Zbog povećanih vrijednosti pirolizidinskih alkaloida (PA) povlači se iz prodaje Bűenting Bio kopriva čaj 20x2g, Ekoproizvod, EAN/MAN: 4008837223094 / 300490 (6), najbolje upotrijebiti do i LOT brojevi :
- 08/2027: L2435 27 / L2435 28 / L2435 29
- 09/2027: L2438 16 / L2438 17 / L2438 18 / L2438 19
Proizvođač čaja je tvrtka Bünting Teehandelshaus GmbH & Comp, a u prodaji je bio u lancu Müller u Hrvatskoj od 1.8.2024. do danas.
Detalji o opozivu proizvoda dostupni su na web stranici subjekta u poslovanju s hranom https://www.mueller.hr/aktualno/povlacenje-proizvoda/. Müller poziva kupce da provjere imaju li ovaj proizvod te ako su kupili ovaj čaj da ga prestanu piti te da ga vrate u najblližu Müllerovu trgovinu gdje će im novac biti vraćen i bez predočenja računa. Za sva pitanja možete kontaktirati službu za kupce na tel. 01 /3700-100 ili na e-mail: info@mueller.hr.
Što su i koliko su opasni pirolizidinski alkaloidi u čajevima?
Znanstveni odbor za kemijske opasnosti Hrvatske agencije za hranu objavila je 2016. Znanstveno mišljenje o
o pirolizidin alkaloidima u čajevima na tržištu RH, iz kojeg prenosimo sažetak: “Pirolizidin alkaloidi (PA) prirodni su toksini koji nastaju kao sekundarni metaboliti u više od 6000 biljnih vrsta koje spadaju u porodice Boraginaceae (oštrolisti), Compositae (Asteraceae) (glavočika) i Leguminosae (Fabaceae) (leptirnjače) te se smatraju najrasprostranjenijim prirodnim toksinima. Biljke, kao što su gavez (Symphytum), lopuh (Petasites hybridum L.) i podbijel (Tussilago farfara L.), a koje sadrže PA-ove, od davnina se koriste kao hrana, dodaci prehrani ili u medicinske svrhe (kao ljekovito bilje). Međutim, glavni problem po pitanju ljudskog zdravlja su PA-ovi koji kontaminiraju hranu koja ih prirodno ne sadrži.
Najveću ulogu u trovanju hranom ljudi imaju vrste kao što su boražinovke (Heliotropium) te krotalarija (Crotalaria). One su prisutne kao korov na poljima gdje rastu žitarice i mahunarke te se njihovo sjemenje može slučajno pomiješati s glavnim usjevom prilikom same žetve, a isti problem nastaje i s biljkama koje se koriste kao čajevi.
Upravo su čajevi označeni kao prehrambeni proizvod koji bi mogao biti glavni izvor izloženosti ovim kontaminantima. Kod akutne izloženosti, PA-ovi pri visokim dozama mogu dovesti do zatajenja jetre što može rezultirati i smrtnim ishodom. Međutim, akutna trovanja ljudi su izuzetno rijetka i slabo dokumentirana. Uobičajeni kronični učinak PA-ova uključuje štetno djelovanje na jetru, ali i na pluća. Eksperimenti na životinjama otkrili su kako neki PA-ovi mogu biti genotoksični kancerogeni te imati embriotoksične učinke, iako ne postoje konkretni dokazi o ovim štetnim djelovanjima za ljude. HAH je u suradnji s njemačkim laboratorijem napravio analizu na 55 uzoraka različitih vrsta čajeva dostupnih na tržištu RH, na ukupno 30 različitih PA-ova. PA-ovi su analizirani koristeći „in – house“ metodu koju je razvio BfR, ali preciznost metode u velikoj mjeri nije postignuta, što je u konačnici dovelo do dodatnih nesigurnosti u procjeni rizika. U 35 % uzoraka kvantificiran je barem jedan PA.
Jedan uzorak (čaj od mente) je imao ekstremno visoke koncentracije PA-ova u usporedbi s ostalim uzorcima. Pregledom literature napravljena je kratka procjena rizika za slučaj konzumacije čaja s ekstremno izmjerenim vrijednostima te je zaključeno da je mogućnost akutnog trovanja zanemariva. Temeljem procjene izloženosti, zaključeno je kako je kod prosječnih konzumenata čajeva u RH rizik od štetnog utjecaja na zdravlje također zanemariv, dok česti konzumenti mogu biti izloženi većem riziku od štetnih posljedica po zdravlje, pogotovo ako konzumiraju proizvode s visokim udjelom PAova tijekom dužeg vremenskog perioda.”
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija