Svetska uspješnica “Hrana za život: Nova znanost o kvalitetnoj prehrani“ britanskog autora Tim Spectora objavljena je ovih dana u hrvatskom izdanju. Nastavak je knjige „“Što nam serviraju: Zašto je gotovo sve što su nam govorili o hrani pogrešno”, a objema su izdavači Koncept izdavaštvo i hrvatski start up Ani Biome koji se bavi njegom mikrobioma, a široj je javnosti poznati kao proizvođač fermentiranih napitaka Cidrani.
Znanost o mikrobiomu
Tim Spector je britanski epidemiolog, profesor genetske epidemiologije na King’s College u Londonu i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području istraživanja mikrobioma, genetike i prehrane s više od tisuću objavljenih originalnih znanstvenih članaka. Karijeru je počeo kao reumatolog, da bi se preusmjerio na epidemiologiju i genetiku. Osnivač je i direktor najvećeg britanskog registra blizanaca TwinsUK kojiistražuje utjecaj genetike i okoliša na ljudsko zdravlje. Posljednjih 15-tak godina bavi se intenzivno istraživanjima utjecaja prehrane na zdravlje, posebno proučavanjem mikrobioma. Jedan je od osnivača projekta ZOE u sklopu kojeg provodi najekstenzivnije istraživanje mikrobioma na svijetu koje je do sada obuhvatilo više od 750.000 sudionika.
Temeljem svojih osobnih iskustava i rezultata istraživanja promovira personaliziranu prehranu temeljenu na znanosti o mikrobiomu, te stalno naglašava važnost individualnih razlika u tome kako neka hrana utječe na organizam. Svojim čitateljima savjetuje stoga da eksperimentiraju s hranom, da sami vide što im odgovara, a u knjizi „Hrana za život“ opisuje i svoje eksperimentiranje i kako je u desetak godina došao do sadašnjeg načina prehrane.
Priručnik za konzumaciju svih vrsta hrane i prehrambenih sastojaka
Knjiga „Hrana za život“ podijeljena je u tri djela. U prvom dijelu autor govori o mikrobiomu, utjecaju hrane na imunosni sustav, izboru namirnica, o tome kako pohrana, prerada i termička obrada mijenjaju namirnice, kakva je budućnost hrane te iznosi kako je sam eksperimentirao sa svojom prehranom i što na usvojio kao hranu najbolju za sebe. U drugom se dijelu bavi pojedinom vrstama namirnica te donosi najnovije znanstvene spoznaje o njihovom djelovanju na organizam, a u trećem dijelu donosi tablice namirnica i savjete. Kako autor navodi u predgovoru, knjiga „Hrana za život“ je priručnik za konzumaciju svih vrsta hrane i prehrambenih sastojaka:
„Iznijet ću vam sve ono što bismo svi trebali znati o hrani koju jedemo i uputiti vas kako se snalaziti u mnoštvu dostupnih informacija kako bismo za jelo odabrali ono što je kvalitetno, zdravo i praktično za pripremu – te kako bismo očuvali zdravlje našeg planeta. Uvest ću vas u vrlo složen svijet najnovijh znanstvenih informacija o hrani, no neće vam trebati diploma iz kemije kako biste dešifrirali njihovo značenje. Razmotrit ćemo pojedinačne namirnice služeći se najnovijim znanstvenim saznanjima o ključnim kemikalijama, genima i ulozi trilijuna bakterija koje žive u našim crijevima poznatih pod skupnim nazivom mikrobiom — te ćemo otkriti na koji način djeluju u interakciji jedni s drugima i s našim tijelom, a taj je način za svaku pojedinačnu osobu vrlo jedinstven…
Trenutačno se istraživanje usredotočuje na barem 40 trilijuna bakterija u našim crijevima, no naš mikrobski vrt buja i od ostalih oblika života. U stanju naše probave i zdravlja ulogu igraju i virusi te premašuju broj bakterija u razmjeru pet naprema jedan, no za sada ih još ne možemo točno izmjeriti. Ti virusi jedu bakterije i presudno su važni za kontrolu njihova broja kada se količina bakterija otme nadzoru te nam također mogu biti korisni. Ljudsko je tijelo puno i prirodnih gljivica, a njihova najpoznatija podvrsta su kvasci. Osim kvasaca koji se koriste za proizvodnju piva i kruha, u nama zadovoljno živi i mnogo kandide. Unatoč pogrešnom nastojanju nekih liječnika da ih unište, kvasci imaju zaštitnu ulogu u smanjivanju upale i održavanju snažne imunosne obrane. Naša crijeva već odavno nastanjuju i mnogo veći paraziti, naročito u ljudi koji žive u tropima. Oni mogu izazvati probleme natječući se ponekad s nama za istu hranu, no istovremeno pomažu domaćinu smanjujući alergije i upale. Ne može se reći da su crijeva zapadnjaka domaćini mnogim parazitima, no otkako su se naše metode detekcije poboljšale, pronalazimo ih ondje više nego prije. Nedavno sam otkrio da sam bio jedan od 25 % odraslih osoba u Velikoj Britaniji i jedan od 4 % u SAD-u u kojem trajno živi parazit po imenu blastocystis. Zapanjuje me što me taj mikroorganizam zapravo održava mršavijim i nekako se brine za to da proizvodim manje interne masnoće. Jako bih volio znati što jesti kako bih tog mališana održao sretnim i veselim, jer se njih može pronaći u svim nerazvijenim narodima i vjerojatno u svim našim precima.“
Promjene sustava pristupom odozdo prema gore
Spector je kritičan prema političarima koji ne reagiraju na dokazano loš utjecaj ultraprocesuirane hrane koja je postala dominantan izvor kalorija u Velikoj Britaniji, pa čak i nakon Dimbleby izvještaja o hrani iz 2020. godine britanskoj vladi, koja nije ostvarila ništa od preporuka, a troškovi zdravstvenog sustava dobrano opterećuju britansku ekonomiju:
„Vjerujem da možemo promijeniti sustav pristupom odozdo prema gore, osnažujući pojedince da promijene svoje navike i educiraju o tome druge. Dok sam proteklih pet godina provodio istraživanja za ovu knjigu, došao sam do mnogih otkrića koja su unaprijedila moj život i nadam se da će ova knjiga imati taj efekt i na vas.“
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija