Svjetski dan hrane 2024: Više od 2,8 milijardi ljudi ne mogu si priuštiti zdravu prehranu

„Raznolika, hranjiva, pristupačna, dostupnu i sigurna prehrana. Više različite hrane na poljima, u ribarskim mrežama, u trgovinama i na našim stolovima. Više od 2,8 milijardi ljudi svijeta ne mogu si priuštiti zdravu prehranu, a nezdrava prehrana vodeći je uzrok različitih oblika pothranjenosti – neuhranjenosti, nedostatka određenih mikronutrijenata i debljine, koji su sada problem u većini zemalja i u različim socio-ekonomskim klasama. A ipak, mnogi ljudi danas pate od gladi i ne mogu si priuštiti zdravu prehranu. Najranjivije skupine prisiljene su hraniti se samo osnovnim i jeftinim namirnicama, dok druge skupine ne jedu svježu i raznoliku hranu bilo zato što im nisu dostupne informacije potrebne za pravilne izbore zdrave hrane ili zato što im je tako praktičnije“, uvodni je tekst na web stranici UN Organizacije za poljoprivredu i hranu uz temu ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“.

Sličneteme

Zbog salmonele se povlači iz prodaje Nimrodova smrznuta jelenja lopatica

6. studenoga 2024.

Iz Eurospina se povlači jeger Mesne industrije Natura zbog listerije

27. listopada 2024.

Austrijske Coca-Cola, Fanta, Sprite i Mezzo Mix PET 0,5 litara povlače se iz prodaje u Müller trgovinama

25. listopada 2024.

Hrana je nakon zraka i vode, treća osnovna ljudska potreba bez koje nema života i obuhvaćena je Konvencijom UN-a o osnovnim ljudskim pravima. No, iako je svjetska poljoprivredna proizvodnja dovoljna da se nahrani svo stanovništvo svijeta, što je postavljeno kao globalni cilj održivog razvoja do 2030. godine, 733 milijuna ljudi gladuje jer namaju dovoljno hrane zbog utjecaja klimatskih promjena, ratnih sukoba, ekonomskih kriza i društvenih nejednakosti kojima su najteže pogođeni siromašne obitelji iz ruralnih područja.

Ostalih 2 milijarde ljudi ne gladuju doslovce, ali im uprkos punom želucu prehrana nije zdrava, što se očituje u pandemiji debljine, kojoj svjedočimo i u Hrvatskoj, ali i drugih oblika pothranjenosti ili nedostataka mikronutrijenata do kojih dolazi kad u prehrani nedostaje raznolike i svježe hrane, a ispoljavaju se kroz oslabljeni imunosni sustav, dijabetes te brojne druge bolesti koje sve više objašnjavamo nezdravom prehranom. Primjerice, aktualna istraživanja u medicini dokazuju važnost mikrobioma za imunitet, a mikrobiom hranimo svojom hranom. Jednolična hrana u kojoj nema dovoljno vlakana dovodi do urušavanja mikrobioma, što se povezuje s cijelim nizom bolesti – od bolesti probavnog sustava i krvožilnog sustava do depresije.

A što je zdrava prehrana prema današnjim standardima koje zagovara FAO?

„Raznolika i kalorijski umjerena hrana koja osigurava potrebne nutrijente, uz umjerenu konzumaciju nezdrave hrane.“

Piše: Leon Tiska

*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija