Nema proizvoda u košarici.
Planetarno zdrava prehrana za 30% smanjuje rizik od preranog umiranja
Znanstvenici okupljeni u timu za EAT – Lancet prehranu, poznatu i kao planetarno zdravu prehranu, najavili su da će u 2025. godini objaviti prvo ažuriranje odnosno prvi update ovog plana prehrane kojeg je 2019. predložila komisija međunarodnih stručnjaka iz područja zdravlja, klime i poljoprivrede kao zdravu i za ljude i za planet. K tome, prošlog je mjeseca u medicinskom časopisu Lancet objavljena studija kojom su analizirani prehrambeno-zdravstveni podaci više do 200 000 mušakaraca i žena u SAD-u praćenih tijekom 34 godine. Rezultati pokazuju da je 10% ispitanika čije je prehrana najviše sukladna plantetarnoj dijeti u 30% manjem riziku od ranog umrijeti uslijed kardiovaskularnih i plućnih bolesti i raka u odnosu na 10% ispitanika koji se hrane najmanje slično planetarnoj dijeti, bez obzira jesu li pušači.
Studije potvrđuju dobar utjecaj planetarne prehrane na zdravlje ljudi i planete
Prema planetarno zdravom prehrambenom režimu prosječna osoba bi konzumirala 2500 kalorija dnevno, prvenstveno iz voća i povrća, uz mali udio mliječnih proizvoda, mesa i dodanih sladila. Ovaj način prehrane osmišljen je s ciljem da se prehrani rastući broj stanovnika na planetu, smanji smrtnost uzrokovana lošom prehranom i da se smanji štetni utjecaj proizvodnje hrane na okoliš. Naime, najveći štetni utjecaj prehrambene industrije na okoliš ima uzgoj mesa, koji čini 15 do 18% emisije stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Prema planetarno zdravoj prehrani stoga se ograničava konzumacija mesa, mlijeka, sira i škrobnog povrća, posebno konzumacija crvenog mesa. Primjerice, dozvoljeno je popiti čašu mlijeka dnevno, pojesti dva srednje velika krumpira tjedno, jedan pileći batak bez kože ili odrezak piletine ili ribe dnevno, jedan tanki odrezak slanine svaki drugi dan ili jedan srednje veliki hamburger tjedno, jedno jaje svaki treći dan… Glavnina bjelančevina u planetarnoj prehrani dolazi iz grahorica, mahunarki, sjemenki i orašastih plodova.
Provedena istraživanja potvrđuju su da je planetarna prehrana doista zdrava i za planetu i za ljude. Primjerice, analiza podataka za 22 421 Šveđanina praćenih u sklopu Malmö Diet and Cancer studije utvrdila je da ovaj način prehrane smanjuje rizik od smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima za 32%, a rizik od smrti uzrokovane karcinomima za 34%. Jessica Laine i njezin tim analizirali su podatke 443 991 sudionika europskog istraživanja prehrane i raka (European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition, EPIC) temeljem koji su procijenili da bi prelazak s načina prehrane koji je najmanje sličan planetarnoj prehrane moglo spriječiti 54-63% preranih smrti i smanjiti emisije stakleničkih plinova i do 50%.
Zamjerke zbog restrikcije životinjskih proteina i nepoštivanja različitog načina života na planeti
Glavne zamjerke upućene planetarnoj prehrani su da u suštini nije „planetarna“, jer dobrom dijelu stanovnika u siromašnim dijelovima svijeta predviđena količina, vrsta i kvaliteta hrane nije dostupna, te da ne uvažava kulturalne razlike u prehrani u raznim dijelovima svijeta. Neki nutricionisti upozoravaju da zbog jako malih porcija proteina životinjskog podrijetla kod pridržavanja planetarne prehrane postoji opasnost od manjka vitamina B12, vitamina D i kalcija, a te da velik udio biljnih masnoća u odnosu na malu konzumaciju masnih riba može dovesti do nezdravog omjera masnih kiselina omega-6 i omega-3.
Prema najavama Waltera Willetta, profesora epidemiologije i nutricionizma i voditelja EAT – Lancet projekta istraživači i chefovi rade na tome da se planetarna prehrana prevede na varijetete kuhinja širom svijeta, uključivši i praktičnost i priuštivost hrane koja će se preporučiti.
Na web stranici ustanove u kojo radi, Harvard Chan School of Public Health u Bostonu, Willett je ovako opisao kako se on hrani po planetarnoj prehrani: „Obično planiram svoje obroke tako da budu budu bazirani na raznobojnompovrću, voću i cjelovitim žitaricama. Planiram jednu porciju dnevno mliječnih proizvoda i još jednu porciju proteina životinjskog podrijetla. Obično za doručak pojedem jogurt sa zobenim pahuljicama, sezonskim voćem i orašastim plodovima. Ručak mi je biljni, primjerice salata s hummusom. Za večeru pojedem odrezak piletine ili ribe sa salatom koja uključuje i orašaste plodove i nešto cjelovitih žitarica.“
Izvori:
Lancet: https://www.thelancet.com/pdfs/journals/lanplh/PIIS2542-5196(24)00170-0.pdf
Harvard: https://hsph.harvard.edu/news/planetary-health-diet-better-for-you-better-for-the-planet/
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
