Odrastanje na internetu: Kako vratiti sigurnost u djetinjstvo?
Odrastanje današnjih generacija djece i mladih uronjeno je u virtualne svjetove. O stalnoj umreženosti ovih generacija govore i podaci nedavnog istraživanja Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba prema kojem 99% mladih ima pristup Internetu, a čak 84% Internetu pristupa i putem mobitela. Čak 93% djece ima otvoren profil na društvenoj mreži Facebook, a njih 68% svoj je profil otvorilo prije propisane granice od 13 godina.
Internet donosi i mogućnosti i rizike
U europskim zemljama posljednjih se godina bilježi i porast broja djece ispod 9 godina koja koriste Internet, pri čemu djeca koriste različite sadržaje u sve ranijoj dobi. Djeca ispod 9 godina uz podršku roditelja Internet koriste za niz aktivnosti, kao što je gledanje videa, igranje igara, pretraživanje informacija, učenje ili socijaliziranje. Primjerice, jedno od provedenih istraživanja pokazuje da gotovo polovica austrijske djece od 3 do 6 godina redovito koristi Internet. Unatoč ovom porastu, zbog manjka istraživanja o rizicima i dobrobitima korištenja Interneta na ovako mladoj populaciji, ne znamo u kojoj će ih mjeri i na koji način oblikovati.
Internet neosporno donosi mnoge mogućnosti, predstavljajući platformu za učenje, razvijanje interesa, razvoj identiteta i povezivanje s vršnjacima. Istovremeno važno je biti svjestan da Internet donosi i određene rizike. Jedan od najistaknutijih među njima svakako je elektroničko vršnjačko nasilje, odnosno cyberbullying.
Elektroničko vršnjačko nasilje – cyberbullying
Elektroničko vršnjačko nasilje podrazumijeva različita ponašanja koja se odvijaju putem Interneta, mobitela i drugih elektroničkih, kojima pojedinac ili grupa nastoji nekome nanijeti štetu. Elektroničko vršnjačko nasilje može uključivati širenje neugodnih informacija (bile one istinite ili lažne) o pojedincima, njihovim obiteljima i/ili prijateljima, širenje povjerljivih informacija namijenjenih samo osobi koja ih širi, širenje fotografija ili videosnimki snimljenih bez pristanka žrtve ili onih koje je žrtva snimila za uži krug osoba, ali i nastojanja da se osobu isključi iz društva.
Koliko su ova ponašanja raširena govore rezultati našeg istraživanja, prema kojima je 1 od 5 tinejdžera bio izložen uvredljivim porukama ili komentarima putem Facebooka, a svaki šesti čak i prijetnjama. Značajan broj djece i mladih doživio je provaljivanje u njihov profil (16%), širenje laži (11%), blokiranje ili izbacivanje iz grupe (11%) ili poticanje drugih da ružno govore o njima (7%). Svaki šesti primio je neželjene poruke seksualnog sadržaja. Navedena ponašanja dovode do brojnih posljedica, koje često mogu biti i teže od posljedica vršnjačkog nasilja koje se odvija licem u lice.
Odrastanje na internetu – kako vratiti sigurnost u djetinjstvo?
Roditelji i drugi odrasli koji su važni u djetetovom životu nezaobilazni su saveznici u suočavanju s izazovima odrastanja u virtualnom svijetu. Međutim, iz rada s roditeljima doima se da se zapravo često osjećaju nespremno uključiti se u dječje online živote, navodeći da njihova djeca mnogo bolje razumiju suvremene tehnologije od njih te da nisu sigurni na koji način doprinijeti njihovoj sigurnosti. Stoga ne čudi podatak da je, u spomenutom istraživanju Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, čak 78% djece i mladih izjavilo da nema postavljena nikakva pravila o korištenju društvenih mreža.
Doista, djeca danas znaju mnogo više o korištenju tehnologije, no znati se služiti Internetom ne znači nužno znati kako ga koristiti na način koji je za nas siguran i odgovoran prema drugima. Današnje generacije djece prve su koje od ranih dana odrastaju uz informacijske i komunikacijske tehnologije. Upravo zbog toga njihov je odnos prema tehnologiji vrlo intuitivan i spontan, mnogo brže svladavaju promjene i možemo od njih mnogo naučiti. Istovremeno, budući da nemaju iskustvo odrastanja bez suvremenih tehnologija, nedostaje im potrebna kritičnost te im je potrebno vodstvo i podrška. Roditeljima se stoga preporuča da na nenametljiv, ali podržavajuć način pokažu interes za dječje online živote. Jednako kao što brinemo o tome što naša djeca rade na igralištu iza škole, na nama je da brinemo i što rade na virtualnom igralištu.
Povjerljiv i topao odnos roditelja i djeteta
Imajući na umu da je spomenuto istraživanje ukazalo da 84% hrvatske djece danas pristupa računalu putem mobitela, jasno je da je dječja ponašanja na Internetu nemoguće u potpunosti kontrolirati. U skladu s time su i nalazi brojnih istraživanja koji pokazuju da je zapravo važnije vodstvo, odnosno usmjeravanje dječjih online ponašanja kroz razgovor i postavljanje pravila. Temelj roditeljstva u svim pitanjima, pa tako i dječjoj sigurnosti na Internetu, povjerljiv je i topao odnos roditelja i djeteta. Takav odnos stvara sigurno okruženje koje povećava vjerojatnost da će se dijete roditelju obratiti za savjet ili pomoć. Također je vrlo važno da roditelji budu svjesni znakova koji bi mogli upućivati da dijete doživljava ili čini nasilje te da budu spremni potražiti pomoć i podršku kada su zabrinuti.
Ponašanja djece i mladih na Internetu i društvenoj mreži Facebook
• 34% djece i mladih barem ponekad prihvaća zahtjeve za prijateljstvo upućene od nepoznatih osoba
• 21% djece i mladih bi možda ili sigurno otišlo na susret s nepoznatom osobom koju je upoznalo putem Facebooka, a 8% njih je to doista i učinilo
(Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, 2013)
Najvažniji savjeti o sigurnom i odgovornom korištenju Interneta, o kojima roditelji mogu razgovarati s djecom i mladima:
- Zaštitite svoj profil na društvenim mrežama i drugim servisima tako da bude vidljiv samo onim osobama kojima vjerujete.
- Nemojte otkrivati svoje osobne informacije osobama koje ne poznajete u stvarnom životu ili im ne vjerujete. (pritom je važno s djetetom razgovarati o tome što se sve podrazumijeva pod osobnim informacijama)
- Nemojte nikome otkrivati svoje lozinke, čak niti bliskim prijateljima.
- Nemojte dijeliti na svom profilu niti slati u privatnim porukama sadržaje za koje ne biste voljeli da ih vidi širi krug prijatelja, vaši roditelji ili nastavnici (posebice fotografije ili snimke).
- Budite svjesni da neke osobe ne govore istinu o sebi. Nikada ne možemo biti sigurni tko je s druge strane ekrana. Nemojte prihvaćati zahtjeve za prijateljstvom upućene od nepoznatih osoba.
- Stranac na internetu je poput stranca u stvarnom životu – budite oprezni, nemojte odlaziti na susret s osobama koje ste upoznali putem Interneta.
- Povremeno provjerite što o vama piše na Internetu utipkavanjem svog imena i prezimena u tražilicu Google.
- Uvijek razmislite dva puta o tome što objavljujete – ukoliko mislite da bi to nekoga u stvarnom životu moglo povrijediti, nemojte to činiti niti online.
- Svatko od nas može pomoći da se nasilje zaustavi – ukoliko primijetite neprimjerena ponašanja prema nekome online, obavijestite odraslu osobu.
Pišu: prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, psiholog – psihoterapeut i Tea Brezinšćak, psiholog
Izvor: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba
Ilustrativna naslovna fotografija: Pixabay
