Brojne narodne igre i tradicijski sportovi imaju uistinu dugu povijest, prepoznata je njihova vrijednost te se njeguju i čuvaju do današnjih dana. Ipak, veliki je broj i onih starinskih igara naših predaka koje su nestale, ponajviše zbog seljenja stanovništva u gradove i razvoja modernih igara početkom 20. stoljeća. Za brojne stare pučke igre zaboravila su se i pravila po kojima su se održavale jer su zapisi rijetki. Tek krajem 20. i početkom 21. stoljeća, u svijetu, ali i u Hrvatskoj, obnavlja se tradicija pučkih igara, osnivaju se društva i udruge koje ih njeguju i promoviraju, posebice među mladima.
8000 narodnih igara i sportova u svijetu
Prema najnovijim podacima u svijetu postoji oko 8000 raznih vrsta narodnih igara i sportova, od kojih su mnogi sačuvani do danas, pa gotovo svi narodi svijeta njeguju taj dio svoje baštine, a kroz brojne nacionalne i međunarodne organizacije nastoji im se dati legitimitet i značaj koje su imale u povijesti čovječanstva.
Svojom Deklaracijom o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine, UNESCO je postavio temelje zaštiti i organiziranoj revitalizaciji tradicijske kulture kojoj pripadaju i tradicijske igre i sportovi kao njen neizostavni dio.
Važnost pučkih igara u starom vijeku
Tradicijske igre i sportovi čine dio nematerijalnog kulturnog nasljeđa kojim se stoljećima iz generacije u generaciju prenosio osjećaj nacionalnog identiteta, regionalne pripadnosti i kontinuiteta, poštujući pritom načela sportskog natjecanja u duhu fair playa, olimpizma, prijateljstva, generacijske solidarnosti te međusobnog uvažavanja bez obzira na etničku, spolnu, rodnu ili bilo koju drugu različitost.
Pučke igre oduvijek su imale važnost u jačanju tjelesne, ali i duhovne snage koja je nekada čovjeku bila potrebna u lovu i ratu. Stari Grci su svoje narodne igre pretočili u organizirano natjecanje kroz Olimpijske igre čije održavanje je zabilježeno u osmom stoljeću pr. Kr., iako neki povjesničari tvrde da su se slične igre održavale još pet stoljeća ranije. U starom Rimu igre su imale poseban značaj za život pučanstva, a borci (gladijatori) bili su izuzetno popularni. Impresivne arene sagrađene u antičkim gradovima i danas svjedoče o velikom značaja igara koje su se u njima održavale.
Kako ističe Dino Potočnjak u svom radu “Uloga i značaj starih sportova kao sadržaja sportske rekreacije”, već u 2. tisućljeću prije naše ere, kineska je civilizacija utemeljila zdravstvenu gimnastiku. U Indiji su popularne igre bile kupanje u bazenima, mačevanje, bacanje koplja, plesovi i igre na travi. U starom Egiptu ljudi su se bavili hrvanjem, igrama štapom, veslanjem, igrama štapom i loptom, igrama obručima, igrama ravnoteže, okretima i puzanjima. Stare meksičke civilizacije bile su usmjerene na igre trčanja, veslanja, plivanja, skokova u vodu, a koplje, luk i strijela služili su kao primarno oružje.
Održavanje tradicijskih igara danas
S nestankom pojedinih naroda i država nestajale su i igre i sportovi koji su bili sastavni dio njihovog života, no neki su te običaje vezane uz igre zadržali do danas. Zanimljiv je primjer Brazila koji ima jednu od najvećih starosjedilačkih populacija na svijetu. U ovoj zemlji živi više od 800.000 starosjedilaca različitih etničkih grupa i plemena. Svake druge godine, okupljaju se kako bi održali Starosjedilačke igre, vlastitu verziju Olimpijskih igara.
Prošle godine u Mongoliji je održan Svjetski kulturni festival Nomigacija koji ima za svrhu razvijanje tradicionalnih mongolskih sportova, a to su hrvanje, hrvanje za djecu, nacionalno streličarstvo, streljaštvo u Buryadu, streljaštvo u Uriankhaiju, streljaštvo u gležnju, stolni zglob, streličarstvo i dr.
Svjetska organizacija Tradicional sport izdaje svoj godišnji kalendar događanja tradicionalnih sportova u svijetu koji je ujedno i najveća zbirka informacija ovakve vrste na svijetu. Tamo se mogu pronaći događaji iz cijeloga svijeta, koji su međunarodni, nacionalni, regionalni ili lokalni.
Najvažnija europska nevladina organizacija priznata od UNESCO-a na tom području je AEJeST. Godine 2001., gotovo stotinu delegata iz različitih organizacija tradicionalnih igara i sportova odlučilo je osnovati Europsko udruženje za tradicionalne sportove i igre (AEJeST) koja bi bilo u službi organizacija tradicijskih sportova i igara (TSG). Ova je inicijativa uslijedila nakon nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova i festivala održanih između 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća. Članovi-osnivači željeli su aktivirati mrežu između različitih europskih institucija, sveučilišta, muzeja, saveza, sportskih i kulturnih udruga i zainteresiranih pojedinca za tradicionalne igre i sportove.
Piše: Dragutin Lončar
* Ovaj tekst je dio novinarskog projekta ‘Tradicijske igre u Hrvatskoj’, a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva.