Nema proizvoda u košarici.
Samo 10% djece u Hrvatskoj u dobi do 6 mjeseci hrani se isključivo majčinim mlijekom
Samo 10% djece u Hrvatskoj hrani se u dobi od 6 mjeseci isključivo majčinim mlijekom, što bi za njih bilo najzdravije i što je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Dojenčetu koje prihvaća majčino mlijeko i zadovoljavajuće napreduje u tjelesnoj težini u prvih šest mjeseci nije potrebna druga hrana ili tekućina jer majčino mlijeko sadržava sve tvari koje su mu potrebne, a pravilna prehrana u ranom djetinjstvu važnija je nego u bilo kojem drugom razdoblju života. Ujedno je prehrana novorođenčadi isključivo majčinim mlijekom prevencija od pretilosti u dječjom dobi koja je postala veliki zdravstveni problem EU.
Zabrinjavajući podaci od dojenju u Hrvatskoj 2023. godine izneseni na jučer održanom stručnom skupu „Izazovi i mogućnosti u dojenju danas“ u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, Ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba i Udruge Roda predstavljen je Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja 2024. – 2027.
Hrvatska daleko daleko ispod svjetskog prosjeka
Rečeno je i kako se u rodilištima u Hrvatskoj 2023. godine nakon rođenja 69 % djece hranilo isključivo majčinim mlijekom. U dobi od mjesec dana isključivo majčinim mlijekom hranilo se nešto više od 50 % beba, a u dobi od 6 mjeseci njih samo oko 10%.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča prehranu isključivo majčinim mlijekom prvih 6 mjeseci života, uz uvođenje dodatne hrane tek nakon 6 mjeseci života djeteta i nastavak dojenja do barem dvije godine starosti djeteta. Ove globalne preporuke prihvaćaju i promoviraju vlade, međunarodne organizacije, znanstvenici i struičnjaci, međutim, i u Hrvatskoj i u drugim zemljama Europske unije broj djece koja se u najranijoj dobi hrani na ovaj najbolji način i najzdraviji način ostaje nizak. Prema podacima UNICEF-a u Europskoj uniji je u odnosu na ostatak svijeta najmanje beba koje se hrane isključivo dojenjom. Kao uzroke, UNICEF navodi da rodilišta ne iniciraju dojenje u prvim satima rođenja djeteta, te da previše beba u prvih dva dana života dobiva zamjensku hranu koju proizvođači agresivno reklamiraju.
Prema UNICEFovim podacima za 2023 godinu u svijetu je stopa beba koje su do 6 mjeseci hranjenje isključivo majčinim mlijekom 48%. Taj svjetski prosjek u posljednjih je 10 godina porastao za 10% , što je praktički ispunjenje cilja stope od 50% do 2025. godine. Jedna od zemalja koja se ističe po tome da je postigla veliki rast stope isključivo dojenih beba do 6 mjeseci starosti je Srbija: ta je stopa porasla s 13% u 2014. godini na 24% u 2019. godini, što se vidi i na UNICEF-ovoj karti svijeta gdje su zemlje s visokim rastom prehrane isključivo majčinim mlijekom označene tamnijom zelenom bojom, a zemlje u kojima je dojenje u padu crvenijom bojom.
Najveći je napredak postignut u 22 zemlje Afrike, Euroazije i Oceanije s porastom većim od 10% u periodu od 2017. godine do 2023. godine. Analizirajući zemlje u kojima je došlo do porasta stope isključivo dojene djece do 6 mjeseci starosti, ustanovljeno je da je to povezano s uvođenjem kotrole i ograničavanja marketinga zamjenske hrane za dojenčad.
„Taj problem je zasad u Europi premalo prepoznat“, istaknuo je na jučerašnjem skupu u Zagrebu Milan Stanojević, član Povjerenstva za dojenje Ministarstva zdravstva i ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Rekao je kako marketinška promocija proizvoda koji su zamjena za majčino mlijeko te drugih proizvoda u prehrani dojenčadi ometaju nastojanja da se što više potiče dojenje.
I roditelji i stručnjaci žale se na nedostatak informacija o dojenju
Majkama je dostupna stručna podrška, poput trudničkih tečajeva, programa Rodilište prijatelj djece, zajednica i grupa za potrebu dojenja koje vode patronažne sestre, međutim čini se da ipak nedostaje pouzdanih informacija. U dvorani Tribine Grada Zagreba čulo se i da čak i unutar zdravstvenog sustava ponekad postoje nedoumice o tome kakve informacije o dojenju pružiti.
“Na sustavu javnog zdravstva je da educira o tome koliko je dojenje bitno. Najvažniji razlozi za dojenje su, među mnogima, emocionalni kontakt između majke i djeteta, imunitet koji dijete tako dobiva i utjecaj na smanjenje učestalosti raka dojke kod žena”, rekao je Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji s Povjerenstvom za dojenje Ministarstva zdravstva, Udrugom RODA, Hrvatskom udrugom grupa za potporu dojenja, Udrugom za zdravo i sretno djetinjstvo, Hrvatskom udrugom IBCLC savjetica za dojenje, Hrvatskom udrugom medicinskih sestara i Uredom UNICEF-a za Hrvatsku proveo online anketu u kojoj je sudjelovalo 662 sudionika. Kao primarnu prepreku dojenju, 24% roditelja i 28% stručnjaka naveli su zbunjujuće i neujednačene informacije o dojenju. Stručnjaci, uz neujednačenost informacija, kao najveće izazove dojenju iznose i nedostatak podrške i pritisak okoline, dok roditelji uz neujednačenost informacija ističu upale dojki i /ili bolne bradavice te nedostatak podrške. Stručnjaci u svojim opisnim odgovorima kao tri vodeća problema izdvajaju nedostupnost informacija, znanja i edukacija, nedostatak podrške te motivacije i upornosti. Roditelji kao najveće izazove izdvajaju nedostupnost informacija, znanja i edukacija, zatim uspostavu dojenja, zdravstveno stanje majke i pritisak okoline.
“U javnom prostoru i u javnom zdravstvu, kao i u obitelji, rodilje nailaze na oprečne informacije. Bitno je smanjivati pritisak i jačati podršku, čime će se i smanjivati problemi vezani uz dojenje”, osvrnula se na ove rezultate Maja Lang-Morović, Voditeljica Odsjeka za koordinaciju nacionalnih aktivnosti promicanja zdravlja u HZJZ-u.
Izvor:
UNICEF: https://www.unicef.org/media/150586/file
Piše: Leon Tiska
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
