Nema proizvoda u košarici.
Dioksini – posebno zabrinjavajući kontaminanti u hrani
Dioksini su naglašeni kao posebno zabrinjavajući kontaminanti u hrani, na 5. Međunarodnom kongresu o sigurnosti i kvaliteta hrane „Sigurna hrana, danas i sutra“ koji je održan od 6. do 9. 11. 2024. u Poreču. Glavne teme kongresa boile su kontaminanti u hrani i materijalima u doticaju s hranom, utjecaj klimatskih promjena na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane, mikrobiološki standardi u proizvodnji i distribuciji hrane te upravljanje otpadom od hrane, otvaranje banke hrane i doniranje.
„Sigurnost i kvaliteta hrane temeljna su pitanja koja se tiču svakog pojedinca i svake zajednice. Naša sposobnost osiguravanja hrane koja je sigurna za konzumaciju, bogata hranjivim tvarima i proizvedena na održiv način ključna je za zdravlje i dobrobit svih nas“, naglasio je epidemiolog prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Ta je ustanova organizator kongresa, a suorganizatori su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Institut za zdravlje i sigurnost hrane (Zenica, Bosna i Hercegovina), Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Nacionalni inštitut za javno zdravlje (Republika Slovenija) te Institut za javno zdravlje Vojvodine.
Manjkavost i neujednačenost nutritivnih oznaka na prehrambenim proizvodima u EU
Uvodno predavanje „Izazovi pred nama“ održala je zastupnica u Europskom parlamentu i liječnica Biljana Borzan. U svom izlaganju kao glavne izazove u području sigurnosti hrane danas navela je „skimpflaciju“ (smanjenje kvalitete proizvoda uz zadržavanje cijene) i „šrinflaciju“ (gdje se količina ili gramaža proizvoda smanjuje uz iste ili čak i veće cijene), manjkavost i neujednačenost nutritivnih oznaka na prehrambenim proizvodima, alternativni proteini (plant-based – biljni proteini, proteini iz algi i meso uzgojeno u laboratorijima) i GMO hrana.
„ Svi smo primijetili kako neki proizvodi danas sadrže slabije i često nezdravije sastojke nego prije uz slabiju nutritivnu vrijednost. Primjeri u našoj regiji zorno prikazuju kako je smanjenje količine visokokvalitetnih sastojaka u popularnim prehrambenim artiklima postao trend, dok cijene ostaju iste ili rastu. Prema istraživanjima diljem Europe, skimpflacija posebno pogađa osnovne prehrambene proizvode koje većina ljudi svakodnevno konzumira. To često prolazi nezapaženo jer se proizvođači oslanjaju na navike potrošača, ali učinak na zdravlje građana može biti značajan. Mnoge čokolade danas imaju manje kakaa i više šećera ili biljnih ulja, što rezultira slabijom kvalitetom proizvoda. Jogurti su nekad bili gusti zbog veće količine mlijeka ili vrhnja, a danas su razrijeđeni vodom ili sadrže dodatke poput zgušnjivača. Voćni sokovi su znali imati visok udio pravog voća, dok danas mnogi sadrže manje voćnog soka i više zaslađivača. Ove prikrivene promjene možda se na prvu čine neznatnima, ali zapravo predstavljaju ozbiljan udarac na pravo potrošača da znaju što konzumiraju, ali i za što odvajaju novac“, istaknula je Borzan:
„Uz skimpflaciju, šrinflacija je učestala pojava na našim prostorima gdje se količina ili gramaža proizvoda smanjuje uz zadržavanje iste cijene, a nekada čak i uz povećanje cijene. Građani često ne primijete smanjenje jer su pakiranja gotovo identična po obliku i dizajnu. Pakiranja mljevene kave koja su prije imala 500 grama sada sadrže 450 grama ili manje, paste za zube smanjene su sa 100 mililitara na 90, dok ambalaža ostaje iste veličine i oblikovana tako da se promjene teško primijete. Primjera je mnogo. Svaki građanin zaslužuje jasne, točne informacije o proizvodima na policama trgovina. Ova praksa, kojom se skrivaju prilagodbe radi povećanja dobiti ili nadoknade troškova proizvodnje, ostavlja građane u poziciji da za isti novac dobivaju sve manje. To opterećuje njihove financijske mogućnosti, ali i narušava njihovu moć odlučivanja. Zaštita potrošača znači održavanje povjerenja koje građani imaju u proizvode koje kupuju. Europska unija mora voditi primjerom, pružajući građanima jasne informacije i sigurnost da ono što kupuju zaista vrijedi cijene koju plaćaju.“
Novi aditivi u hrani i materijali za ambalažu za koje treba razvijati nove analitičke metode
Nakon održanih brojnih predavanja na temu sigurne i kvalitete hrane koje su održali znanstvenici i stručnjaci, zaključena je da su kontaminanti u hrani i materijala koji dolaze u dodir s hranom i dalje izazov, jer se u proizvodnje hrane uvode novi aditivi i novi materijali koje treba slijediti razvijanjem novih analiza kako bi se mogli utvrditi i izmjeriti u hrani.
Posebno se govorilo o pirolizidinskim alkaloidima te perfloroalkilnim i polifloralkilnim tvaria (PFAS – spojevi, vječne kemikalije) te o dioksinima koji su, iako se danas više ne proizvode, i dalje neželjeni produkti nekih industrijskih procesa, spaljivanja otpada, posebice PVC plastike, raznih požara, procesa proizvodnje kloriranih kemikalija, poput nekih herbicida.
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
