PREHRAMBENA SAMODOSTATNOST: Voća i povrća proizvedemo manje od pola potrebne količine, a od mesa jedino iznutrica imamo dovoljno

Prvo Zeleno izvješće, odnosno Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede 2023. godine koje kao izdavač potpisuje ministar Josip Dabro, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ispred Domovinskog pokreta, objavljeno je u praktički u tajnosti. Nadnevak na izvješću je kolovoz, ali umjesto da bude službeno prezentirano na press konferenciji te da o stanju poljoprivrede bude obaviještena cijela nacija, PDF izvješća je diskretno postavljen u svoju rubriku na web stranici ministarstva i za njega su prvih mjesec dana znali samo dobro upućeni, a tek se koncem rujna počeo se probijati u javnost. Iznesene brojke i analize svjedoče o daljnjem padu poljoprivredne proizvodnje, lošoj strukturiranosti poljoprivredne proizvodnje u kojoj dominiraju žitarice, nedostatku prerađivačkih, skladišnih i logističkih kapaciteta zbog čega izvozimo jeftine sirovine, te o sve većoj ovisnosti o uvozu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda.

Sličneteme

PREHRAMBENA SAMODOSTATNOST: Nemamo dovoljno mesa, mlijeka, voća, povrća, meda… pa hrane uvozimo više nego ikada

11. rujna 2024.

OLINTIO: Med sa Šolte kojeg su stari Grci smatrali najboljim na svijetu

11. kolovoza 2024.

Rasli su i uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda. Problem je što je pokrivenost uvoza poljoprivrednih proizvoda izvozom bila je najmanja dosad: 65,9 %. Izvozimo proizvode niske vrijednosti, sirovine, a uvozimo proizvode visoke dodane vrijednosti. Uzmimo za primjer soju, s kojom smo samodostatni 328 %, što je 7% ukupne proizvodnje Europske unije i izvozimo ju. U prerađevini od soje, sojinom ulju samodostatnost nam pada i 2022. godine je bila 61,13% što znači da ga moramo uvoziti jer nemamo dovoljno prerađivačkih kapaciteta. Izvozimo žive svinje, a uvozimo svinjetinu pripremljenu za prodaju u dućanima.Na najvećoj su vrijednosti dosada i udio izvoza i udio uvoza poljoprivrede u ukupnoj razmjeni. U ukupnoj je hrvatskom izvozu poljoprivrednih proizvoda bilo 16,9%, a u uvozu 14,8%. Najvažniji uvozni proizvodi su nam svježe ili rashlađeno svinjsko meso, pekarski proizvodi, hrana za životinje, živa goveda i sir. Promatrano u odnosu na 2018. godinu, u 2023. godni je vrijednost izvoza veća za 85,6%, a vrijednost uvoza za 89,6%.

Niti krumpira ne proizvodimo ni za pola svojih potreba

Na kraju Zelenog izvješća u dodatcima je objavljena i tablica sa podacima o samodostatnosti pojedinih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 2022. godinu. Malo je toga u čemu postižemo samodostatnost, poput soje, pšenice i kukuruza, a sve više je toga što moramo uvoziti. Iznutrice su jedino od mesa u čemu smo samodostatni. Samodostatnost se označava sa 100 %, kada nečega proizvodimo toliko koliko nam je na ovaj broj stanovnika Hrvatske dovoljno. Kod iznutrica je taj postotak samodostatnosti 133,08. Svinjetine ne proizvodimo dovoljno i moramo ju uvoziti, a njena je samodostatnost izražena kao 57%. Dakle, proizvedemo nešto više od polovina potrebinih količina. U voću smo 2022. pali u samodostatnosti na 40,86%, a u povrću na 47,30 %. Od voća smo samodostatni jedino u trešnjama, višnjama i mandarinama. Krušaka, bresaka i stolnog grožđa proizvedemo za četvrtinu svojih potreba, jagoda za pola, a orašastog voća za trećinu. Samodostatnost u jabukama nam je pala sa 140,55 u 2019. godini na 69,36% u 2022. godini.

I krumpira proizvodimo sve manje. U 2018. smo zadovoljavali 66,99 % svojih potreba, a 2022. godine niti pola – 41,67% svojih potreba. S mlijekom smo pali sa 62,12 na 52,96%. Maslaca smo još 2018. proizvodili dovoljno, a 2022. nam je samodostatnost pala na 70,82%. U nekim stavkama smo se podigli. Recimo, u pivu smo uvijek samodostatni i proizvodnja raste, ako da je 2022. godine postotak samodostatnosti najviši – 130,16%. I kiselog vrhnja imamo više nego dovoljno – 108,15%. Med, vino i šećer moramo uvoziti, kao i sve vrste mesa (osim iznutrica), i sve vrste povrća. Za razliku od voća gdje smo samodostatni u tri vrste, u povrću nismo samodostatni niti u jednoj vrsti. Najbolje stojimo sa kupusom gdje nam je samodosatnost 80,86%. Svježa rajčica, krastavci, lubenice i dinje imaju dostatnost iznad 70 posto. Luka i češnjaka, paprike, mrkve, poriluka, cvjetače, brokule i mrkve proizvedemo za trećinu svojih potreba.

Podaci navedeni u novom izvješću stanja poljoprivrede za 2023. godinu sadržavaju, nažalost, podatke o samodostatnosti za 2022. godinu. Izvor podataka je studija Agronomskog fakulteta Sveučilišta u zagrebu i Državnog zavoda za statistiku, obradilo ih je za Zeleno izvješće Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a u našoj smo redakciji te podatke uvrstili u sljedeći tabelarni prikaz s manjim brojem stavki, a odabrali smo one proizvode obično kućanstvo kupuje. Crvenom su bojom označeni oni poljoprivredno prehrambeni proizvodi kojih proizvodimo manje od pola naših potreba. Tabela sadrži podatke o samodostatnosti u petogodišnjem periodu od 2018. do 2022. godine.

Tablica: Samodostatnost proizvodnje odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj u postocima

• Izvor podataka: Studija Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod zastatistiku, obrada Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, izrada tablice portal Dobar život

Potonuće poljoprivrede u brojkama

U 2023. godini se u odnosu na 2022. godinu smanjio stočni fond u svim kategorijama stoke, osim što je povećan broj konja, magaraca i pčelinjih zajednica. Proizvodnja voća pala je za 0,5%, a proizvodnja povrća porasla je za 1,1%. Jaja smo proizveli 5,4% manje. Stalno smanjenje broja muznih krava prati i smanjenje proizvodnje mlijeka. U razdoblju od 2018. godine do 2023. broj muznih krava smanjen je za 47,4%, a proizvodnja mlijeka smanjena je za 32,2%. U 2023. godini registrirano je 71 423 muznih krava što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 9,6% odnosno za 7 600 krava.

Ukupan broj peradi u 2023. godini je iznosio 10,7 milijuna kljunova i bio je manji za 1,6% odnosno 172 tisuće kljunova u odnosu na 2022. godinu. Smanjen je i broj inkubiranih jaja namijenjenih tovu pilića i to za čak 13%. U posljednje dvije godine smanjuje se proizvodnja kokošjih jaja. Procjena je da je u 2023. godini proizvedeno 631 mlijuna komada kokošjih jaja manje nego 2022. godine, što je smanjenje proizvodnje za 5,4%.

Ukupna količina obrađenih poljoprivrednih površina je već niz godina oko 1 500 000 hektara. Dominiraju oranice sa 58% i trajni travnjaci sa 36%. Poljoprivrednika (OPG-ovaca, zadruga, tvrki…) smo 2023. godine imali 165 000 – njih 38% poljoprivrednika starije je od 65 godina. Mlađih od 41 godine ima samo 14,3%.

Umjesto zaključka, podsjetimo se mudrih riječi indijskog agronoma i genetičara, najpoznatijeg kao predvodnika indijske Zelene revolucije, M. S. Swaminathana, koji je kazao: “Ako poljoprivreda krene po zlu, ništa drugo neće imati šanse da ide kako treba.”

Piše: Snježana Ivić Gerovac

* Ovaj tekst je dio novinarskog projekta ‘Hrvatska može proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe: Istina ili mit?’, a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva.