Nema proizvoda u košarici.
Nered na tržištu meda: Nedovoljne kontrole kvalitete, zdravstvene ispravnosti i lažnih zdravstvenih tvrdnji
Med kao najzastupljeniji pčelinji proizvod na tržištu pobuđuje velik interes potrošača koji žele da njihova hrana bude zdrava i kvalitetna. Često primam zabrinute upite kako znati da je med koji su kupili doista blagotvoran za njihov organizam, da ne sadrži neke štetne tvari, gdje kupiti med koji je ipak prošao neke laboratorijske analize kvalitete i zdravstvene ispravnosti, koliko se može vjerovati raznim oznakama: Med hrvatskih pčelinjaka, Dokazana kvaliteta, Plavi ceker, razne vrste meda koje su dobile odličja na ocjenjivanjima meda, med sa zaštićenom oznakom izvornosti i slično. Na ovo i ostala slična pitanja nije lako dati kratak odgovor.
Kako se utvrđuje kvaliteta meda, a kako njegova zdravstvena ispravnost
Naime, svaka oznaka koju nose proizvodi upućuje na kontrolu određenih parametara kvalitete koje je proizvod prošao prilikom raznih analiza. Prema Pravilniku o medu (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_05_53_1029.html) med mora sadržavati određeni postotak peludnih zrnaca da bi bio sortni, primjerice kesten, bagrem, lipa, suncokret, uljana repica, amorfa, metvica, drača, kadulja i slično. Isto tako mora imati i specifičnu električnu provodnost karakterističnu za određene vrste, udio vode također je propisan Pravilnikom. Svi ti parametri jasno ukazuju na kvalitetu meda.
Međutim, potrošaču nije dovoljno da med bude samo kvalitetan prema parametrima iz Pravilnika o medu. Važna je i zdravstvena ispravnost meda, jer je riječ o hrani, a svaki proizvođač hrane koju stavlja na tržište odgovoran je za zdravstvenu ispravnost.
Mikrobiološke analize ili analize rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda govore nam o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda i mogu poslužiti kao nadopuna analizama koje se rade da bi se dokazala kvaliteta meda. Tek kada imamo oba podatka možemo govoriti o proizvodima koji su sigurni i kvalitetni za ljudsku prehranu.
Kontrolira li itko kvalitetu i zdravstvenu ispravnost meda u Nacionalnoj staklenci za med?
Primjerice, kod uvođenja oznake Med hrvatskih pčelinjaka sada već davne 2018. godine za javnost tadašnji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izjavio je:
„Od danas domaći će se med moći lako prepoznati i neće biti mjesta zabuni. Korištenje staklenke smo povezali sa sustavom označavanja Med hrvatskih pčelinjaka, tako da će na svakoj staklenci biti i jedinstveni broj putem kojeg svatko može provjeriti koji je pčelar proizveo med. Kontrolu korisnika Nacionalne staklenke za med radi Hrvatski pčelarski savez i nadležne inspekcijske službe, a svatko tko se ogriješi o pravila dobit će dvogodišnju zabranu upotrebe nacionalne staklenke i njegov će identitet biti javno objavljen. Na ovaj način sve zainteresirane strane imaju koristi. Pošteni pčelari imaju zaštitu svog proizvoda, potrošači znaju da kupuju najbolji med, a država ima punu kontrolu i može jamčiti kvalitetu i podrijetlo”
Postavlja se pitanje koliko je kontrola korisnika Nacionalne staklenke za med do sada izvršeno i da li je bilo kakvih prekršaja? Je li javnost o tome obaviještena i kada?
Med hrvatskih pčelinjaka u sustavu kontrole Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu
Med hrvatskih pčelinjaka je znak u neobveznom sustavu označavanja koji provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) s ciljem jasnog i nedvosmislenog informiranja potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog na pčelinjacima u Republici Hrvatskoj. Sustav je pokrenut u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom 2004. godine kako bi se na vidljiv način istaknuo domaći med na tržištu i potrošačima olakšao izbor pri kupnji.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu kontrolu i analizu uzoraka provodi u HAPIH-ovom akreditiranom laboratoriju za kontrolu kvalitete meda u Centru za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Križevcima.
Stvaranjem povjerenja potrošača prema domaćem medu, kroz osiguranje slijedivosti od pčelinjaka do stola i praćenje kvalitete, dolazi do povećanja potrošnje i potražnje za domaćim medom te postizanja veće konkurentnosti na tržištu. Zanimljivo bi bilo zatražiti podatak kontrole i stanja na terenu. O uvjetima za dobivanje znaka više detalja na: https://hhfp.hapih.hr/med/kako-postati-korisnik-med/
Kontrolira li itko zdravstvenu ispravnost meda koji se dijeli djece na školski medni dan?
Nedavno je bio školski medni dan. Jesu li ikada s terena uzeti uzorci meda koji se dijeli djeci u školama i napravljene barem mikrobiološke analize s ciljem potvrde zdravstvene ispravnosti koja u ovom slučaju, kad je riječ o djeci, svakako ima prednost pred samom kvalitetom? Naime, svjedoci smo popriličnog nereda na tržištu gdje niti korištenje Nacionalne staklenke za med nije onakvo kakvim se u početku predstavljalo.
Čest je slučaj i da se na raznim mjestima gdje se prodaje voće i povrće, uz maslinovo i bučino ulje, ajvar, jabučni i vinski ocat prodaje i med u nacionalnoj staklenci samo s crvenom okruglom oznakom, ali bez ikakvih drugih oznaka o proizvodu. Na moj upit gdje su podaci o proizvođaču trgovac navodi da je staklenka takvoga dizajna da se na nju ne može zalijepiti „klasična“ naljepnica, ali da oznaka pčele u staklu i crvena okrugla naljepnica Med hrvatskih pčelinjaka garantira da je to domaći prirodni pravi med iz Hrvatske.
Priča o propolisu posebna je priča, Bez ikakve oznake ili rukom ispisana naljepnica, s puno taloga uz komentar da je to propolis „za odrasle“ jer sadrži alkohol i posebno ljekovit talog…
Postavlja se pitanje tko štiti potrošače i tko kontrolira takve proizvode na tržištu? Osoba koja nema jasno razvijen kritički stav najčešće povjeruje dobroj priči trgovaca, kupi proizvod i tek nakon nekog vremena shvati da nije sigurna niti što niti od koga je kupila. Tada zovu nas u Hrvatsko apiterapijsko društvo i žale se na nered na tržištu, no na sam spomen da prijave Državnom inspektoratu RH jednostavno pokazuju dozu straha, nepovjerenja i najčešće odustaju od daljnjih postupanja. Često puta su i zbunjeni jer je nered na tržištu pčelinjih proizvoda, posebno onih s raznim zdravstvenim tvrdnjama o ljekovitosti uzeo toliko maha da se sve javno prodaje i reklamira jer se posjet inspekcija ionako se ne očekuje.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza otvoreno priznaje da pčelari i dalje koriste antibiotici koji su zabranjeni u pčelarskoj proizvodnji
Fizikalno kemijske parametre za pojedine vrste meda jasno propisuju pravilnici, kvaliteta podrazumijeva ispunjavanje tih fizikalno kemijskih parametara no pod pojmom kvalitete ne moramo nužno podrazumijevati i zdravstvenu ispravnost proizvoda. Pa tako i aktualni predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet u programu za rad Saveza za vrijeme njegovog mandata (link https://www.pcela.hr/dokumenti/Drazen_Kocet_program.pdf) u točki 8. ističe i da će „ smanjiti štetne ostatke veterinarsko-medicinskih proizvoda u vosku i medu te potpuno izbaciti iz upotrebe antibiotike i dr. štetna sredstva“.
Tu se već otvoreno priznaje da se još uvijek ponekad koristi i ono što je odavno zabranjeno – antibiotik. Naravno, koristi se ponekad, od strane nekih neodgovornih, nesavjesnih i needuciranih pčelara, no kada sam predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza to navodi kao problem koji treba riješiti tada se s pravom postavlja pitanje kontrole tih rezidua u medu. Naime, kvaliteta meda može biti vrhunska, ali zdravstvena ispravnost može biti narušena ako u proizvodu pronađemo bilo kakve rezidue veterinarskih lijekova.
Po pčelaru potrošen 1 cent na laboratorijske analize?
Gotovo zabrinjavajuće djeluje i podatak koji govori o minimalnoj, zapravo beznačajnoj potrošnji novca za analize pčelinjih proizvoda u 2023. godini (zatraženi povrat od strane pčelara kroz državne potpore) koju je isplatila Agencija za plaćanja u poljoprivredi – cijelih 923,58 eura. Prema Zelenom izvješću o stanju u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede za 2023. bilo 9.262 pčelara (za 0,8% više nego 2022.) te je evidentirano 461.497 košnica. Više od polovice evidentiranih pčelara (njih 5.089 ili 55%) posjeduje pčelinjake veličine između 31 i 150 košnica i zajedno posjeduju 70% svih košnica. Dakle, po pčelaru je iskorišten 1 cent za laboratorijske analize pčelarskih proizvoda, gubitaka pčela ili pada produktivnosti i tvari potencijalno toksičnih za pčele.
Pri tom, med je samo jedan o pčelinjih proizvoda, pri čemu razlikujemo pčelarskih i pčelinje proizvoda. Naime, pčelinji proizvodi su: med, pelud, pčelinji vosak, pčelinji otrov, propolis, matična mliječ dok su pčelarski proizvodi ono što proizvede pčelar od pčelinjih proizvoda, primjerice medovina, medni ocat, medena rakija, medne mješavine i slično.
Potrošači, ne vjerujte svemu što piše na staklenkama pčelinjih proizvoda, pogotovo ako je predobro da bi bilo istinito
Pitanja bez odgovora i nedoumica je mnogo, a prave odgovore mogu dati jedino institucije odgovorne za kontrolu proizvoda koji se nalaze na tržištu. Do tada potrošačima koji žele biti sigurni da kupuju zdravstveno ispravan i kvalitetan med savjetujem da se educiraju, da prikupe što više znanja iz provjerenih izvora, a da što manje vjeruju onome što piše na staklenkama meda i što najčešće zvuči predobro da bi bilo istinito.
Pripremajući ovaj tekst tražila sam podatke Državnog inspektorata o provedenim inspekcijskim nadzorima: svaki treći analizirani med ne udovoljava kriterijima. Evo odgovora:
“Tijekom 2024. godine poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata je, između ostalog, provela i inspekcijske nadzore označavanja, kvalitete, prisutnosti stranih šećera i slijedivosti meda. Ukupno je provedeno 96 inspekcijskih nadzora meda, pri čemu je uzorkovano 60 uzoraka meda s ciljem provjere propisanih parametara kvalitete te prisutnosti stranih šećera. Od ukupno uzorkovanih 60 uzoraka meda, 30 ih je kontrolirano na parametre kvalitete i prisutnost stranih šećera, a 30 isključivo na parametre kvalitete. Nesukladnost je utvrđena kod 19 uzoraka, a za jedan uzorak se još čeka rezultat analize. Od 19 nesukladnih uzoraka, za 4 meda je utvrđeno da med sadrži dodane strane šećere, a 15 uzoraka meda nije udovoljavalo propisanim parametrima kvalitete.
Vezano uz stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda s nedozvoljenim zdravstvenim tvrdnjama kao i reklamiranjem i prezentiranjem kojim su se kozmetičkim proizvodima pripisivala obilježja i funkcije koje isti nemaju, sanitarna inspekcija Državnog inspektorata je tijekom 2024. godine i to od 1.1.2024. do 19.12.2024. pokrenula 23 prekršajna postupka vezana uz kozmetičke proizvode. Sukladno članku 57. Zakonu o Državnom inspektoratu nismo u mogućnosti ustupiti Vam podatke o konkretnim subjektima i konkretnim proizvodima za koje su utvrđeni prekršaji, ali možemo potvrditi da su neskladnosti nakon inspekcijskih nadzora uklonjene. Također, možemo reći da su se nedozvoljena reklamiranja i prezentiranja obavljala prvenstveno putem Internet stranica, a manje isticanjem nedozvoljenih tvrdnji na samim proizvodima.
Što se tiče odgovornosti naglašavamo da primarnu odgovornost za stavljanje na tržište kao i reklamiranje proizvoda imaju poslovni subjekti. Zadaća inspekcije je da provodi službene kontrole i upravnim i prekršajnim mjerama sankcionira nezakonito postupanje, ali i potrošači svojom mogućnošću odabira imaju priliku odabrati kakve proizvode žele kupovati i pri tome moraju biti svjesni da kozmetički proizvodi nisu lijekovi i ne služe za liječenje ili prevenciju bolesti, a svaku opravdanu sumnju mogu prijaviti nadležnoj inspekciji ovog tijela.”, zaključno se navodi u odgovoru Državnog inspektorata RH na moj upit.
Niti jedan pčelinji proizvod još nije dobio odobrenu zdravstvenu tvrdnju od Europske agencije za hranu
Autentičnost meda određena je međunarodnim standardima kao i nacionalnim zakonodavstvom pojedinih zemalja. Kada se stavlja na tržište ili upotrebljava u bilo kojem proizvodu namijenjenom za konzumaciju, u Republici Hrvatskoj med mora zadovoljiti određene kriterije sastava i kakvoće. Med koji ne zadovoljava kriterije kvalitete (primjerice ima suviše visok sadržaj HMF-a ili suviše nisku aktivnost dijastaze) može ići u industrijske svrhe, to jest kao „industrijski med”, koji po definiciji može biti i u stanju prevrelosti.
Označavanje meda propisano je trima podzakonskim aktima: Uredbom EU br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani (čija je primjena obavezna u svim članicama Europske unije), Pravilnikom o medu (NN 53/15, NN 47/17), koji je preuzeta i prilagođena EU Direktiva Vijeća 2001/110/EZ, te nacionalnim Pravilnikom o uniflornom medu (NN 122/09, NN 141/13).
Velik problem postoji i oko isticanja neautoriziranih zdravstvenih tvrdnji (bez dokazanoga znanstvenog uporišta), a koje se obilno upotrebljavaju na deklaracijama meda i mješavina iako je poznato da trenutačno još ni jedan pčelinji proizvod zasebno nije dobio odobrenu zdravstvenu tvrdnju od Europske agencije za hranu (EFSA) i, posljedično, Europske komisije. Ali se zato proizvođači često snalaze, pa u sastav tinktura dodaju vitamine da bi se mogle istaknuti odobrene njihove tvrdnje, pod uvjetom da su zastupljeni u dovoljnoj, to jest znatnoj količini (barem 15 posto preporučenoga dnevnog unosa u dnevnoj dozi). Spomenuti registar odobrenih zdravstvenih tvrdnji javno je dostupan na stranicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/nuhclaims/.Bitno je naglasiti da istaknute dopuštene zdravstvene tvrdnje takvih dodataka prehrani moraju biti odobrene od Ministarstva zdravstva.
Piše: dr. sc. Gordana Hegić, dipl. ing. agronomije
Autorica je predsjednica Hrvatske apiterapijske udruge i članica utemeljiteljica Europske apiterapijske federacije
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
