Nema proizvoda u košarici.
Restoran sa švedskim stolom naplaćuje kaznu gostima koji ostave hranu na tanjuru
Originalni doprinos smanjenju bacanja hrane dao je britanski restoran Star Inn s ponudom švedskog stola gdje gosti plaćaju fiksnu cijenu obroka, a sami iz ponude hrane uzimaju što i koliko žele, s tim da ne mogu hranu nositi kući. Cijena obroka je 12 funti, a restoran je počeo naplaćivati i 2.40 funti gostima koji na tanjuru ostave hranu.
“Treba ljude naučiti da ne uzimaju više nego što mogu pojesti”
Gosti kojima je ta kazna naplaćena počeli su se žaliti po društvenim mrežama i u britanskim medijima. No, vlasnik restorana Mark Graham ne uzmiče. Novinarima je rekao da gosti na tanjur trpaju gomile hrane koje poslije ne pojedu, a ti se ostaci moraju onda baciti:
„Naravno da nije problem ako ostane koji komadić, ali riječ je ponekad o skoro punim tanjurima. I takvi se incidenti događaju sve češće, pa smo uveli naplaćivanje ove kazne kako bismo smanjili bacanje hrane. Neki ljudi si na tanjur natrpaju toliko hrane kao da će se na tu gomilu penjati ljestvama i na vrh zabiti zastavu.“
Ideja restorana da naplaćuje kaznu za hranu koja će se baciti na društvenim je mrežama dočekana pozitivnim komentarima tipa „izvrsna ideja da se zauzda pohlepne ljude“ i „treba ljude naučiti da ne uzimaju više nego što mogu pojesti“.
Milijun milijuna tona hrane godišnje u svijetu se baca
Prema podacima UNEP-a (UN agencije za okoliš) na svjetskoj razini 19% dostupne hrane u maloprodaji, restoranima i kućanstvima završi kao otpad i doprinosi s oko 10 % ukupnim emisijama stakleničkih plinova. Prema podacima FAO, kad bi bačena hrana bila jedna država, bila bi treća država na svijetu po emisiji stakleničkih plinova, odmah iza SAD-a i Kine. Bacanje hrane je jedan od vodećih svjetskih problema. Prema UNEP-u je 2022. godine bačeno 1.05 tisuća milijardi tona hrane iliti nešto više od milijun milijuna tona.
Nepojedena hrana koja gostima ostane na tanjuru čini trećinu otpada hrane u restoranima, a to je bacanje hrane koji bi se mogao izbjeći. Istraživači se bave utvrđivanjem uzroka zašto ljudi ostavljaju hranu i traženjem načina kako da obuzdaju prekomjerno natrpavanja tanjura. U restoranima sa švedskim stolom gdje gosti sami uzimaju hrane koliko žele uz istu cijenu, a koji su veoma rašireni u Aziji, Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi, a počinju se otvarati i kod nas, rješenje bi mogli biti manji tanjuri na koje stane manje hrane, utvrdila je jedna studija.
Zašto se pretrpavaju tanjuri i ostavlja nepojedena hrana
Druga studija našla je da su glavni uzroci ostavljanja hrane na tanjuru u takvom tipu restorana loše kombiniranje hrane uzete sa švedskog stola, uzimanje hrane koja gostu nije poznata te nesvjesno pretrpavanje tanjura. Sugeriraju da bi gostima mogli pomoći vodiči za obroke koji bi stajali uz švedski stol i koji bi im savjetovali koju hranu da kombiniraju i koji bi ih upozorili da su pretjerali sa veličinom porcije.
Ustanovljeno je da na turističkim putovanjima ljudi povećavaju potrošnju hrane za oko 500 do 1.800 grama po osobi dnevno, te da na tanjuru ostavljaju 8% hrane više nego kod kuće. Gosti u jednom malezijskom hotelu s pet zvjezdica uzimaju hranu sa švedskog stola: za doručkom ostavljaju prosječno 300 grama hrane na tanjuru, za ručkom 100 grama, a za večerom 400 grama. Ulazeći u psihologiju gosta, našlo se da oni gosti koji obrok doživljavaju kao uzimanje hrane imaju manje ostataka na tanjuru, a oni koji na hranu gledaju kao na ugodno i relaksirajuće iskustvo ostavljaju više. Ustanovljeno je i da na pretrpavanje tanjura i ostatke hrane utječu i temperatura prostorije i udaljenost stola za kojim goste jede od stola na kojem je hrana poslužena: viša temperatura – manje ostataka hrane, veća udaljenost – manje ostataka hrane.
Ako je na švedskom stolu mnogo različitih vrsta hrane u ponudi kod gosta to može izazvati kognitivno preopterećenje, kažu istraživači, jer mora dodatno razmišljati čega tu sve ima, koju bi hranu s čime mogao kombinirati. Kada je previše informacija koje moraju procesuirati, neki ljudi izbjegavaju donošenje odluka. Kod švedskog stola to se manifestira tako da jednostavno uzmu po malo od svega što im se nudi, što znači da će uzeti puno toga, čime se povećava i vjerojatnost da će im dosta toga i ostati na tanjuru.
Literatura: Guiding people to take less food from the buffet: Two survey experiments that introduce a new simulated buffet scenario, Food Quality and Preference 121, 2024. (https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0950329324001757)
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
