Nema proizvoda u košarici.
Danas je Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane: Baca se 132 kg hrane po stanovniku planete godišnje
Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 19. 12. 2019. godine rezoluciju kojom se 29. 9. obilježava se Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane. Temelji za odluku proizlaze iz hitne potrebe da se do 2030. godine smanje velike količine otpada od hrane na globalnom nivou: 2022. godine bačeno je 1,05 tisuća milijardi tona odnosno nešto više od milijun milijuna tona hrane u svijetu. Program UN-a za okoliš (UNEP) procjenjuje da se oko 17% hrane koja je dostupna potrošačima u restoranima, maloprodaji i kućanstvima baci globalno. U SAD-u bude bačeno 30 do 40 % hrane koja je dostupna potrošačima. Bačena hrana „kriva je“ za oko 10% ukupne emisije stakleničkih plinova planete. Kada bi bačena hrana bila jedna država, onda bi bila treća po emisiji stakleničkih plinovo, odmah iza SAD-a i Kine.
Prema posljednjim podacima Eurostata u Hrvatskoj se godišnje baci oko 280.000 tona hrane, odnosno 72 kilograma po stanovniku. Po tome je Hrvatska znatno bolja od prosjeka EU zemalja od 131 kilograma bačene hrane. Jedina zemlja EU u kojoj se po stanovniku baca manje hrane nego u Hrvatskoj je Slovenija. Tržišna vrijednost hrane bačene u EU-u procjenjuje se godišnje na 132 milijarde eura, odnosno na 10% od hrane koja je na raspolaganju potrošačima u EU.
Iako je po navedenim statistikama Hrvatska među zemljama u kojoj je baca najmanje hrane po stanovniku, istovremeno je na vrhu ljestvice po tome koliko se hrane baca u domaćinstvima. Tako od ukupne godišnje količine otpada od hrane u Hrvatskoj 76% dolazi iz kućanstava, a prosjek je EU 54%. Najviše bačene hrane u EU kućanstvima su: povrće 21,3% od totalno bačene hrane, voće 18,3 %, meso 8%, mliječni proizvodi 7,1% i žitarice – najviše kruh i peciva (6,5%).Ostali “bacači” hrane su poljoprivredni proizvođači, prehrambena industrija, trgovina i restoranska industrija.
Kako hrana završava u otpadu
Otpad od hrane nastaje kada se hrana, koja je još uvijek sigurna i prikladna za ljudsku konzumaciju, gubi ili odbacuje. Do generiranja otpada može doći u različitim točkama lanca opskrbe hranom. Primjerice, može nastati tijekom proizvodnje i berbe usjeva kada se hrana kvari i baca zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta ili štetočina, a do viška poljoprivrednih prizvoda koji se baca dolazi kad nema potražnje na tržištu ili cijena padne toliko da se poljoprivrednicima najviše isplati samo zaorati ljetinu, kako su ljetos učinili neki OPG-ovci s paprikom i paradajzom u Hrvatskoj.
U prehrambenoj industriji tijekom obrade neki nusproizvodi ili dijelovi sirovih sastojaka mogu ostati neiskorišteni, poput kore, sjemenke ili ostataka od obrezivanja plodova.
U distribuciji i maloprodaji hrana u otpadu može završiti zbog neprikladnog rukovanja, primjerice držanja hrane na previsokoj hrani, zbog nehigijene skladišnog prostora, ili nema dovoljno prostora za skladištenje, istek rokova te izgled proizvoda kada se baca voće i povrće koje nema preferirani izgled – npr. voće neujednačene veličine, ili sa nekim izraslinama itd. Zbog toga se apelira na potrošače da biraju nesavršene proizvode, te tako doprinesu da ne završe u otpadu.
Na nivou pojedinca potrošača, najznačajniji izvor bacane hrane nastaje kod kupovine više hrane nego što je potrebno, nepravilnog čuvanja hrane koja se onda kvari te nerazlikovanje minimalnog i maksimalnog roka trajanja hrane odnosno oznaka „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. „Upotrijebiti do“ označava krajnji rok uporabe, a „najbolje upotrijebiti do“ označava minimalan rok uporabe.
Negativan utjecaj na okoliš
Razgradnjom hrane na odlagalištima otpada proizvode se velike količine metana koji je odgovoran za povećanje efekta staklenika i ima negativan učinak na klimatske promjene. K tome hrana na odlagalištima otpada nepotrebno zauzima prostor te može uzrokovati onečišćenje tla i vode.
Proizvodnja hrane troši velike količine prirodnih resursa poput vode, zemlje i energije. Kada se hrana baca, znači da su resursi potrebni za njenu proizvodnju bili nepotrebno iskorišteni.
Proizvodnja hrane često uključuje krčenje šuma, degradaciju životinjskih staništa i upotrebu pesticida ili gnojiva koji mogu naštetiti okolišu, a rezultat je negativan utjecaj na bioraznolikost. Kada hrana završi kao otpad, svi ti negativni utjecaji na okoliš postaju još izraženiji, za što eklatantni primjer Brazil gdje su zbog uzgoja soje iskrčene velike površine Amazonske prašume, te je narušen ekosustav i sada cijelo tom području prijeti i nedostatak vode.
Cilj svijeta je prepoloviti bacanje hrane do 2030.
U UN-ovoj Agendi za održivi razvoj 2030 koja je usvojena 2015. godine, s ciljem borbe protiv globalnog siromaštva, cilj 12.3 apelira da se prepolovi bacanje hrane po glavi stanovnika svijeta, na 74 kilograma po stanovniku planete. Čini se da još nismo bliznu tog cilje, sudeći prema izvješću UNEP-a iz 2024. koji barata podacima iz 2022. godine:
Agencija UN-a FAO 2024. upozorava da je u svijetu dosegnuta količina proizvodnje hrane dovoljna za sve stanovnike svijeta, no i dalje oko 800 milijuna ljudi gladuje u ekstremnom siromaštvu, oko 2,8 milijardi ljudi ne može si priuštiti kvalitetnu hranu, a pri tome se bacaju goleme količine hrane – oko 132 kilograma po osobi.
Da bi postigao ovaj cilj poduzimaju planiraju se različite strategije, provode razna istraživanja i edukacije od poboljšanja učinkovitosti lanaca opskrbe hranom i upravljanju hranom do edukacije građana o pravilnom čuvanju hrane u kućanstvima i razumijevanju rokova trajanja, provode se programi kompostiranja kako bi se hrana reciklirala, viškovi hrane se redistribuiraju kroz donacije, posebno hrane kojoj je istekao rok „najbolje upotrijebiti do“ pa se povlači s polica dućana, a još je dobra za upotrebu.
Literatura:
OdlukaVlade RH o donošenju plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine, Narodne novine 2022, link: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_12_156_2535.html
Program Ujedinjenih naroda za okoliš (2024). Izvještaj o indeksu otpada hrane 2024. Misli, jedi, štedi: Praćenje napretka prepolovljenja globalnog otpada hrane.
link: https://wedocs.unep.org/20.500.11822/45230
EUROSTAT: Podaci o otpadu od hrane https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/cei_pc035/default/table?lang=en
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
