Nema proizvoda u košarici.
Iz Eurospina se povlači jeger Mesne industrije Natura zbog listerije
Zbog utvjđene bakterije Listeria monocytogenes iz prodaje u Eurospinu se povlači Jeger – Polutrajna kobasica, LOT 24003316, upotrijebiti do 24.11.2024. proizvđača Mesna industrija Natura d.o.o. Đurđevac.
Kako je izvijesti Državni inspektorat RH, proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Opoziv se odnosi samo na proizvod navedenog LOT-a i roka trajanja.
Obavijest o povlačenju proizvoda objavljena je na web stranici Eurospina, s pozivom potrošačima koji su kupili ovaj jeger, da ga ne konzumiraju. Vratite ga u najbliži Eurospin, gdje možete ostvariti povrat novca ili zamjenu za drugi proizvod i bez predočenja računa.
Simptomi infekcije bakterijom listerija
Bakterija Listeria monocytogenes uzročnik je bolesti listerioze kod domaćih životinja, ponajviše kod preživača, krava i ovaca. Ljudima se ova bakterija najčešće prenosi hranom, zagađenim mlječnim proizvodima, sirovim voćem i povrćem te mesom, ali prisutna je posvuda u okolišu u tlu, u crijevima divljih životinja, ptica, nekih riba i školjaka. Listerija je izuzetno otporna: sposobna je preživjeti i razmnožavati se uprkos raznim temperaturnim i kemijskim postupcima koji se koriste pri obradi namirnica. Ne ubija ju niti visoka koncentracija natrijevog klorida niti isušivanje niti zamrzavanje, a nesmetano se razmnožava i u rashlađenoj hrani pri temperaturi u hladnjaku od 3 stupnjeva Celzijusa.
Do bolesti kod ljudi najčešće dolazi konzumacijom zaraženog sirovog ili nedovoljno pasteriziranog mlijeka i sira, posebice mekog, sirovog povrća, kobasica, mesnih delikatesa, hrenovki/hot doga, nedovoljno kuhane piletine, sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa te sirove i dimljene ribe, osobito ako su stajali u hladnjaku dugo vremena.
U najvećem su riziku trudnice, novorođenčad, starije i imunokompromitirane osobe
Rizične skupine za infekciju su trudnice i novorođenčad, osobe oslabljenog imuniteta koje koriste kortikosteroide, lijekove protiv raka i AIDS-a, osobe oboljele od raka, naročito leukemije, te dijabetičari, astmatičari i stariji ljudi. Ako je u hrani velika količina bakterija, u riziku od obolijevanja su i zdravi ljudi.
U većini zemalja Europske unije godišnje se bilježi godišnje 2 – 10 slučajeva listerioze na milijun stanovnika. Prema podacima Hrvatskog javnog zdravstva u 2022. godini je u Hrvatskog prijavljeno 7 slučajeva, a dvije su zaražene osobe umrle. U SAD-u godišnje od listerioze umre oko 250 ljudi.
Listerioza je rjeđa od drugih infekcija bakterijama koja se prenose hranom, npr. salmonelom, ali ima češći smrtni ishod. Većina zdravih osoba nakon zaraze neće imati nikakve simptome, ali kod rizičnih grupa može doći do listerioznog meningitisa i septikemije kod kojih je smrtnost u više od 50% slučajeva, a kod zaraženog fetusa ili novorođenčeta smrtnost je viša od 80%. Kliničke slike mogu obuhvaćati meningitis, septikemiju, meningoencefalitis, encefalitis, intrauterine ili cervikalne infekcije trudnica što može dovesti do sponatnog pobačaja ili rođenja mrtvog djeteta.
Zbog toga je važno obratiti pozornost na rane simptome poput povišene temperature, bolova u mišićima, mučnine, povraćanja i proljeva koji se mogu javiti i 12 sati nakon konzumacije proizvoda. Simptomi ozbiljnijih oblika listerioze mogu se javljati u periodu od nekoliko dana do tri tjedna.
Prevencija: higijena, kuhanje, izbjegavanje nepasteriziranog mlijeka i sirovog meesa, pašteta, hrenovki i narezaka koji dugo stoje u hladnjaku…
Liječnici Mayo klinike preporučaju da se kao prevencija za listeriju primjenjuje uobičajeno higijensko postupanje s hranom koje uključuje čistoću ruku, dobro pranje uz poželjno četkanje voća i povrća prije konzumacije i kuhanje na način da hrana ne ostane sirova. Posebno treba paziti da se tekućina iz omota u koji su zapakirane hrenovke, hot dogovi i naresci ne razlijeva po kuhinjskim površinama, posuđu i priboru za jelo, a ruke nakon otvaranja omota treba dobro oprati.
Uz to preporučaju da se izbjegava:
- meki sir na čijoj etiketi nije izričito navedeno da je napravljen od pasteriziranog mlijeka
- hrenovke, hot dogovi, delikatese, naresci, osim ako ste ih prokuhali
- paštete iz hladnjaka (koje nisu u staklenkama ili konzervama)
- dimljenu ribu i plodove mora iz hladnjaka, osim ako ih koristite za pripremu kuhanih jela ili ako su u konzervama ili su obrađeni tako da se mogu držati na sobnoj temperaturi.
Izvori:
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
