Prehrana s više ultraprocesuirane hrane povezana je s većom količinom masnoće u bedrenim mišićima, bez obzira na to koliko kalorija se konzumira i kolika je fizička aktivnost osoba. Zaključak je to studije koja je analizirala podatke 666 osoba uključenih u istraživanje osteoartritisa u SAD-u. Prosječna starost ispitanika koji su u riziku, ali im još nije dijagnosticiran osteoartritis, bila je 60 godina, 455 je bilo muškaraca, 211 žena: u prosjeku su imali preveliku težinu, s indeksom tjelesne mase 27, a oko 40% hrane koju su jeli u prethodnih godinu dana bila je ultraprocesuirana.
Istraživači predvođeni liječnicom dr. sc. Zehrom Akkaya su ustvrdili da što su više ispitanici jeli ultraprocesuirane hrane to je više bilo instramuskularne masnoće u njihovim mišićima, bez obzira na to koliko kalorija konzumiraju, koliki je njhov indeks tjelesne mase i nivo tjelesne aktivnosti.
Intramuskularna masnoća ometa rast vezivnog tkiva unutar mišića te dovodi do toga da mišići postaju slabiji. Takvi, meki mišići, predstavljaju rizik za zdravlje mišićno-koštanog sustava. Prijašnja istraživanja su pokazala da je pad kvalitete bedrenih mišića potencijalno povezan s nastankom i progresijom osteoartritisa koljena.
Rizik za osteoartritis i zatajenje srca
“Osteoartritis je sve češći i sve skuplji globalni zdravstveni problem. On je najveći generator troškova zdravstvene zaštite koji nisu povezani sa rakom u SAD-u i širom svijeta”, rekla je dr. Akkaya predstavljajući rezultate ove studije na godišnjem susretu Radiološkog društva Sjeverne Amerike održanom početkom prosinca 2024: “Budući da je ovo stanje u velikoj mjeri povezano s gojaznošću i izborom nezdravog načina života, otvaraju se mogućnosti upravljanja bolešću uz promjenu načina života.“
Prehrana je analizirana koristeći NOVA klasifikaciju koja dijeli hranu i pića u četiri kategorije ovisno o tome koliko su procesuirani. Ultraprocesuirana hrana najvišeg stupnja uključuje, među ostalim, žitarice za doručak, gazirana pića i sokove i gotove zamrznute obroke i snackove.
Intramuskularna masnoća u bedrenim mišićima dovodi se u vezu i sa zatajenjem srca. Prema istraživanju iz 2022. godine autora Kevin Huynha i suradnika masnoća unutar mišića, ne masnoća između mišića povezana je s većim rizikom zatajenja srca.
Izvori:
Science Direct: https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2213177922002979
Radiological Society of North America: https://press.rsna.org/timssnet/media/pressreleases/14_pr_target.cfm?ID=2536
*Serijal tekstova “Što jedemo, što pijemo” na portalu Dobar život objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija