Nema proizvoda u košarici.
NOVA KNJIGA: “Klimatska kuharica” ima recepte i izračun emisije ugljikova dioksida tog jela
“Klimatska kuharica” sasvim je osebujna zbirka recepata tradicionalnih jela koja se kuhaju u Sloveniji i Hrvatskoj, a potpisuju ju Sanja Tišma, Suzy Josipović Redžepagić, Ana Maria Boromisa, Mojca Vukovič, Daniela Angelina Jelinčić. Uz gastronomski dio knjige opisan je pojam klimatskih promjena, koji su njihovi uzroci i posljedice na planet, s posebnim naglaskom na utjecaj naše prehrane na klimatske promjene. U knjizi su predstavljeni alati pomoću kojih se mogu pratiti klimatski učinci hrane koju biramo jesti.
Porcija perkmurske gibanice kao vožnja od 135,14 km u prosječnom benzincu
Uz svaki recept u knjizi nalazi se izračun emisije ugljikova dioksida za koju je “zaslužna” priprema tog jela. Primjerice, pečeno pile s krumpirom (emisija 14 330 gCO₂e). Ugljični dioksid po porciji ekvivalentan je vožnji od 77,36 km u prosječnome benzinskom automobilu. A prekmurska gibanica (emisija 25 030 gCO₂e) po porciji ima emisiju ugljičnog dioksida ekvivalentnu vožnji od 135,14 km u prosječnom benzinskom automobilu.
Namjera je knjige utjecati na osviještenost pojedinca kako svojim izborom prehrane može utjecati na okoliš. U zaključnom dijelu knjige ukazuje se na odnose klime, gastronomije i bihevioralne ekonomije, odnosno koliko je ponašanje potrošača koji bira svoju prehranu pod utjecajem tradicije, prehrambenih želja i potreba i klimatske anksioznosti.
Knjiga je dio Erasmus + projekta “Podrška strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u gastronomskom sektoru prema CO2 neutralnoj kuhinji – KLIMATSKA KUHARICA” na kojem su partneri hrvatski Institut za razvoj i međunarodne odnose i slovensko Narodno sveučilište Rogaška Slatina. Voditeljica projekta je dr. sc. Sanja Tišma, ravnateljica Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Izdavač “Klimatske kuharice” je Naklada Ljevak.
Veća potrošnja namirnica biljnog porijekla u ciljevima strategije niskougljičnog razvoja RH
Podsjetimo, prelazak na biljnu prehranu, odnosno veća konzumacija namirnica biljnog porijekla, a manja konzumacija namirnica životinjskog porijekla, istaknuto je i kao jedan od ciljeva u Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu gdje se, među ostalim, navodi: “…Potrebno je spomenuti da bi se dodatno značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova, moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla. Takve mjere podrazumijevaju i značajne promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje, posebice stočarstva. Smanjenje ostataka i gubitaka od hrane treba biti jedna od prioritetnih mjera.”
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
