Nema proizvoda u košarici.
NOVOGODIŠNJA ODLUKA: Manje mesa, više biljaka
Već jedanaestu godinu poticaj prelasku na biljnu prehranu novogodišnjom odlukom daje „Veganuary“. Spoj je to engleskih riječi „vegan“ i „january“, u slobodnom prijevodu vegansiječanj. Neprofitna organizacija koja stoji iza veganskog prvog mjeseca u godini osmišljava 31 dnevni program koji inspirira na eksperimentiranje s vegetarijanstvom, izbacivanjem i smanjivanjem mesa iz prehrane. Pomažu i poznate osobe, poput Billie Eilish, Joaquina Phoenixa i Paula McCartneya koji je već 40 godina vegetarijanac, a sa svojim kćerima Stellom i Mary od 2009. godine u Velikoj Britaniji promovira ponedjeljak kao bezmesni dan.
Veganuary – veganstvo kao izazov
Na britanskoj web stranici https://veganuary.com/ nalaze se recepti, savjeti za osmišljavanje obroka, a onima koji registriraju svoju e-mail adresu svaki dan siječnja pristižu e-mail poruke pordrške. Hrvatsku inačicu vode Prijatelji životinja na web stranici https://www.veganopolis.net.
„Veganstvo nije samo trend, već održiv i suosjećajan način života koji svakim danom privlači sve više ljudi. Kroz veganske izazove poput Veganuaryja, milijuni sudionika diljem svijeta svake godine odlučuju na mjesec dana isprobati veganski način prehrane. Ovaj izazov pruža savjete, recepte i podršku za sve koji žele učiniti prvi korak prema zdravijem i etičnijem načinu života, a svi sudionici dobiju pristup Facebook-grupi Veganuary za dodatnu prijateljsku podršku”, navodi Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u Prijateljima životinja.
Organizatori Veganuaryja navode da je u siječnju 2024. u njihovom programu sudjelovalo 24 milijuna ljudi, a statistike koje prate trendove u načinu prehrane, pokazuju da raste potrošnja proizvoda prikladnih za vegetarijanstvo, poput hummusa ili tofua koji se već mogu naći u hladnjacima svakog dućana.
51% europskih potrošača kaže da jedu manje mesa nego prije godinu dana
Prema podacima istraživanja Smart protein projecta kojeg financiraa Europske unija, 62% europskih potrošača izjašnjava se da su svejedi (omnivori, dakle jedu meso), a na drugom mjestu po brojnosti su fleksitarijanci. Njih je 27% zaokružilo izjavu: „Ponekad jedm meso, ali pokušavam smanjiti konzumaciju i često umjesto mesa izabirem obrok na bazi biljaka“. Treća grupa po zastupljenosti su vegetarijanci 5% (ne jedu meso niti ribu, ali jedu jaja i mliječne proizvode), slijede 4 % peskatarijanaca (ne jedu meso, ali jedu ribu, jaja i mliječne proizvode), a s 3% najmanja je grupa vegana (uopće ne konzumiraju proteine životinjskog podrijetla – niti meso, niti ribu, niti plodove mora, niti jaja i mliječne proizvode).
Od EU zemalja obuhvaćenih istraživanjem (Hrvatska nije među njima) najviše fleksiterijanaca ima u Njemačkoj, 40% potrošača, i u Austriji, 37 % potrošača. U tim zemljama mesni obrok tako više nije standard. Slijedi Nizozemska s 35% potrošača koji se identificiraju kao fleksitarijanci.
Na pitanje koliko mesa jedu danas u usporedbi s prije godinu dana, 51% europskih potrošača izjasnilo se da su smanjili potrošnju mesa u proteklih godinu dana. Njih 36% meso jede malo manje, a 15% kažu da su znatno smanjili potrošnju mesa. Na drugoj strani, 9% ispitanih izjavilo je da jede više mesa nego prije godinu dana.
Zdravlje je glavni motiv da se smanjuje meso u obrocima
Glavni motiv da jedu manje mesa je zdravlje, kod 47% ispitanika. Njih 29% izbjegava meso zbog dobrobiti životinja, a 26% zato što je to dobro za okoliš. Kod 15% njih motiv je okusa koji im ne odgovara, kod 15% zabrinutosti zbog korištenja antibiotika u uzgoju životinja, 10% jer im je takvo društveno okruženje, a 9% smanjilo je konzumaciju mesa jer strahuju od širenja bolesti sa životinja na ljude, kao što je bio slučaj s COVID-19 pandemijom.
43% potrošača zainteresirano je zamijeniti mesne obroke mahunarkama, a 52% planira jesti više mahunarki. 11% europskih potrošača konzumira mahunarke svakodnevno, a 57% jede maunarke najmanje jednom tjedno,pa su mahunarke najčešće konzumirana biljna hrana EU potrošala. Najviše ispitanih jede kvinoju, 24% barem jednom tjedno, slijedi tofu na bazi soje kojeg barem jednom tjedno jede 20% potrošača, a seitan i tempeh jede 16% ljudi barem jednom tjedno. U prosjeku, 27% Europljana konzumira neku vrstu hrane baziranu na mahunarkama na tjednoj bazi.
Podsjetimo, u sklopu serijala „Što jedemo, što pijemo“ pisali smo o benefitima planetarno zdrave prehrane koja se bazira na biljnoj prehrani, a dobra je za zdravlje ljudi i planeta.
Omnivor vs. vegan
Posebno utjecajan na odluke potrošača da smanje konzumaciju mesa je i Netflixov dokumentarni serijal „Ono si što jedeš: eksperiment s blizancima“ koji prati istraživanje na Stanfordu tijekom 8 tjedana na 22 para jednojajčanih blizanaca. Rezultati su publicirani u studenom 2023. na JAMA portalu Američkog medicinskog udruženja. Jedan od blizanaca jeo je veganske obroke, a drugi kvalitetne mesne s puno dodanog povrća. Uz kontroliranu prehranu svi su i vježbali, a istraživači su kontrolirali razne njihove tjelesne i zdravstvene parametre, uključivši i sastav mikroboima, dužinu telomera i kognnitivne sposobnosti. Iako je riječ o kratkom, dvomjesečnom razdoblju, blizanci koji su se prebacili na biljnu prehranu imali su značajno bolje rezultate. Osim smanjenja LDL kolesterola, težine i visceralne masnoće, ustanovljeno je da su im produženi telomeri odnosno da im je niža biološka dob u odnosu na njihovog genetski identičnog blizanca na mesnoj prehrani.
Britanski znanstvenik Tim Spector koji se posvetio istraživanjima mikrobioma, sažimajući nutricionističke znanstvene spoznaje iz 2024. godine na Zoe platformi, smatra da treba jesti više biljaka, ali treba jesti i meso:
“Nema dokaza da bi bilo štetno jesti manje količine kvalitetnog mesa. Postoji vjerojatno neko srednje rješenje za ljude koji u 2025. žele biti zdraviji. Ne moraju odustati od mesa, nego smanjiti količinu koju jedu. To će biti jako dobro za planet, a također će i tanjuru ostaviti mjesta za više biljne hrane. Upravo smo završili istraživanje na 25 000 ljudi, gdje smo proučavali razlike u mikrobiomu između omnivora, vegetarijanaca i vegana. Općenito, vegani imaju najzdraviji mikrobiom i bolji omjer dobrih i loših bakterija u mikrobiomu, ali nemaju toliko različitih vrsta bakterija u mikrobiomu kao oni koji jedu meso. Jer ako jedete meso i mliječne proizvode, imate drugačije bakterije od onih koje se hrane na biljkama. Dakle, rjieč je o puno kompleksnijem pitanju nego što smo prije mislili. Mislim da iz toga možemo izvući lekciju da , ako možete jesti veće količine biljne hrane uz manje količine mesa, dobit ćete najbolju moguću sliku ne samo u smislu dobre diverzificiranosti bakterija, nego ćete imati i dobar omjer dobrih i loših bakterija.”
Uglavnom i dalje vrijede preporuke američkog novinara, istraživača hrane, Michael Pollana, iz 2007: “Jedi hranu. Ne previše. Najviše biljke. To je kratki odgovor na navodno nevjerojatno komplicirano i zbunjujuće pitanje što bismo mi ljudi trebali jesti kako bismo postigli maksimalno zdravlje.”
Izvori:
Smart Protein Project https://smartproteinproject.eu/wp-content/uploads/Smart-Protein-European-Consumer-Survey_2023.pdf
JAMA https://jamanetwork.com/journals/jamanetworkopen/fullarticle/2812392
ZOE platforma: https://www.youtube.com/watch?v=iRxbxmjjjdw
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
