Pod oznakom Made in Italy umjesto talijanskog se prodaje koncentrat paradajza proizvedenog u Kini prisilnim radom Ujgura u pokrajini Xinjiang koje se na rad tjera prijetnjom elektrošokerima, otkrili su istraživački novinari britanskog BBC-a.
Pokrajina Xinjiang smještena je između pustinje Gobi i Tibeta, gdje su klimatski uvjeti idealni za uzgoj paradajza na ogromnim površinama. Kina je najveći svjetski proizvođač paradajza. Prema podacima UN-ove organizacije za hrani FAO iz Kine dolazi 37% svjetske proizvodnje. S druge strane, oznaka Made in Italy brand je za najkvalitetniji koncentrat paradajza na svijetu („paradajz u tubi“) koji se koristi kao dodatak popularnim talijanskim jelima – pizzi i špagetama.
17 od 64 testiranih tuba sadržavalo je paradajz iz Kine
BBC je objavio kako koncentrat paradajza iz Kine dolazi vlakovima kroz preko Gruzije do Turske odakle se kontejnerskim brodovima odvozi u Italiju. Istraga BBC-ja obuhvatila je 64 različita proizvoda koncentrata rajčice s oznakom Made in Italy koje prodaju pod talijanskim brandovima te pod robnim markama trgovačkih lanaca u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i SAD-u. U australijskom laboratoriju su konzerve uspoređivane s uzorcima iz Kine i i Italije. Ustanovljeno je da se paradajz proizveden u Kini nalazi u 17 analiziranih proizvoda, od kojih je 10 proizvela talijanska tvrtka Petti, pod svojim brandom kao i pod raznim trgovačkim markama.
U vrjieme testiranja, od travnja do rujna 2024. kineski paradajz je u Velikoj Britaniji ustanovljen pod brandovima supermarketa Asda, Tesco i Morrisons, a u Njemačkoj pod brandovima Edeka, Penny, Lidl i Rewe.
BBC-jevo istraživanje otkriva da je između 2020. i 2023. godine u Petti grupu stiglo 36 000 tona koncentrata rajčice iz kineske kompanija Xinjiang Guannong i s njom povezanih tvrtki. Te su kompanije u SAD-u 2020. već sankcionirane zbog proizvodnje prisilnim radom.
Prozvana kompanija Petti pokušala je otkloniti optužbe BBC-ja tvrdeći da ne kupuje koncentrat od Xinjiang Guannonga nakon 2020. godine kada je ta kompanija kažnjena zbog prisilnog rada. Međutim, novinari BBC-ja uspjeli su inkognito ući u prostor tvornice Petti grupe u Toskani, gdje su snimili bačvu koncentrata pardajza s oznakom te kineske kompanije s datumom proizvodnje 20. 8. 2023. godine. Petti tvrdi da kupuju koncentrat paradajza od kineske tvrtke Bazhou Red Fruit koja nije optužena da koristi prisilni rad, no novinari BBC-ja ustanovili su da Bazhou Red Fruit ima isti telefonski broj kao Xinjiang Guannong, te da je riječ o njihovoj paravan tvrtci.
Talijanska inicijativa da se uvede obavezno označavanje geografskog podrijetla sastojaka sve hrane na EU tržištu
Prodavanje kineskog paradajza samo po sebi nije nešto loše niti zabranjeno, niti predstavlja zdravstvene rizike nego drugdje proizvedeni paradajz, ali ako se prodaje s tvrdnjom „100% proizvedeno u Italiji“ ili „od talijanskih paradajza“ tada je riječ o trgovačkoj prevari.
Ovo nije prvi puta da se istražuje prodavanje kineskog paradajza pod talijanskim robnim markama. U kompaniji Petti 2021. godine talijanska je policija zbog sumnje na prijevaru napravila raciju jer je paradajz iz Kine i drugih zemalja prodavan pod oznakom Made in Italy. Međutim, kompanija nije kažnjena zbog europskih regulativa prema kojem se geografsko porijeklo primarnog sastojka treba navesti na etiketi ako više od 50% vrijednosti ili dodane vrijednosti finalnog proizvoda dolazi iz zemlje koja se navodi kao proizvođač po naznakom Made in. Dakle, legalno je kineski koncentrat paradajza prodavati pod Made in Italy, ako je u Italiji pretvoren u drugi proizvod. Tako se u Italiju može uvesti kineski trostruki koncentrat u bačvama od tone. Trostruki koncentrat se razrijedi vodom i postane dvostruki koncentrat, doda se soli i proizvede 140 gramske pasterizirane tube s etiketom Made in Italy.
Talijansko udruženje poljoprivrednih proizvođača Coldiretti vodi snažnu kampanju protiv takve prakse „No fake foods in Italy“. U svibnju su protestima dočekali uplovljavanje broda s 40 kontejnera koncentrata paradajza iz Kine u Salerno. Pokrenuli potpisivanje peticije kako bi se na nivou EU uvela obaveza označavanja geografskog porijekla sastojaka svih prehrambenih proizvoda. To bi zaštitilo i potrošače i proizvođače, koji se teško nose s nepoštenom konkurencijom uvoznih jeftinih proizvoda iz zemalja koje se ne pridržavaju etičkih, socijalnih i ekoloških standarda Europske unije.
EU 2024. zabranila uvoz, izvoz i prodaju proizvoda dobivenih prisilnim radom
Ovakva inicijativa uspjela je proljetos pčelarima. Na staklenci meda morat će biti navedene sve zemlje iz kojih potiče med koji je u toj staklenci meda i to na središnjem vidljivom mjestu na staklenci u padajućem redu: od više prema nižeg postotka zastupljenosti neke zemlje u kojoj je proizveden med koji je u staklenci. U slučaju da je u staklenci mješavina medova, trebat će navestsi postotak pojedine vrste meda u mješavini. Zemljama članicama dato je 18 mjeseci za prilagodbu nacionalnih propisa, a primjena počinje s 14. 6. 2024. Proizvodi koji su stavljeni na tržište ili označeni prije 14. 6. 2026. moći će se prodavati do iscrpljenja zalijha. Uz to, Europska komisija formirati će grupu stručnjaka koji će se baviti načinima utvrđivanja patvorena i unaprjeđenjem sljedivosti, a razvijat će se i referentni EU laboratoriji s usklađenim metodama za detekciju patvorenog meda.
Što se tiče proizvoda dobivenih prisilnim radom, EU je 2024. usvojila pravila prema kojim se takvi proizvodi ne smiju uvoziti niti prodavati u EU kao niti izvoziti iz EU, s 3-godišnjim rokom implementacije.
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija