Tradicijske igre i sportovi u svijetu pa i u Hrvatskoj bilježe vrlo značajan uzlet. O tome smo razgovarali i s Milivojem Pancetijem, predsjednikom Hrvatskog saveza tradicijskih igara i sportova (HSTIS) i članom Upravnog odbora i dopredsjednikom Europske asocijacije tradicijskih igara i sportova (AEJeST).
Dugo ste aktivni u tradicijskim igrama sportovima u Hrvatskoj, a posljednjih sedam godina i u međunarodnim organizacijama. Recite nešto o toj aktivnosti i područjima djelovanja te međudržavne organizacije tradicijskih igara i sportova.
“U tradicijskim igrama i sportovima prisutan sam od 2012. godine, najprije kao predsjednik PK LANTERNA SAVUDRIJA (od 2012. do 2019.), a sada sam tajnik Udruge. U Istarskom pljočkarskom savezu (IPS) od 2013. godine djelujem kao član Predsjedništva zadužen za projekte i međunarodne aktivnosti te sam kao IPS-ov predstavnik 2017. godine izabran za člana Upravnog odbora AEjEST-a. Na istu funkciju izabran sam i 2021. s mandatom do 2025. godine. U AEJeST-u obnašam i funkciju jednog od dopredsjednika.
AEJeST je neprofitna organizacija koja okuplja oko 100 članica iz 17 Europskih zemalja s oko 650.000 članova. Organizacija je akreditirani član UNESCO-a te surađuje sa svim svjetskim kontinentalnim savezima tradicijskih igara i sportova. Od 2022. godine sudjelujem i u radu WEC (World Ethnosport Confederation), koja djeluje u Turskoj) kao član odbora za Jugoistočnu Europu. Osnivač sam i predsjednik Hrvatskog saveza tradicijskih igara i sportova (HSTIS), krovne organizacije Tradicijskih sportova i igara (TSI) u Hrvatskoj. HSTIS radi na okupljanju organizacija sa područja Hrvatske pa sada u članstvu ima organizacija iz Slavonije, Dalmacije, Hrvatskog Zagorja i Istre. HSTIS sudjeluje u EU projektima, uglavnom vezanima za ulogu tradicijskih igara i sportova u procesima obrazovanja, inkluzije, rodne jednakosti a posljednji takav je GAMES PLUS koji tradicijske igre i sportove uvodi u visoko obrazovne sustave,a partneri su Kineziološki fakultet iz Splita, Univerzitet iz Coimbre, Portugal, i Univerzitet iz Lleide, Španjolska. Pri kraju je osnivanje međunarodne organizacije pljočkanja koja će imati sjedište u Hrvatskoj u čemu su nam partneri BiH, Slovenija, Italija, Španjolska i Portugal.”
Pljočkanje uvršteno u kurikulume osnovnih škola
Opišite ukratko sadašnje stanje i budućnost tradicijskih igara i sportova u Hrvatskoj i u Europi?
“Kroz brojne međunarodne aktivnosti imam prilike sudjelovati u radu najznačajnijih svjetskih organizacija koje se bave tradicijskim igrama i sportovima i stoga mogu uspoređivati situaciju u različitim zemljama i kontinentima. Veliki broj zemalja je tradicijske igre i sportove ravnopravno uvrstio u nacionalnu legislaturu i na taj način omogućio njihov razvoj. Imamo zemlje u kojima su tradicijske igre i sportovi, nositelji nacionalnog identiteta i promotori turističke ponude. Svjedoci smo velikih festivala tradicijskih igara i sportova u Europi i svijetu koji okupljaju na stotine tisuća posjetitelja i na taj način daju svoj doprinos razvoju lokalnih zajednica. UNESCO je u svojim dokumentima istaknuo ravnopravni razvoj tradicijskih igara i sportova s modernim sportom, kao jedan od najvećih izazova ljudske budućnosti. Povijesno nasljeđe Hrvatske također predstavlja bogatstvo na kojemu nam zavide velike svjetske zemlje. U 19. stoljeću su upravo tradicijske igre i sportovi bili osnova tjelesnog odgoja u školama o čemu su pisali veliki hrvatski sportski promotori kao što je bio Franjo Bučar i drugi. No, posljednjih stotinu godina bile su vrlo dvojbene za tradicijske igre i sportove u Hrvatskoj. Ipak, zahvaljujući naporima pojedinih organizacija stanje se polako mijenja pa se možemo pohvaliti inicijativom Hrvatskog saveza tradicijskih igara i sportova temeljem koje je naša tradicijska igra i sport – pljočkanje, uvršteno u kurikulume osnovnih škola u Istri. Ponosni smo također na održavanje Otvorenog prvenstva mješovitih parova osnovnih i srednjih škola Istarske županije u pljočkanju. Zahvaljujući Erasmus+ projektima u kojima je HSTIS bio partner, uspjeli smo zainteresirati učitelje u osnovnim školama da djeci približe tradicijske igre te stvaramo uvjete da naši studenti upoznaju tradicijske igre drugih zemalja i da naše igre budu prezentirane studentima drugih zemalja.”
Otkada u novije vrijeme postoji na našim prostorima ideja za oživljavanje starih igara i sportova?
“U Hrvatskoj se nastojanja i inicijative za oživljavanjem tradicijskih igara i sportova pojavljuju početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U Brođancima u Slavoniji je 1972. godine pokrenuta Olimpijada starih sportova, a slične inicijative, istina, ne baš širih razmjera, pojavljivale su se i u ostalim hrvatskim krajevima.
Tek je UNESCO je svojom Konvencijom o zaštiti nematerijalne kulturne baštine 2003. godine otvorio put institucionalizaciji takvog oblika kulturne baštine te je pokrenuto osnivanje organizacija civilnog društva kojima je osnovni cilj i djelovanje bila zaštita i promicanje tradicijskih igara i sportova.”
Pljočkanje kao najraširenija i najorganiziranija tradicijska igra u Hrvatskoj je krajem 2022. godine upisana u UNESCOV Registar dobrih praksi i time je ta naša pučka igra postala dio svjetske nematerijalne kulturne baštine. Kako je do toga došlo?
“Revitalizacijom pljočkanja u Istri započelo se devedesetih godina prošlog stoljeća godine kada je nekoliko neformalnih grupa zaljubljenika u tu igru započelo s organiziranim natjecanjima i druženjima pa se prvim organiziranim turnirom smatra onaj održan u Sv. Petru u Šumi koji je održan u povodu dana Općine 1994. godine. Već slijedeće godine održavaju se županijska natjecanja i nastoji se formirati županijska organizacija pljočkanja. Od samih početaka nastojali smo aktivnosti usmjeriti na zaštitu pljočkanja kao kulturnog dobra, na sportska natjecanja i na transfer kulturnog dobra na mlade generacije, sve ono što danas čini okosnicu rada Istarskog pljočkarskog saveza i Pljočkarskog saveza Hrvatske kao nacionalnog saveza pljočkarskog sporta.”
Jedinstvena pljočkarska pravila
Kakva su pravila te igre koju mnogi smatraju pretečom boćanja?
“Pravila pljočkanja temelje se na stoljetnoj usmenoj predaji koja su pretočena u dokument kao “PRAVILA PLJOČKANJA iz 1995. godine, i time postala osnova za sve pravilnike do današnjih dana. Prvi pravilnik napisan je na čakavskom dijalektu i uz pravila sadrži i riječi i izraze kojima se komunicira tijekom igre. Današnji Pravilnik o pljočkanju pripremljen je u skladu sa načelima olimpizma, sportskog duha i fair playa i predstavlja osnovu za međunarodni pravilnik, obzirom da prema njemu igraju igrači u Hrvatskoj, BiH, Italiji i Sloveniji.”
Kako je danas organiziran Istarski pljočkarskog saveza (IPS) i Hrvatski saveza tradicijskih Igara i sportova (HSTIS)?
“IPS je formalno osnovan 2011. godine, kao savez pljočkarskih udruga s područja Istarske županije. IPS okuplja 10 udruga s oko 160 aktivnih članova. Posljednje dvije godine nekoliko udruga prestalo je s aktivnim radom, uglavnom zbog nemogućnosti održavanja legalnog rada udruge zbog financijskih razloga. HSTIS je kao nacionalni savez tradicijskih igara i sportova osnovan 2019. godine s ciljem da okupi udruge i saveze s područja Hrvatske kojima je djelatnost i cilj očuvanje tradicijskih igara i sportova. Inicijatori su bili IPS i Olimpijada starih sportova iz Brođanaca a ideji se pridružilo još nekoliko udruga sa intencijom širenja. Trenutno okuplja udruge iz Istre, Hrvatskog zagorja, Dalmacije i Slavonije.
Pljočkanje je također popularno u susjednim nam zemljama s kojima također surađujete. Kakva je budućnost tog zajedništva u izgradnji jedinstvenih pravila i „službenih“ natjecanja?
Tijekom posljednjih 15 godina pljočkari su uspostavili vrlo lijepu suradnju s udrugama iz BiH, Slovenije i Italije a postoji interes da se suradnja ostvari i s pljočkarskim društvima iz Portugala i Španjolske i šire. Zasad se suradnja, počevši od 2016. godine, ostvaruje održavanjem međunarodnih turnira pod nazivom “POKAL ALPE-ADRIA” i susretima pljočkarskih reprezentacija Hrvatske, Slovenije, Italije i BiH. Interes je zajednički pa vjerujemo da će to u kratko vrijeme rezultirati osnivanjem “međunarodne pljočkarske organizacije” koja će imati sjedište u Hrvatskoj. Na temeljima takve sportske suradnje smo prošle godine u Svetom Petru u Šumi realizirali Projekt nacionalnog centra pljočkanja te je sagrađen objekt namijenjen isključivo tradicijskom sportu, prvi takve vrste u Hrvatskoj. U pripremi je još nekoliko projekata kojima će uz poticanje razvoja pljočkanja kao sporta, raditi i na očuvanju pljočkanja kao kulturnog dobra, odnosno poticati kulturnu suradnju. U pripremi je i realizacija projekta Edukacijsko interpretacijskog centra tradicijskih igara i sportova na području općine Svetvinčenat čime se ona na taj način profilira kao destinacija tradicijske kulture i kulturnog turizma.”
Razgovarao: Dragutin Lončar
* Ovaj tekst je dio novinarskog projekta ‘Tradicijske igre u Hrvatskoj’, a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva.