučaju Better placea točno se  znalo koliko punionica baterija sa pratećim sadržajima  treba sagraditi. Danas ih ima 40-tak.

Poduzetnički duh na svakom koraku

Vlada svojim mjerama pomaže mladima da osnivaju firme. Bogati Izraelci ulažu u nove kompanije.  Mladi prezentiraju svoje ideje svuda, u nadi da će naletjeti na lokalnog investitora.

Elevator pitch, odnosno jednominutni govor o svojoj ideji, Izraelci su doveli do savršenstva. Prezentacije pred potencijalnim investitorom su skoro svakodnevne. Organiziraju se na Svučilištima, kompanijama, raznim studentskim organizacijama, pa i kafićima i barovima.

S obzirom da Izraelci, zadnjih godina neinovativnom zapadu daju ideje, u njih ulažu i Amerikanci, pa i Francuzi i Nizozemci, otvarajući svoja predstavništva ili kupujući manje izraelske kompanije.  Mnoge su svjetske kompanije prisutne u Izraelu, a mnoge, poput Microsofta, imaju i svoje istraživačke centre. Najveći partner i glavni kupac za izraelske inovativnosti i dalje je  SAD. Nekim kompanijama kao npr. Deutsche telekomu istraživački centar u Izraelu je odskočna daska za plasiranje inovacija direktno u Silicon Valley.

Neki izraelski ekonomisti smatraju da je Izrael potpuno spreman za buduća vodeća područja nanotehnologiju i umjetnu inteligenciju.

Piše: Gordana Popović, mr. sc. marketinga