Nema proizvoda u košarici.
Kako smanjiti bacanje hrane u kućanstvima: planiranje obroka, organizacija hladnjaka, što s ostacima…
Polovinu otpada hrane u Europskoj uniji bacaju kućanstva, a u Hrvatskoj još i više – čak 76%, po čemu među vodećim zemljama EU. Pri tome, 50% građana baca hranu koja je još dobra. Najviše se bacaju: povrće 21,3% od u kućanstvu bačene hrane, voće 18,3 %, meso 8%, mliječni proizvodi 7,1 % te kruh i peciva 6,5%.
Prosječni građanin EU baci godišnje 132 kg hrane (Eurostat, 2024). Procjenjuje se da bi prosječno četveročlano kućanstvo u EU koje smanji bacanje hrane za 30% uštedjelo 400 eura godišnje. Osim ekonomskog i etičkog upitnika (jer bacamo hranu dok drugi gladuju), bacanje hrane također i iscrpljuje okoliš i čini oko 16% ukupnih emisija stakleničkih plinova u sustavu hrane EU. Sve su to razlozi zbog kojih trebamo smanjiti bacanje hrane u kućanstvima.
Zašto bacamo hranu?
Prema istraživanjima se hranu najviše baca zbog lošeg planiranja kupnje i zbog pripreme preobilnih obroka nakon kojih ostane hrana bacamo jer ne želimo jesti podgrijanu hranu ili ne znamo kako bismo mogli iskoristiti te ostatke. Sljedeći razlog bacanja hrane je što joj je istekao rok trajanja, a čak 10% hrane se baci zbog toga što ne razumijemo što znači oznaka roka trajanja „najbolje upotrijebiti do”. Pola nas misli da je to datum nakon kojeg se hrana treba baciti jer je konzumacija rizična za zdravlje, a zapravo je riječ o hrani koja nakon tog isteka roka možda izgubi na kvaliteti, okusu i mirisu.
Iz toga slijedi da se smanjenje bacanja hrane u kućanstvima može postići boljim planiranjem kupnje, pripremom odgovarajućih količina hrane za obrok, trošenjem kupljenih namirnica prije nego što im istekne rok trajanja te informiranjem o tome koja se hrana može sigurno koristiti i nakon što prođe datum koji je na njoj naveden. Sve su to vještine i znanja dobre domaćice/domaćina koji se stječu praksom kuhanja i upravljanja troškovima hrane, učenjem od roditelja ili na nastavi domaćinstva, koja je u bivšoj državi bila obavezan predmet, a danas se provodi samo kao izvannastavna aktivnost za stjecanje životnih vještina i to u svega nekoliko škola u Hrvatskoj.
Planiranje obroka i količina namirnica
Planiranje obroka je prvi korak za kvalitetniju prehranu, smanjenje troškova i bacanja hrane. Isplanirati se mogu obroci za sljedećih tjedan dana, ili barem za dan-dva unaprijed. Plan obroka može se napraviti unutar budžeta za hranu koji imate i prema načinu prehrane koji želite slijediti. Primjerice, planirate glavne obroke za ponedjeljak – varivo s lećom, ječmom i slanutkom, utorak – pohana piletina, zelena salata i kuhano povrće, srijeda – grah varivo s kobasicom, četvrtak – bolonjez sa špagetama i zelena salata, petak – rižoto sa sipama, subota – juneći gulaš s mahnunama, nedjelja – pečena teleća koljenica, mlinci i zelena salata. Osim glavnog jela planirajte i što vam je potrebno za doručak, večeru, deserte itd. Variva i juhe posebno su praktični jer se mogu skuhati za nekoliko dana, čuvati u hladnjaku i podgrijati. Varivo od graha, primjerice, prvi dan može biti s kobasicom, drugi dan s krumpirom, treći dan s tjesteninom.
Bacanje hrane i troškove ćete smanjiti ako planirate prehranu sa sezonskim voćem i povrćem. U ponudi u trgovinama i na tržnicama će biti svježe ubrano, pa će vam duže trajati, a i cijena će biti niža.
Kad imate plan što biste jeli sljedeći tjedan, isplanirajte koliko će vam za pojedini obrok biti potrebno namirnica, s obzirom na broj članova kućanstva, njihove prehrambene sklonosti i potrebe i apetit.
Ovdje ćemo navesti neke mjere i količine koje pri tome mogu biti orijentacija. Općenito se računa da je za glavno jelo po osobi potrebno uzeti 20 dag mesa bez kostiju ili ribljih fileta, a 20 do 40 dag mesa s kostima (perad, riba, svinjetina s kostima). Za prilog po osobi računamo 25 dag krumpira, 5 dag riže, 10 dag zelene salate. Ako kuhate grah s kiselim zeljem – računajte 6 dag graha i 10 dag kiselog zelja po osobi. Za doručak – 2 jaja po osobi, 1-2 šnite kruha (1 šnita kruha je 40 grama), 5 dag šunke. Ako se kuha rižoto kao glavni obrok računajte 15 dag riže po osobi. Tjestenine koja će biti glavno jelo uz neki umak računajte 10 dag po osobi. Ako je za doručak ili večeru svježi sir s vrhnjem tada planirajte 15 dag sira i 1 dl vrhnja po osobi. Ako je kuhano povrće prilog, računajte 25 dag povrća po osobi.
Izračunajte čega vam koliko treba i s takvim popisom krenite u nabavku, najbolje jednom tjedno, i uz posebno upozorenje da ne odlazite u kupovinu hrane gladni, kako ne biste pod utjecajem gladi kupili više nego što vam je potrebno.
Isto tako, prije odlaska u nabavku provjerite što sve već imate kod kuće i na popisu ostavite samo ono čega nemate ili nemate u dovoljnim količinama. Provjerite i namirnice koje su općenito potrebne za kuhanje – luk, češnjak,sol, papar, šećer, ulje, mast, začini, brašno, kvasac, prašak za pecivo i slično.
Ako planirate obroke za sljedećih tjedan dana, uzmite u obzir da namirnice imaju različite rokove trajanja, pa prema tome planirajte kupnju i obroke. Primjerice, ako isti dan kupite svježu ribu, piletinu i junetinu, planirajte ribu pripremiti taj ili sljedeći dan, piletinu pripremiti u roku 2 dana, dok junetinu možete marinirati u senfu i ulju i koristiti u roku 4 dana. Ako za svježu salatu kupite kristalku, endiviju i zelje, kristalku ćete iskoristiti taj dan, endiviju u sljedećih 2-3 dana, a zelje u sljedećih 7 dana.
Kako kupovati hranu: siti u dućanu
Po mogućnosti kupujte svježe i sezonsko i prema popisu kupnje, tako da kombinirate različite rokove trajanja. Od plana kupnje odstupa se ako ste naišli na neku namirnicu koja je baš kvalitetna i svježa, ili je rijetko dostupna, ili je po iznimno dobroj cijeni. Primjerice, za sutra ste planirali rižoto sa sipama ali ste na tržnici naišli na lijepe vrganje. Mogu se zamrznuti, ali možete ih umjesto sipa pripremiti svježe na rižoto ili možda s jajima.
Ili, naišli ste na dobru cijenu junetine ili oslića, koji se mogu zamrznuti, pa ćete iskoristiti priliku i kupiti veću količinu pa zalihu spremiti u zamrzivač.
Mnogi dućani sada imaju na posebnoj polici izložene namirnice kojima je istekao rok „Najbolje upotrijebiti do:“ To je hrana koja je i dalje dobra za upotrebu, ali je možda izgubila na kvaliteti, a u ponudi je po nižoj cijeni. Primjerice, kava ili pekmez, müsli ili neke konzerve mogu tako postati vaša dobra kupnja.
Ako imate prostora u smočnici, konzerviranu hranu koju koristite, npr. grašak, kukuruz, slanutak, grah, kisele krastavce, sardine, kompote, koncentrat paradajza… kupujte u većim količinama kada je na sniženju jer su to namirnice dugog roka trajanja. Ako imate mjesta u zamrzivaču, napravite tako zalihu zamrznute hrane koju koristite npr. smrznuti špinat, povrće za francusku salatu, smrznuta riba…
Pravila čuvanja hrane: prvo unutra, prvo van
Upoznajte se s načinima čuvanja i rokovima trajanja namirnica. Zapakirana hrana obično ima takve napomene, a o ostalim namirnicama mora se učiti. Npr. luk, češnjak, krumpir i tikve traju dugo i ne treba ih držati u hladnjaku, nego u smočnici u kutiji na mjestu koje nije izloženo direktnom suncu. Voće i povrće u hladnjaku treba držati odvojeno. Banane se ne smiju čuvati u hladnjaku.
Sirova piletina i puretina u hladnjaku mogu stajati samo jedan do dva dana, a u zamrzivaču do devet mjeseci. Svježa riba u hladnjaku može se čuvati samo 1-2 dana, a u zamrzivaču pola godine. Govedina i svinjetina najizdržljivije su vrste mesa. U hladnjaku mogu biti od tri do pet dana, a u zamrzivaču do godinu dana. Ako je meso ostatak od obroka, već kuhano ili pečeno, u hladnjaku se u dobro zatvorenoj posudi može držati najviše sljedeća tri dana, a zamrznuto se može konzumirati i sljedećih 6 mjeseci.
Organizacija hladnjaka, zamrzivača i smočnice
Hranu kojoj se bliži istek roka trajanja odnosno hranu koju treba prvu potrošiti držite na jednoj polici za koju će znati svi ukućani. Primjerice, sirni namaz i maslac koji ste načeli bit će na toj polici, kao i ostatak pečenja od jučer i svježi sir i naresci. Na drugim policama rasporedite namirnice po vrstama tako da na zasebnoj polici držite meso. Povrće i voće se obično drže u kutiji na dnu hladnjaka, a pri tome obratite pozornost da se voće i povrće ne dodiruju.
Na svim policama i u smočnici i u hladnjaku i u zamrzivaču slažite hranu prema pravilu „prvo unutra, prvo van“ – ono što je prvo stavljeno u hladnjak, treba se prvo i potrošiti. Dakle, sirni namaz ili jaja koja ste tek kupili stavite straga, a ranije kupljene na početak police kako bi se trošili prvi. Ili u zdjeli s voćem – tek kupljene jabuke i naranče stavite na dno, a prethodno kupljene na vrh zdjele.
U blizini hladnjaka neka vam bude pri ruci marker kojim ćete napisati datum otvaranja neke ambalaže tako da svi ukućani mogu pratiti je li hrana još dobra za upotrebu, bilo da je riječ o mlijeku, mliječnim proizvodima i sokovima koji traju svega nekoliko dana nakon otvaranja, ili staklenki maslina ili kiselih krastavaca koji otvoreni mogu stajati dulje, ali čemu da se pitate „je li ovo od ove godine“?
U blizini hladnjaka držite i najlonske vrećice za čuvanje i zamrzavanje hrane, kuhinjski papir i posude za čuvanje hrane u hladnjaku različitih veličina i dovoljan broj. Ponekad se hrana baca i zašto što ju nemamo u čemu prikladno čuvati. Brašno, sjemenke, orašaste plodove i suhe žitarice i mahunarke čuvajte u zatvorenim posudama u smočnici kako ne bi privukle moljce. Ako trebaju dulje stajati orašaste plodove i sjemenke koje sadrže puno ulja, držite u hladnjaku jer će na sobnoj temperaturi užegnuti.
Kad spremate hranu u zamrzivač, obratite pozornost da na svakom paketiću bude napisano što sadrži i kada je spremljeno, da se ne dovedete u situaciju da kod godišnjeg čišćenja zamrzivača bacite sve što je bilo u njemu jer ne znate što još vrijedi. Ako je moguće grupirajte u zamrzivaču hranu po vrstama. Kad dodajete nove paketiće stavite ih straga odnosno na dno po pravilu „prvo unutra, prvo van“.
Inventura hladnjaka, zamrzivača i smočnice
Preporuča se dva puta mjesečno napraviti inventuru hladnjaka, zamrzivača i smočnice, odvojiti hranu kojoj se bliži istek roka upotrebe i potrošiti ju.
Mnogi nemaju vremena raditi to tako često, pa će usvojiti neki svoj ritam. Primjerice, inventuru hladnjaka možete napraviti tjedno, jer tu se sprema hrana koja najkraće traje, a smočnice i zamrzivača jednom mjesečno. Ili tu inventuru možete raditi i rjeđe. Bitno je da se to radi u nekom redovnom ritmu, tako da se ne dovedete u situaciju da morate baciti neku hranu na koju ste zaboravili.
Čuvanje i produljivanje roka trajanja hrane
Skoro svo voće i povrće dulje će trajati ako ga umotate u papirnate kuhinjske ručnike ili novinski papir i tako držite u hladnjaku. Stabiljke peršina, bosiljka ili druge začinske biljke ostat će nekoliko dana svježe ako ih držite u čaši s vodom. I zelena salata koja je posustala može se osvježiti tako da ju stavite s korjenskim rezom u vodi.
Zamrznite svježe meso koje ste kupili i bliži mu se istek roka upotrebe, a nećete ga moći potrošiti. Otopite ga na sobnoj temperaturi prije pripreme, koja može biti i za više od pola godine.
Naučite kako možete zamrznuti različite vrste voća i povrća. Većinu povrća prije zamrzavanja treba minutu dvije blanširati odnosno na kratko prokuhati u kipućoj vodi npr. kelj, mahune, blitve, špinat, karfioč, poriluk, brokulu i gljive. Bobičasto voće, mladi grah, bob i grašak samo se razdijeli u vrećice i spremi u zamzivač. Zrele i prezrele banane možete iskoristiti za pripremu frapea, sladoleda i kolača, ili zamrznuti. Očišćene bananae narežite na kolutove i u vrećicama stavite u zamrzivač.
Drugim vrstama povrća rok trajanja možete produljiti fermentiranjem, npr. zelju, repi, mrkvi, karfiolu, ili kiseljenjem kao krastavce i ciklju, dok voće možete kandirati ili kuhati pekmeze, džemove i kompote.
Što sa starim kruhom
Kruh i peciva čine 6,5% bačene hrane. Nekoć se kruh nije bacao, ali to je bio kvalitetniji kruh koji je duže trajao. Današnji industrijski kruhovi do drugog dana izgube svježinu, ali ipak mogu se čuvati i koristiti i kad se posuše. Rijetko tko će danas od starog kruha raditi krušne mrvice, lovačke knedle ili poparu. No ima i jednostavnijih načina da se kruh sačuva odnosno da se iskoristi stari kruh. Možete ga namočiti u jaja ispeći pohani kruh, ili ga namočiti u mlijeko i iskoristiti za izradu mesnih okruglica. Šnite starog kruha možete složiti u protvanu i prekriti šnitom sira, po želji možete siru dodati i šunku, pa ćete dobiti topli sendvič, a ako po kruhu prelijete malo pasiranog paradajza pa dodate nasjeckanu šunku i sir i ispečete u protvanu, dobit ćete inačicu pizzeta.
Kruh se može narezati na šnite i čuvati u zamrzivaču. Pri tome, u jednu vrećicu stavite jednu ili dvije šnite, koliko ćete potrošiti kad posegnete za njim. Kad kruh izvadite iz zamrzivača ostavite ga da se odmrzne na sobnoj temperaturi. Možete ga koristiti kao svježi kruh, ili ga pohati, prepržiti i ispeći kao stari kruh.
Što s ostacima obroka: nešto novo, nešto staro
Ideal kojem težimo je svježe pripremljeno jelo koje se odmah pojede. Ako ste dobro isplanirali količine namirnica, nakon obroka neće biti ostataka.
Ako je ipak ostalo hrane, ona se može sačuvati i iskoristiti – bilo kao isto jelo koje je podgrijano ili hladno, bilo kao sastojak nekog novog jela. Primjerice, ako je od ručka ostalo piletine, spremite je u hladnjak i pojedite za večeru ili drugi dan za ručak, uz kruh i salatu ili neki svježi prilog, poput pomfrita. Meso piletine koja vam je ostala možete očistiti od kostiju, narezati na trakice i poslužiti u salati sa tvrdo kuhanim jajima, narezanim tvrdo kuhanim krumpirom, nasjeckanim lukom, zelenom salatom, rajčicom i drugim povrćem po želji, a preljev može biti samo ulje i ocat ili neki salatni preljev s jogurtom ili majonezom. Ostatke pilećeg mesa možete upotrijebiti i za izradu paštete. Meso očistite i usitnite, dodajte tvrdo kuhano jaje, crveni luk, majoneze, malo kurkume i svježe nasjeckanog vlasca ili peršina. Ako vam je ostalo malo pilećeg mesa, spremite ga u zamrzivač. Učinite li to svaki put kad vam ostane malo piletine, nakon nekog vremena imat ćete veću količinu, koju onda izvadite, ostavite da se odmrzne na sobnoj temperaturi i napravite veću količinu pileće paštete. To može biti dobro i ekonomično predjelo u nekim zgodama kada vam na večeru dolazi veći broj gostiju. Pašteta se radi i od ostataka ribe. A od mesa koje vam je ostalo od roštilja ili pečenja, drugi dan možete složiti tortilje. Nasjeckajte meso na trakice, dodajte kukuruz, salatu narezanu na rezance, umak od jogurta ili vrhnja, povrća i začina po želji, pa tu smjesu zarolajte u tortilju.
Ako vam nakon ručka ostane pire krumpir, dodajte mu maslaca i brašna i napravite njoke. Možete ih zamrznuti za neki drugi dan. Ostatak rižota ostavite u hladnjaku, pa drugi dan od njega oblikujte kuglice, umočite ih u jaja i krušne mrvice ili panko i ispržite, pa poslužite sa salatom i tartar umakom.
Puno je ideja i mogućnosti, mnoge ćete naći na internetu. No, postoje i neka jela koja se jedu isključivo svježe pripremljena, primjerice gljive i špinat, pa i na to treba pripaziti.
U otpadu završi i hrana za koju ne znamo da je nešto što je jestivo ili da je upotrebljivo. Primjerice, rotkvice se kupuju u svežnju s listovima. Listove uglavnom bacamo, iako se oni mogu iskoristiti, imaju okus malo ljutkast, sličan rukoli. Primjerice, u juhi s mrkvom i crvenom lećom. U litru vode stavite kuhati dvije sitno sjeckane mrkve i pola šalice crvene leće. Kad je kuhano, dodajte nasjeckane listove rotkvice i dva sitno sjeckana češnjaka, soli i papar. Neka prokuha još deset minuta pa dodajte laganu zapršku u kojoj pola slatke crvene paprike možete zamijeniti mljevenom kurkumom. Za razna se jela mogu iskoristiti i listovi mlade mrkve, cikle i mladog luka i mahune od mladog graška, sve dijelove povrća koje obično smatramo nejestivima. U kuharici „Zero waste, more taste“ mogu se naći recepti s prženim listovima cikle, za kiseljenje kore od lubenice i za kuhanje mahune graška.
Što s korama, listovima i tvrdim stapkama
Ako za izradu slastica koristite vaniliju u mahuni, mahunu nemojte bacati nego ju stavite u staklenku s šećerom. Šećer će poprimiti aromu vanilije i dobili ste vanilin šećer u kućnoj izradi.
Ako ćete cijediti limun koji nije šprican, operite ga prije cijeđenja, pa iscijeđene polovice dodajte u vrč s vodom, i dobit ćete aromatiziranu vodu. Koru od jabuka koje ste ogulili za štrudlu ili pitu, možete skuhati za kompot, ili osušiti pa koristiti za kuhanje čaja. Osušiti se mogu, primjerice, tako da ih rasprostrete tako da se međusobno ne dodiruju po papiru za pečenje u protvanu, na 60 stupnjeva Celzijusovih u pećnici na programu s ventilacijom.
Kora i tvrdi dijelovi povrća koja ćete odstraniti čišćenjem, mogu se iskoristiti za pripremu povrtnog temeljca. Prije guljenja dobro očetkajte i operite korjenasto povrće: mrkvu, peršin, celer i krumpir. Stabiljke peršina koja vam ostanu kad sjeckate listove također dodajte u lonac, kao i vrhove luka, i prsten paprike kojoj ste skinuli gornji dio kod pripreme za punjenje, i tvrdi, korjenasti dio brokule i karfiola, tvrde stabiljke kelja i raštike. Povrće skuhajte i ocijedite. Dobivena tekućina je povrtni temeljac kojeg spremite u hladnjak i iskoristite za kuhanje juha i umaka, a kuhano povrće stavite kompostirati.
Brojne su ideje i prakse koje možemo naći, i ne možemo ih sve obuhvati ovim jednim člankom. Namjera je bila upozoriti na problem bacanja hrane i moguća rješenja da se to bacanje barem unekoliko smanji.
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
