Nema proizvoda u košarici.
Kako i čime malčirati
Malčiranje je prekrivanje tla jednim rastresitim slojem, uglavnom organskog sastava (slama, piljevina, usitnjena kora drveta, sijeno, kompost, suho lišće, rezano suho granje, drvena vuna). Ovako zaštićeno tlo traži manje zalijevanja, plijevljenja i prihranjivanja; sporije se isušuje, kod jačih kiša se ne zablati, zadržava sipku zrnastu strukturu.
Organski malčevi s vremenom se kompostiraju pa popravljaju kvalitetu tla i pospješuju rast biljaka. Pri tome, brže kompostoraju usitnjeniji organski malčevi. Oni neće potpuno niti trajno zaustaviti rast korova. Zato treba obnavljati sloj malča i održavati visinu sloja na 5 do 10 centimetra. Tako debeli sloj malča zaustavit će nicanje korova iz sjemena.
Kad se krajem proljeća tlo dovoljno zagrije, najbolje je vrijeme za prekrivanje tla zaštitnim slojem malča. Prije postavljanja malča treba dobro očistiti tlo od korijenja korova – u suprotnom će korov nastaviti s rastom i izbijati kroz malč, odnosno rasti će ispod zaštitne folije.
Malč na teškim tlima i kod guste sadnje
Često se čuje argument da pri gustoj sadnji malč nije potreban. Međutim, nije dobro biljke gusto saditi, jer i njima treba dovoljan prostor za rast i razvoj. Samo kod veoma teških tala koja se sporo zagrijavaju, tlo radije ostavite nepokriveno, bez malča, brinući se da vam lisna masa dovoljno zasjenjuje gredicu.
Na laganim tlima, tijekom vegetacije uvijek treba između biljaka položiti jedan sloj prirodnog malča.
Prednosti malčiranja
Prednosti pokrivanja tla su višestruke: voda nakon padalina polakše isparava, potrebno je osjetno manje zalijevanja, biljke rastu bolje, tlo ostaje ravnomjerno toplo, život u njemu ne ugiba. Sloj malča guši rast mnogih (ali ne svih!) korova, a organski pokrov djeluje i kao površinsko kompostiranje. Nekoliko vrsta malča sprječava napad puževa, primjerice piljevina, fino usitnjena kora drveta i slično, ali samo dok ih prva kiša ne navlaži. Tada se za zaštitu od puževa obnavlja malč.
Ispod malča tlo ostaje vlažno, toplo, rahlo i zdravo, a samo zdravo tlo daje zdravu biljku.
Najčešći prirodni materijali koji se koriste za malčiranje su: šljunak, piljevina, suho lišće, rezano suho granje, kora drveta, sijeno, kompost, slama, prosušena pokošena trava i drvena vuna.
Foto: Snježana Ivić Gerovac
Malč u povrtnjaku
Slama je idealni prirodni pokrivač za povrtnjak.
Želite li da se tlo brzo zagrije, što pogoduje razvoju biljke, te da bude čisto od korova – koristit ćete crnu foliju, primjerice u gredici jagoda i krastavaca.
Pokrov od trave stavlja se samo u tankom, prosušenom sloju. U protivnom svježe pokošena i položena trava pogoduje truljenju, a privlačna je i puževima, što svakako treba izbjegavati. Dakle, sloj trave koji ćete koristiti treba biti posušen (1 do 2 dana).
Organski malč na sjenovitim i niskim vlažnim terenima može zadržavati previše vlage i pretvoriti vrt u pogodno mjesto za razvoj puževa, drugih štetnika i razvoj raznih bolesti.
Ukrasni malč u cvjetnjaku i predvrtu
U cvjetnjaku i predvrtu kao zaštita i ukrasni element koristi se usitnjena kora bora ili šljunak. Njima se okruži pojedini ukrasni grm odnosno stablo, a istim materijalom pospu se i staze.
Piše: Snježana Ivić Gerovac
Fotografije: iStock, FB Kmetije Veles i Snježana Ivić Gerovac
Pročitajte još
- Popularno
- Komentari
- Novo
