Nema proizvoda u košarici.
Najčešće opasnosti u dodacima prehrani: nedozvoljene tvari, pogrešne deklaracije, nedozvoljene zdravstvene tvrdnje, kontaminacija živom i olovom
Je li sigurno i uopće potrebno uzimati razne vitamine i biljne preparate koji se u apotekama, u trgovinama i na internetu prodaju kao dodaci prehrani? Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) temeljem provedenog Nacionalnog istraživanja prehrambenih navika adolescenata (10-17 g.) i odrasle populacije (18-74 g.) (2018.-2022.) i Nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i male djece (3 mj. – 9 g.) (2017.-2021.) u Hrvatskoj skoro trećina građana koristi dodatke prehrani, a najviše ih uzimaju – djeca?! Preciznije: dodatke prehrani koristi18% odraslih i 41% djece u Hrvatskoj.
Suplementi se gotovo podjednako konzumiraju među ženama (30%) i muškarcima (27%), a najviše u Zagrebu i okolici (35%), dok su najmanje zastupljeni u Lici i Banovini (10%). Od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još i magnezij, željezo te kombinacije poput vitamin C + cink, dok djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice. Biljni ekstrakti – pripravci dobiveni od biljaka, algi, gljiva ili lišaja te pčelinjih proizvodi i njihove mješavine – uobičajeni su sastojak dodataka prehrani u EU-u.
Međutim, iako je motiv uzimanja poboljšanje zdravlje ili podizanje imuniteta ovi proizvodi nisu lijekovi i pri njihovoj proizvodnji, skladištenju i puštanju u prodaju nisu tako stroge regulacije, pa se često kupuje mačka u vreći. Problem je i što se suplementi uzimaju po vlastitom nahođenju, i bez potvrđene stvarne potrebe i bez konzultacije s liječnikom čime se može naštetiti zdravlju. Prošle godine jedno je istraživanje ukazalo na štetnost uzimanja Omege 3 bez medicinske indikacije. Nađeno je da je kod zdravih osoba, dakle kod onih koji nisu imali dijagnosticirano kardiovaskularno oboljenje, redovno uzimanje suplemenata ribljeg ulja bilo povezano s 13% većim rizikom atrijske fibrilacije i s 5 % većim rizikom od moždanog udara.
Ovi su podaci izneseni danas na predstavljanju ovogodišnje kampanje Safe2Eat u Zagrebu, koju provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Na predstavljanju su govorili stručnjaci: dr. sc. Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), prof. dr. sc. Ines Banjari, redovna profesorica nutricionizma na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku s kojom smo nedavno objavili intervju na ovu temu (link: https://dobarzivot.net/ines-banjari-o-lazima-i-cinjenicama-o-hrani-i-dodacima-prehrani/) , dr. sc. Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane HAPIH-a i dr. sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Evo što na što su eksperti upozorili o dodacima prehrani:
Dr. sc. Krunoslav Karalić: „Zbog sve veće ponude i često neprovjerenih informacija u javnom prostoru, potrošači nisu sigurni što od dodataka prehrani uzimati, gdje ih sigurno kupovati i jesu li im ti proizvodi uopće potrebni. Zato smo ovu temu uključili u kampanju iz aspekta sigurnosti, kako bismo im pružili jasne, znanstveno utemeljene informacije.”
Prof. dr. sc. Ines Banjari: „Dodaci prehrani ne zamjenjuju uravnoteženu prehranu. Njihova primjena treba biti ciljana, kada zaista postoje povećane potrebe ili manjak određenih nutrijenata. Većinu hranjivih tvari moguće je unijeti kvalitetnom prehranom, no postoje iznimke poput vitamina D, čiji je unos hranom često nedostatan, osobito tijekom zimskih mjeseci – tada je dodatna suplementacija opravdana. Iznimno je važno da se ljudi sa zdravstvenim problemima konzultiraju s nutricionistom, a ne uvode dodatke prehrani samoinicijativno ili savjet traže na Internetu i društvenim mrežama. Problem je i što mnogi zanemaruju čitanje deklaracija, koje sadrže ključne informacije o sastavu i pravilnoj primjeni.”
Dr. sc. Dražen Knežević: „Kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje RH (HR RASFF) od 2023. do travnja 2025. zabilježeno je 48 obavijesti o dodacima prehrani. Kao najčešće opasnosti koje se u njima navode u službenim obavijestima vezanim za dodatke prehrani utvrđene su nedozvoljene tvari, pogrešne deklaracije, nedozvoljene zdravstvene tvrdnje ili kontaminacije živom i olovom. Gotovo 30% tih proizvoda prodavalo se putem interneta. Opozvano je ukupno osam proizvoda, pri čemu 2024. samo jedan, a ove godine nijedan, što upućuje na pad broja povlačenja.”
Dr. sc. Lea Pollak: „Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih sastojaka i pripadaju pod Zakon o hrani. Upravo zbog te kategorizacije, potrošači ponekad mogu pretjerati s dnevnim unosom određenog dodatka prehrani. Bitno je znati koje dodatke prehrani kupiti i zašto, pažljivo čitati deklaracije i ne prekoračivati preporučene dnevne doze. Uvijek birajte kupovinu u provjerenim trgovinama i ljekarnama. Kupovina preko neprovjerenih internetskih stranica i društvenih mreža zahtijeva dodatni oprez jer se može desiti da proizvodi nisu zdravstveno ispravni, nemaju odgovarajuću kvalitetu i način deklariranja te nisu prijavljeni u sustav monitoringa pri Ministarstvu zdravstva. Ako dođe do pojedinih interakcija, mogu se pojaviti i nuspojave, među kojima su najčešće probavne smetnje i osip. Svaku nuspojavu je potrebno prijaviti u sustav Nutrivigilancije.”
Više informacija i savjeta o sigurnosti hrane potrošačima je dostupno na službenoj stranici www.efsa.europa.eu/hr/safe2eat.
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
