Nema proizvoda u košarici.
Koju je ultraprocesuiranu hranu najgore jesti?
Koji su rizici konzumiranja ultraprocesuirane hrane bila je tema jednog od najvećih i najdugotrajnijih studija na tu temu koja je uključila 200 000 odraslih ispitanika u SAD-u tijekom 30 godina, a objavljena je nedavno u Lancetu. Nakon što su isključili utjecaj drugih zdravstveno rizičnih faktora poput pušenja, nasljednih bolesti, spavanja i vježbanja, autori s Harvard T. H. Chan School od Public Health su utvrdili da oni koji konzumiraju najviše ultraprocesuirane hrane imaju 11 % veći rizik da obole od kardiovaskularnih bolesti i 16% veći rizik da će razviti koronarnu bolesti srca tijekom trajanja istraživanja, u odnosu na one ispitanike koji su konzumirali najmanje ultraprocesuirane hrane. Najveći potrošači ultraprocesuirane hrane imali su i nešto veći, ali ne značajno veći, rizik od infarkta.
Kad su podatke kombinirali s nalazima iz drugih 19 studija na istu temu, uključeni su bili podaci 1,25 milijuna odraslih osoba koji su potvrdili ovakav štetan utjecaj ultraprocesuirane hrane. Oni koji konzumiraju najviše ultraprocesuirane hrane imaju 17% veći rizik od razvijanja kardiovaskularnih bolesti, 23 % veći rizik od koronarne bolesti srca i 9% veći rizik srčanog udara od onih koji su konzumirali najmanje ultraprocesuirane hrane.
I ova je tako potvrdila opće prihvaćeni stav stručnjaka i znanstvenika da da je ultraprocesuirana hrana najveći „krivac“ za epidemiju pretilosti i posljedične kronične bolesti.
Zašećereni sokovi i hrenovke nezdravi, müsliji zdravi
Međutim, nije sva ultraprocesuirana hrana ista. Općenito se ultraprocesuirana hrana definira kao ona koja sadrži sastojke koje nemamo u kuhinji ili hrana za koju naše bake nisu čule. Neki od sastojaka sokova, čipsova, juha u vrećici, nuggetsa i sladoleda su i kemijski aditivi protiv plijesni ili bakterije, umjetne boje, emulgatori koji sprječavaju odvajanje vode od masnoće, dodani šećeri i umjetna sladila, sol i raznovrsne masnoće koje imaju za cilj da se proizvede ukusna i atraktivna hrana kojoj je teško odoljeti. Očito uspješno, jer u zapadnim zemljama, gdje je način života takav da se sve manje kuha kod kuće, a sve više jede brza hrana i hrana iz dostave, ultraprocesuirana hrana postala je glavna hrana. Procjenjuje se da je u SAD-u više od 70% hrane koja se konzumira ultraprocesuirana hrana. I u Velikoj Britaniji je ovo postala glavna hrana: prosječan Britanac iz nje dobiva oko 60% kalorija, a tinedžeri čak 80%, o čemu smo pisali u prikazu knjige dr. Chrisa van Tullekena “Ultraprocesuirani ljudi“.
Većina Britanaca, pokazala su ispitivanja javnog mišljenja, smatra da bi ultraprocesuiranu hranu trebalo dodatno oporezovati i tako smanjiti njenu potrošnju. Znanstvenici smatraju da treba istražiti koji su to točno sastojci ultraprocesuirane hrane koji ju čine opasnom po ljudsko zdravlje i educirati potrošače kako da naprave zdraviji izbor.
Studija Harvard T. H. Chan School od Public Health analiizirala je rizike za deset različitih kategorija ultraprocesuirane hrane. Najrizičnije su dvije vrste ultraprocesuirane hrane: šećerom zaslađena pića (voćni i gazirani sokovi) i procesuirano meso, perad i riba npr. slanina, panirani riblji kroketi, hrenovke, pileće kobasice i sendviči sa salamom).
Kad su se te dvije kategorije izuzele iz podataka, većina rizika povezanog s konzumiranjem ultraprocesuirane hrane je nestala. Neke su kategorije ultraprocesuirane hrane bile povezane sa smanjivanjem rizika kardiovaskularnih bolesti. To su žitarice za doručak (müsli), zaslađeni jogurti (jogurt deserti), zamrznuti jogurti i sladoledi od jogurta, te kokice i krekeri.
I druga istraživanja su našla da su najštetnije vrste ultraprocesuirane hrane zaslađeni sokovi i procesuirano meso. Daljnjim istraživanjima trebalo bi se utvrditi što je štetno, a što korisno u takvim proizvodima. Primjerice, u procesuiranom mesu obično je puno soli, zasićenih masnoća, emulgatora i konzervansa, sokovi imaju puno šećera, dok su müsliji ili energetske pločice sa orašastim plodovima i sušenim voćem bogati vlaknima, mineralnima i B vitaminima koji pozitivno utječu za zdravlje, iako su i oni ultraprocesuirana hrana s dodanim aditivima.
Izbacivanje zašećerenih sokova i procesuiranog mesa glavna je preporuka jer se te dvije kategorije ultraprocesuirane hrane nikad ne spominju u kontekstu zdrave hrane.
Izvor:
Lancet https://www.thelancet.com/journals/lanam/article/PIIS2667-193X(24)00186-8/fulltext
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
