Nema proizvoda u košarici.
Suvremeni trendovi u pčelarstvu i žene: apiterapija, apiinhalacije, apipedagogija, apiturizam, apitoksinoterapija …
Iako se apiterapija – liječenje pčelinjim proizvodima prakticira već nekoliko tisuća godina – spominje se i u zapisima kineske medicine, i indijske ayurvede i u starom Egiptu, tek u suvremeno doba razvila se i u svijetu i u Hrvatskoj kao posebna djelatnost.
Apiterapija je kombinirano korištenje pčelinjih proizvoda s ciljem očuvanja zdravlja i podizanja kvalitete života, a apiterapeut je osoba koja je završila apiterapijsku edukaciju i član je strukovnog apiterapeutskog udruženja te se konstantno educira. Pri tom, apiterapeuti ne moraju biti pčelari, niti pčelari moraju biti apiterapeuti. Ali apiterapeuti mogu biti liječnici, poput dr. sc. Zrinke Franić, dr. med, koja je i fitoaromaterapeut, a s dr. sc. Gordanom Hegić vodi apiterapijsko savjetovalište i edukacije u Hrvatskom apiterapijskom društvu te organiziraju stručne konferencije.
Pčelar proizvodi pčelinje proizvode – med, pčelinji vosak, propolis, pelud, matičnu mliječ i pčelinji otrov, a apiterapeut savjetuje klijente o njihovom korištenju, te može raditi pripravke od pčelinjih proizvoda i pružati usluge apiinhalacije, apimasaže itd.
Neki apiterapeuti bave se proizvodnjom apikozmetike – kozmetike s pčelinjim proizvodima, mogu voditi apiterapeutsko savjetovalište gdje savjetuju klijente o uzimanju pčelinjih proizvoda s obzirom na njihove zdravstvene tegobe. Liječnici provode apitoksinoterapiju – terapiju pčelinjim otrovima, a chefovi se bave apigastronomijom – dodavanjem meda i peludi delicijama u restoranima. Specijalizirani pčelari odnosno posebno educirane tete i učiteljice s djecom u vrtićima i u školama provode apipedagogiju – djecu upoznaju sa svijetom pčela i primijenom pčelinjih proizvoda.
Pčelinji proizvodi s dodanom vrijednošću – samozapošljavanje u ruralnim sredinama
Neki pčelari primaju turiste na svojim OPG-ovima, pokazuju im kako izgleda košnica, kako se radi s pčelama, uče ih izrađivati svijeće od pčelinjeg voska, medenjake, meleme za kožu, medovinu…, pa tada govorimo o apiturizmu. Označene turističke ture u nekoj regiji koje turiste vode po pčelarskim imanjima nazivaju se „ceste meda“ ili apirute… Osmišljavanjem i populariziranjem apiruta u Hrvatskoj se bavi dr. sc. Gordana Hegić. Cijeli je niz novih djelatnosti koje su proteklih nekoliko desetljeća izrasle iz pčelarstva i kojim se danas u Hrvatskoj ponajviše bave žene.
Suvremeno pčelarstvo koje se temelji na proizvodnji čitave palete pčelinjih proizvoda s dodanom vrijednošću i na pružanju raznih turističkih, gastronomskih, kozmetičkih i edukativnih usluga i sadržaja na gospodarstvu povećava pčelaru mogućnost zarade, i time omogućava samozapošljavanje i ostanak mladih ljudi i obitelji u ruralnim sredinama. To omogućuje demografski opstanak ruralnih sredina i pomaže očuvanju pčela. Jer i njihov opstanak ovisi o opstanku pčelara, a i on je upitan jer je dob pčelara u cijeloj EU visoka, a u Hrvatskoj je pčelarstvo najčešće hobi djelatnost umirovljenika.
Apiterapijom pčelarstvo izlazi iz domene klasične poljoprivrede, te je u NKD kategorizaciji djelatnosti svrstana u grupu „ostale zdravstvene djelatnosti“, a osoba koja se apiterapijom profesionalno bavi može otvoriti obrt za apiterapiju. Prvi obrt za apiterapiju u Hrvatskoj otvorila je 2010. godine dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva.
Apiinhalacije i apikomore: ljekovito udisanje zraka iz košnice
Kućice za apiinhalacije danas su raširene u čitavoj Hrvatskoj. Prvu apiinhalacijsku kućicu otvorila je Brigita Čubrić u Rakovici, i od 2018. godine tu uslugu nudi gostima na OPG-u u blizini NP Plitvička jezera, gdje je i zaposlena u tehničkom skladištu. Suprug joj je hrvatski ratni veteran, a uz apartman za smještaj turista počeli su se 2006. godine baviti i pčelama. Na početku su imali jednu košnicu, a danas ih imaju 40-tak.
Brigita je vidjela priliku da unaprijedi svoj OPG kad su se turisti koji su spavali kod njih i vidjeli da imaju pčelinjak u dvorištu interesirali da kušaju med, htjeli su saznati nešto više o pčelama, fotografirati pčelinjak.. Otkako ima apikućicu Brigita im nudi i apiinhalaciju – terapijsko disanje zraka iz košnice.
Apiinhalacije se rade u drvenoj kućici u koju s vanjske strane pčele ulaze u nekoliko košnica. S gornje strane koja je u unutrašnjosti apikućice, košnice su pokrivene mrežicom ili prozirnim poklopcem kroz koji klijent može gledati pčele dok kroz apiinhalacijski uređaj udiše zrak obogaćen aerosolom kojeg stvaraju pčele dok mahanjem svojih krila suše med. To je zrak bogat hlapivim tvarima iz meda i propolisa i preporuča se osobama s problemima dišnog sustava.
Opuštanje u apikućici nakon pilatesa i joge, masaže s medom, apiwellness, apipedagogija
Apiinhalacijsku kućicu koja nosi epitet naljepše u Hrvatskoj uredili su fizioterapeutkinja Valentina Salopek i njen suprug Zoran u Ogulinu. U voćnjaku s 200-tinjak voćaka su izgradili drvenu kućicu, premazali je lanenim uljem, a na krovu su posadili medonosne biljke. Osim apiinhalacije, Valentina u ovoj kućici radi i apimasaže – masaže s medom te apiwellness – razne kozmetičke tretmane s maskama i kremama s pčelinjim proizvodima – medom, propolisom i pčelinjim voskom.
Kreativni iskorak s pčelama napravila je i Ivana Kamenečki u Radoboju koja u Hrvatskom zagorju ima Studio za pilates, jogu „Balance“. Otvorila je prekrasnu apikomoru u zelenilu u kojoj su ležajevi za potpuno opuštanje u aerosolu i umirujućem zujanju pčela koje dopiru iz košnica ispod ležaja.
Fizioterapeutkinja Josipa Kujundžić u Starom Grabovcu kod Novske otvorila je Apis Jo, obrt za apiterapiju i apinhalaciju. Dugo vremena nezaposlena, u apiterapiji je uočila svoju priliku budući da se muž bavi pčelarstvom. Uz poticaj za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otvorila je apiinhalacijsku kućicu i postala apsolutni hit u svom kraju. S vremenom je uredila i kušaonu meda u koju ne dolaze samo đaci i turisti, već i pčelarske ekskurzije iz Hrvatske i iz susjednih zemalja da vide kako se to radi.
I Maja Trstenjak uredila je apiinhalacijsku kućicu na obiteljskom pčelarstvu u Mačkovcu kod Čakovca. Osim apiinhalacija, nudi i apikozmetiku, apimasaže i apipedagogiju. Osmislila je i jedinstveno personalizirano pakiranje meda za djecu Medo koje uključuje staklenku u obliku medvjedića napunjenu medom od bagrema, edukativnu bojanku s tematskim motivima i porukama, drvene bojice, drvenu žlicu za med te prigodno pakiranje koje je ponijelo titulu najbolje ocijenjenog medenog suvenira u Hrvatskoj 2021. godine.
Tatjana Šardi je svoj radni vijek provela radeći kao dizajner tekstila u čakovečkoj tvornici rublja MTČ, a njena obitelj već generacijama se bavi pčelarstvom. Danas Tatjana vodi u Črečanu Medeni vrt – školu u prirodi, apiinhalacije i razne edukacije. S bratom koji je također pčelar, uredila je ruševnu stoljetnu kuću u Črečanu, 2015. su u njoj otvorili kušaonicu meda, a sada imaju i apiinhalacijsku kućicu. Tatjana za posjetitelje ima osmišljenu turističko-edukativnu ponudu u vidu škole u prirodi. Njeno imanje posjećuju djeca i odrasli koji ovdje mogu vidjeti rad u pčelinjaku, upoznati se sa životom pčelinjih zajednica i saznati nešto novo o pčelinjim proizvodima, ali i razgledati mini-muzej s brojnim lokalnim starinama poput cekera, korpi od šibe, tepiha krpara, kovačije i čipke.
Mnogo je još žena koje se ističu kreativnošću u svojem razvijanju suvremene ponude u pčelarstvu u Hrvatskoj, no nažalost nemoguće je sve spomenuti u jednom tekstu. O nekima ćemo pisati u sljedećim tekstovima ovog serijala, kao primjerice, o pčelarki s invaliditetom mr. sc. Jadranki Luketi-Marković koja je među prvima u svijetu počela educirati osobe s invaliditetom o pčelarstvu, što im je i radna terapija i ujedno profesija od koje mogu živjeti.
Apitoksinoterapija – liječenje pčelinjim otrovom u ordinaciji zagrebačke neurologinje
Mnogima je posebno intrigantno liječenje pčelinjim otrovom – apitoksinoterapija. U Hrvatskoj ju provodi zagrebačka liječnica, neurologinja dr. Maja Roje Novak. Pčelinji otrov ima mnoga pozitivna djelovanja na zdravlje ljudi, ali može uzrokovati i nepoželjne posljedice, uključujući i smrt od anafilatičkog škola, te se ovaj vid terapije može provoditi isključivo pod nadzorom liječnika. Pčelinji otrov u tijelo osobe se može unijeti direktno ubodom pčele – tada je pčela jednokratna injekcija otrova jer nakon uboda pčela umire, ili utrljavanjem izdvojenog otrova metodom elektrofereze ili ultrazvukom, ili oralno ili ubrizgavanjem.
Svoje pacijente dr. Maja Roje Novak preferira ubadati živim pčelama, pa neka je i to kontraargument predrasudama kako se žene (za razliku od muškaraca) boje pčela:
„Osobno koristim ubod žive pčele iako se može raditi i sa gotovom otopinom apitoksina. Apsolutna kontraindikacija je alergija na ubod pčele i insekta uopće. Pripremam pacijenta za apiterapiju sistematski i neposredno prije aplikacije apitoksina kako bi se prevenirala alergijska reakcija. Apiterapija apitoksinom je diferentna terapija i ne preporuča se izvan medicinske ustanove, radi rizika od alergijske reakcije. Ukoliko se provodi prema pravilima struke razina sigurnosnost se diže na 95%. Posebno je učinkovita kod upalnih bolesti u neurologiji te ima sposobnost regeneracije nervnih funkcija i nervnog tkiva. Apiterapiju kombiniram sa drugim metodama liječenja na prirodnoj bazi. Generalno temeljem iskustva apiterapija je odlična kod multiple skleroze i drugih upalnih bolesti u neurologiji.“
Piše: Leon Tiska
* Ovaj tekst je dio novinarskog projekta ‘Žene kao nositeljice suvremenih trendova u hrvatskom pčelarstvu’, a objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva.
Pročitajte još
Odgovori
- Popularno
- Komentari
- Novo
