Statistike pokazuju da se u Hrvatskoj godišnje baci oko 280.000 tona hrane, a čak 76% tog otpada dolazi iz kućanstava, što to je znatno više od EU prosjeka koji je 54%. Najviše se baca voća, povrća, kruha i pekarskih proizvoda te hrane s kratkim rokom trajanja, poput svježeg mesa, mlijeka i ribe.
Hrana koja je dobra i nakon isteka datuma uz rok upotrebe
„Najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu hrane. To znači da je tu hranu sigurno konzumirati i nakon tog datuma, pod uvijetom da je pravilno skladištena/čuvana. Nakon isteka roka „najbolje upotrijebiti do“ može doći do gubitka kvalitete u smislu promjena teksture i okusa, ali neće uzrokovati zdravstvene tegobe. Npr. kava može gubiti aromu, med će izgubiti biološku vrijednost ali i dalje može biti sladilo. Čokolada može imati bijeli sloj jer je nakon duljeg stajanja na površinu izbio šećer ili masnoća. Ali je i dalje jestiva. U grupu namirnica na kojima su rokovi „najbolje upotrijebiti do“ su razne konzerve, sokovi, ulja, suha tjestenina, riža, trajno mlijeko… To je hrana koju ne treba bacati nakon što joj je istekao datum naveden uz rok upotrebe, koji je zapravo rok minimalne trajnosti.
Rokovi za upotrebu nakon otvaranja ambalaže
Dodatno se na hrani može nalaziti i rok za konzumaciju i/ili uvjeti čuvanja hrane nakon otvaranje ambalaže. Primjerice “nakon otvaranja čuvati u hladnjaku” ili “konzumirati u roku do tri dana nakon otvaranja”. Kako bi se izbjeglo kvarenje i bacanje hrane, na takve se konzerve ili boce sokova i mlijeka treba pri otvaranju napisati markerom datum kada ste ju otvorili. Hrana kojoj istekne rok konzumacije nakon otvaranja ambalaže može dovesti do trovanja hranom.
Hrana koju ne smijemo jesti nakon isteka datuma uz rok upotrebe
„Upotrijebiti do“ je datum do kojeg je hrana sigurna za konzumiranje. Takva se oznaka stavlja na brzo kvarljivu hranu poput svježeg mesa, ribe, mlijeka, mliječnih proizvoda, svježe tjestenine, jaja, ohlađeni gotovi obroci, svježe pripremljene paštete, salate, rezano voće, sendviči…. Uz oznaku „Upotrijebiti do“ na hrani se obavezno mora navesti i opis čuvanja te hrane poput „Čuvati u hladnjaku“ ili „Čuvati na temperaturi 2 – 4 stupnjeva Celizijusa“. Ako se takva hrana ne čuva sukladno oznaci i/ili ako se koristi nakon navedenog datuma može doći do trovanja hranom. To je hrana koju treba baciti nakon što joj je istekao datum naveden uz rok upotrebe, koji je zapravo rok maksimalne trajnosti.
Iznimke: hrana skuhana ili zamrznuta prije isteka roka “upotrijebiti do” može se i dalje konzumirati
Nakon isteka datuma „Upotrijebiti do…“ hrana se ne smije konzumirati i ne smije se prodavati. Izuzetak je ako je ta hrana podvrgnuta dodatnom postupku kojim je postala sigurna – kuhanjem ili zamrzavanjem. Dakle, ako je hrana u potpunosti smrznuta prije isteka „Upotrijebiti do…“ datuma ovim postupkom se zaustavlja istek tog roka i hrana se naknadno može odmrznuti i koristiti.
Hrana na kojoj se ne navode rokovi upotrebe
Na nekim vrstama hrane nije obavezno navođenje datuma minimalne trajnosti, odnosno može se prodavati bez oznake “najbolje upotrijebiti do”. Prema odredbama Europske unije to su:
- svježe voće i povrće, uključujući krumpir, koje nije oguljeno, rezano ili obrađeno na sličan način
- vina, likerska, pjenušava i aromatizirana vina
- pića koja sadrže 10 % vol ili više alkohola
- kolači i pekarski proizvode koji se konzumiraju unutar 24 sata od proizvodnje
- ocat
- kuhinjska sol
- kristal šećer
- slastice koje se uglavnom sastoje od aromatiziranih i/ili obojenih šećera
- žvakače gume i slični proizvodi za žvakanje
Pravila o prodavanju i doniranju hrane nakon isteka datuma
Hrana se smije prodavati i distribuirati nakon isteka datuma minimalne trajnosti “Najbolje upotrijebiti do”, uz uvijet da je sigurna, za što je odgovoran onaj tko prodaje hranu kojoj je istekao rok trajanja. Takva se hrana mora izdvojiti od sličnih proizvoda kojima rok trajanja nije istekao, a kupci moraju biti jasno informirani da se radi o hrani s istekom roka trajanja. Dakle, kupac je taj koji za sebe donosi odluku da li će konzumirati takvu hranu. Hrana kojoj je istakao datum minimalne trajnosti smije se i donirati.
Literatura: Vodič za označavanje rokova trajanja hrane, Ministarstvo poljoprivrede, lipanj 2023.
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija