APITERAPIJA: Mogu li pčelinji proizvodi smanjiti pretjeranu upotrebu antibiotika?

Pčelinji proizvodi postaju sve traženije rješenje za očuvanje zdravlja, posebno nakon što je oglašen svjetski alarm za pretjerano korištenje antibiotika i sve češće pojave novih sojeva bakterija koje su razvile otpornost na sve poznate antiobiotike. Velika većina konvencionalnih lijekova za liječenje pojedinih bolesti ima nuspojave i kontraindikacije, tj. mogu negativno utjecati na zdravlje, dok pčelinji proizvodi, s izuzetkom osoba koje su na njih alergične, nemaju nikakvih nuspojava niti kontraindikacija

Piše: dr. sc. Gordana Hegić

Sličneteme

Tanja Schleis: Nastavnica njemačkog razvija projekt edukativno iskustvenog pčelinjaka Bienenberg za djecu i mlade

6. listopada 2024.

Luketa Marković: Inovativna pčelarka posvećena dobrobiti pčelarstva za osobe s invaliditetom

30. rujna 2024.

Josipa Kujundžić: Kako je pčelarstvo mojoj obitelji omogućilo dobar život

27. rujna 2024.

Izvor: knjiga Hegić “Pčelarstvo, apiterapija, apiturizam”

Apiterapija je kombinirano korištenje pčelinjih proizvoda s ciljem očuvanja zdravlja i podizanja kvalitete života. Apiterapeuti su osobe koje su završile apiterapijsku edukaciju i članovi su strukovnog apiterapeutskog udruženja te se konstantno educiraju. Pritom, apiterapeuti ne moraju biti pčelari, a pčelari ne moraju biti apiterapeuti. Naime, pčelar proizvodi pčelinje proizvode, a apiterapeut savjetuje klijente o njihovu korištenju, može raditi pripravke od pčelinjih proizvoda i pružati usluge apiinhalacije, apimasaže…

U Hrvatskom apiterapijskom društvu, liječnici, apiterapeuti i pčelari nadopunjuju jedni druge u sinergiji različitih profesija usmjerenih na dobrobit zdravlja ljudi. Liječnik upućuje klijenta pčelaru kod kojeg može nabaviti pčelinje proizvode vrhunske kvalitete za očuvanje svog zdravlja, odnosno apiterapeutu kod kojeg može dobiti savjet kako koristiti pčelinje proizvode za pomoć kod svojih zdravstvenih tegoba. Pčelar i apiterapeut upućuju liječniku svoje klijente koji im se obraćaju za savjet što uzimati kod određenih bolesti.

Suradnja liječnik – apiterapeut – pčelar

Suradnja liječnika i apiterapeuta s pčelarom je veoma važna, jer za očuvanje zdravlja prikladni su samo pčelinji proizvodi koji su vrhunske kvalitete:

1. Za apiterapiju se koriste pčelinji proizvodi očuvane biološke vrijednosti, dakle oni koji su na najbolji mogući način uzeti iz košnice, adekvatno pohranjeni i čuvani.
2. Važno je da pčelinji proizvodi namijenjeni apiterapiji budu laboratorijski kontrolirani, jer niti sam pčelar ne zna što je proizveo dok ne dobije potvrdu kvalitete.
3. Poželjno je da pčelinji proizvodi budu ekološki, iz čiste prirode, jer pčele su biološki indikator zagađenja.

Jedan lijepi primjer suradnje liječnika i pčelara prikazan je u ovoj knjizi u poglavlju o inkluzivnoj praksi, gdje je liječnica uputila pacijenticu da se bavi pčelama. Povodom 1. hrvatskog simpozija o vrijednosti pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja kojeg smo organizirali 2016. godine, izdan je zbornik radova u kojem su o apiterapiji iz svog aspekta pisali i liječnici.

Propolis – zubna upala, dekubitus, psorijaza …

U samom je uvodu prof. dr. sc. Anica Jušić, umirovljena sveučilišna profesorica neuropsihijatrije, počasna članica Hrvatskog apiterapijskog društva, utemeljiteljica Hrvatskog društva za hospicij/palijativnu skrb, napisala svoja iskustva iz prakse:

“Posebno poglavlje apiterapije čini boravak u prirodi, na čistom zraku, radi druženja s pčelama i pčelarima. Zajedničko praćenje života pčela, zajednička obrada, uporaba i raspodjela viška njihovih produkata – sve su to područja u kojima se ostvaruje zajedništvo, suzbijaju loši simptomi i gradi optimizam. I ja sam počela s primjenom propolisa. Bila je to bolesnica u teškoj mijasteničnoj krizi koju je jako zabolio zub. Lijekovi, a pogotovo zubarski zahvati bili su vezani uz rizik od pogoršanja teškoga stanja. Ukapali smo joj u šuplji zub propolis. Bolovi su se privremeno povukli. Kad se bolesnica oporavila, pozvali smo, naravno, zubara. U hospicijskom sam radu dekubituse sprječavala propolisom. Pripovijedala sam o uspjehu uporabe propolisa svojoj domaćici Anici, i ona si je na svoju ruku namazala nokte sa psorijatičnim promjenama. I gle! Barem na neko vrijeme nevolja se povukla.”

Propolis i multipla skleroza

O primjeni pčelinjih proizvoda u svojoj ordinaciji u istom je zborniku pisala i mg. sci. Maja Roje Novak, dr. med., spec. neurolog koja u liječenju multiple skleroze koristi pčelinji otrov:
“Apitoksin se primjenjuje u kombinaciji s drugim prirodnim terapijama kod bolesnika s multiplom sklerozom. Sadrži velik broj više ili manje složenih molekula. Neki sastojci, prvenstveno melitin, apamin i peptidi, bili su temeljito proučavani s obzirom na njihove fiziološke učinke, vjerojatno zato što je njihova koncentracija u apitoksinu relativno velika, kao i zbog sinergije njihovog djelovanja na različite protuupalne mehanizme. Apitoksin se također koristi i kao sredstvo za umanjenje mišićnog spazma kao poseban tretman, jer izaziva jatrogeni dermatomiozitis koji privremeno oslabljuje spastički mišić. Primijećeno je da bolesnici koji zbog alergije ne mogu do kraja provesti terapiju pčelinjim otrovom imaju lošiji terapijski ishod od onih koji su ga koristili kako je propisano u cijelom terapijskom razdoblju – 6 mjeseci do 2 godine.”

Kontraindikacije – samo za alergične

Korištenje pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja je trend koji u cijelom svijetu raste, usporedno s rastom trenda zdravih stilova života i komplementarnih metoda kao pomoći kod određenih zdravstvenih tegoba. Za razliku od velikog broja konvencionalnih lijekova koji se koriste za liječenje pojedinih bolesti, ali imaju i nuspojave i kontraindikacije, odnosno negativne efekte na zdravlje, kod pčelinjih proizvoda za većinu ljudi (izuzetak su osobe s alergijom na pčelinje proizvode) nema nikakvih nuspojava niti kontraindikacija: mogu ih koristiti svakodnevno. Osim toga, na pčelinje se proizvode organizam ne može naviknuti pa da prestanu blagotvorno djelovati.

Med i pelud – prebiotik i probiotik

Još je veća prednost pčelinjih proizvoda i što jedan njihov dio, a to su med i pelud, spada u funkcionalnu hranu. To je hrana koja ima biološki aktivno djelovanje, što znači da poboljšava pojedine fiziološke funkcije u organizmu. Također, med i pelud imaju pozitivno djelovanje na mikrofloru te imaju osobine i prebiotika i probiotika. Probiotici su žive, dobre bakterije koje određenim namirnicama ili suplementima unosimo u naše tijelo, a prebiotici su spojevi koje pronalazimo u sastavu ugljikohidrata i probioticima služe kao hrana. Čak ni propolis, pčelinji proizvod koji ima jaki antibakterijski učinak, ne uništava dobre bakterije, nego samo loše. Mehanizam takvog djelovanja propolisa još nije do kraja poznat.

Svjetski alarm zbog pogibeljnog djelovanja antibiotika

Pčelinji proizvodi u očuvanju zdravlja postali su još zanimljiviji nakon što je UN 29. travnja 2019. oglasio alarm zbog štetnog djelovanja pretjerane uporabe antibiotika, upozorivši da će zbog otpornosti bakterija na antibiotike do 2050. umrijeti 10 milijuna ljudi, te da trenutno najmanje 700.000 ljudi u svijetu godišnje umire zbog toga. U toj je brojci uključeno i 230.000 ljudi godišnje koji u svijetu umiru od tuberkuloze otporne na lijekove. U izvještaju UN-a upozorava se da će sve više običnih bolesti, uključivši respiratorne i infekcije urinarnog trakta, kao i infekcije koje se prenose seksualnim odnosima biti neizlječive. Nesumnjivo je da su antibiotici od ključne važnosti u liječenju, ali njihovo je pretjerano i nepravilno uzimanje dovelo i do pojave i širenja otpornosti na antibiotike. Tome pridonosi i visokim razinama zagađen okoliš, pa se i u rijekama nalaze antibiotici (najviša je razina takvog zagađenja u Europi zabilježena u Dunavu), što pridonosi stvaranju novih sojeva otpornih patogenih bakterija. Još jedan ključan faktor su i antibiotici kojima se liječe životinje koje koristimo za hranu.

Otpornost bakterija na antibiotike

Bakterije se brzo prilagođavaju novim okolnostima u svom okolišu, jer se generacije izmjenjuju u svega 20 minuta, a opstaju samo najjače i razvijaju nove sojeve. Danas više ne postoji niti jedan antibiotik na koji nije razvijena otpornost bakterija.
»Iako su stručnjaci već tijekom prve primjene antibiotika bili svjesni činjenice da će se korištenjem antibiotika u bakterijama potaknuti razvoj otpornosti, na početku ‘antibiotske ere’ vladalo je optimistično uvjerenje da će taj problem biti nadvladan pronalaženjem novih antibiotika. Međutim, danas se zna da je teško doći do supstancija koje bi na potpuno novi način uništavale bakterije, a istodobno bile netoksične za ljude. Uz to, farmaceutska industrija lakše nalazi tržište za druge lijekove, te se ulaganje u antibiotike pokazalo slabo isplativim«, navodi prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« u preglednom radu »Otpornost bakterija na antibiotike – vodeći problem medicine u 21. stoljeću«.

Rezolucija Vijeća EU

Borba protiv otpornosti bakterija na antibiotike prioritet je Svjetske zdravstvene organizacije, a Vijeće Europske unije donijelo je rezoluciju kojom od svih zemalja članica Europske unije zahtijeva organiziranje niza aktivnosti kontroliranja razvoja i širenja otpornosti na antibiotike. I Hrvatska je u to uključena, i naši stručnjaci prate podatke. Objavljeno je tako da je u 2015. godini od infekcija uzrokovanih bakterijama otpornima na antibiotike u Hrvatskoj umrlo 240 ljudi, a 4347 ih je liječeno od infekcija uzrokovanih otpornim bakterijama.

Antibiotik i za prehladu!?

Analizirajući propisivanje antibiotika, uočava se porast tijekom zimskih mjeseci, kada su najčešće infekcije dišnog sustava i gripe, koje uzrokuju virusi na koje antibiotici niti ne djeluju. Tako u prvom i posljednjem tromjesečju kod nas potrošnja antibiotika poraste za više od 30%. Nepotrebna uporaba antibiotika ima negativne posljedice na pojedinca, ali i na širu zajednicu. Antibiotik je lijek od društvenog interesa, i nikome ne može biti svejedno što se često puta i nepotrebno uzimaju antibiotici, a što može rezultirati daljnjim širenjem otpornih bakterija, od kojih i drugi mogu oboljeti te loše završiti, jer za njih neće biti djelotvornih antibiotika. Dapače, širenje otpornih bakterija ne poznaje granice, tako da nam ne bi trebalo biti svejedno koliko antibiotika uzimaju npr. Šveđani ili Portugalci.
O tome koliko se antibiotici propisuju kod prehlada, bronhitisa i infekcija gornjih dišnih putova, gdje su neučinkoviti, govore i nalazi američkih znanstvenika Gonzalesa, Steinera i Sandea objavljeni 1997. godine. Oni su utvrdili da je posjet ordinaciji zbog prehlade, upale gornjih dišnih putova i bronhitisa u SAD-u 1992. rezultirao s 12 milijuna recepata za antibiotike. Posjetivši liječnika zbog prehlade, 51% pacijenata je dobilo antibiotik, kao i 52% pacijenata kojima je dijagnosticirana infekcija gornjih dišnih putova, te 66% pacijenata kojima je dijagnosticiran bronhitis.

Što je nužno znati o infekcijama i antibioticima?

Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse.
Antibiotici se najčešće neopravdano primjenjuju u infekcijama gornjih dišnih putova. Većina infekcija gornjih dišnih putova (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti) izazvani su virusima i antibiotici nisu od pomoći.
Povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da se trebaju primijeniti antibiotici.
Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među “dobrim” bakterijama koje žive u našemu organizmu.
Pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija dišnih putova s obzirom na to da se infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i budu dalje raznošene rukama osoba koje ne moraju nužno ni vidjeti zaraženu osobu.
Odluku o primjeni antibiotika donijet će liječnik na temelju pregleda i nalaza.
Pacijenti često, naročito roditelji bolesne djece, vrše neopravdano pritisak na liječnika da im propiše antibiotike, smatrajući kako je to znak da njihovu bolest ili bolest djeteta liječnik shvaća ozbiljno.
O pravilnom i racionalnom uzimanju ovih “čudesnih” lijekova ovisit će njihova daljnja primjena za buduće generacije.

Pčelinji proizvodi – uoči sezone gripe

I upravo zato, prisjetimo se važnosti uporabe pčelinjih proizvoda, raznih mednih mješavina, matične mliječi i propolisa u funkciji podizanja imuniteta i pomoći kod prehlada, infekcija gornjih dišnih putova i bronhitisa. Preventivno je dobro mjesec dana prije početka sezone gripe početi uzimati med, propolis, pelud i matičnu mliječ, a preporučiti se može sljedeće:

1. Uzimati jednu jušnu žlicu meda svaki dan. Trebalo bi i inače usvojiti naviku konzumacije meda umjesto šećera, naravno uz poseban oprez kod dijabetičara koji se o tome trebaju posavjetovati s liječnikom.
2. Uoči sezone gripe dobro je konzumirati alkoholne otopine propolisa s minimalno 30% suhe tvari – tri puta dnevno po 10-15 kapi (ovisno o težini osobe). Propolis se može uzimati nakapan na med.
3. Idealno bi bilo prije ili u sezoni gripe uzimati i čistu sirovu prirodnu matičnu mliječ, opet ovisno o tjelesnoj težini između 0,5 do 1 gram dnevno, pod jezik.

Dobrobiti propolisa

O korištenju pčelinjih proizvoda u svrhu očuvanja zdravlja napisano je mnogo u prethodnim poglavljima knjige, ali spomenimo ovdje ponovno propolis koji je od velikog značaja kao jeftin, neškodljiv i učinkovit. Propolis djeluje kao biostimulator jer aktivira i stimulira specifična antitijela u organizmu. Brojne studije pokazale su da propolis djeluje protiv bakterija, gljivica, virusa i upala te da ima anestetički, antioksidacijski i antitumorski učinak, potiče regeneraciju tkiva i jača imunološki sustav. Flavonoidnim sastavnicama propolisa kao najsnažnijim protuoksidansima pripisuje se uspješna pomoć pri liječenju kroničnih bolesti uzrokovanih oksidativnim stresom, primjerice: ateroskleroza, reumatoidni artritis, tumor, dijabetes, upalne bolesti crijeva, bolesti koronarnih žila srca i krvožilnog sustava (kapilarna lomnost, kronična venska insuficijencija, ateroskleroza, varikoza vena, multipla skleroza, hemoragija, hemoroidi), neurodegenerativne bolesti, bolesti respiratornog trakta, očne bolesti (glaukom, retinopatija, noćno sljepilo, oštećenje makule oka i žute pjege), imunodeficijencije i druge.

Jačanje imunološkog sustava

Znanstvena istraživanja dokazuju da propolis pojačava imunološke mehanizme za proizvodnju specifičnih i nespecifičnih obrambenih tvari kojima se suprotstavlja uzročniku bolesti i sprječava njeno napredovanje, neovisno o urođenim i stečenim imunološkim kapacitetima. Stručno se takav učinak definira kao imunomodulacijsko ili imunoregulacijsko djelovanje, a popularno kao jačanje imunološkog sustava.

Propolis i bakterije

Dokazano je da propolis in vitro sprječava rast bakterija ne dopuštajući dijeljenje bakterijskih stanica. Propolis in vivo (u organizmu), potiče imunološki sustav na proizvodnju specifičnih i nespecifičnih tvari iz makrofaga koji zaustavljaju bolest, čak i u slučajevima kada in vitro propolis na neke bakterije ne djeluje. Zato je kod bakterijskih upala, efikasnije djelovanje antibiotika u kombinaciji s propolisom, nego samog antibiotika.

Propolis i virusi

Kod virusnih bolesti propolis izravno djeluje na viruse ne dopuštajući njihovo razmnožavanje, a istovremeno potiče imunološki sustav na ubrzanu proizvodnju protutijela.
Kod tumorskih bolesti potiče imunološki sustav na pojačanu aktivnost killer-stanica i drugih specifičnih i nespecifičnih obrambenih tvari, a istovremeno pokreće mehanizam smrti tumorskih stanica.

NAGLASCI OVOG POGLAVLJA

Kroz Hrvatsko apiterapijsko društvo liječnici, apiterapeuti i pčelari nadopunjuju jedni druge u djelovanju usmjerenom na dobrobit zdravlja ljudi. Liječnik upućuje klijenta pčelaru kod kojeg može nabaviti pčelinje proizvode vrhunske kvalitete, odnosno apiterapeutu kod kojeg može dobiti savjet kako ih koristiti za zdravstvene tegobe a pčelar i apiterapeut upućuju liječniku svoje klijente koji im se obraćaju za savjet što uzimati kod određenih bolesti.

Zbog štetnog djelovanja pretjerane uporabe antibiotika i sve češće pojave novih sojeva bakterija otpornih na sve poznate antiobiotike pčelinji proizvodi postaju sve traženije rješenje.Velika većina konvencionalnih lijekova za liječenje pojedinih bolesti ima nuspojave i kontraindikacije, tj. negativne efekte na zdravlje, dok pčelinji proizvoda, s izuzetkom osoba koje su na njih alergični, nema nikakvih nuspojava niti kontraindikacija

Još je veća prednost pčelinjih proizvoda i što jedan njihov dio, a to su med i pelud, spada u funkcionalnu hranu koja ima biološki aktivno djelovanje, što znači da poboljšava pojedine fiziološke funkcije u organizmu. Također, med i pelud imaju pozitivno djelovanje na mikrofloru te imaju osobine i prebiotika i probiotika. Čak ni propolis, pčelinji proizvod koji ima jaki antibakterijski učinak, ne uništava dobre bakterije, nego samo loše.

Posebno je važna uporaba pčelinjih proizvoda, raznih mednih mješavina, matične mliječi i propolisa i peluda u funkciji podizanja imuniteta i pomoći kod prehlada, infekcija gornjih dišnih putova i bronhitisa – preventivno mjesec dana prije početka sezone gripe, umjesto kasnijeg
često neopravdanog liječenja farmaceutskim antibiotikom.

Literatura

Europska zdravstvena inicijativa. Europski dan svjesnosti o antibioticima. Preuzeto sa: https://antibiotic.ecdc.europa.eu/hr

Gonzales, R., Steiner, J.F., Sande, M. A. (1997) Antibiotic prescribing for adults with colds, upper respiratory tract infections, and bronchitis by ambulatory care physicians. Journal of the American Medical Association. Preuzeto sa: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/0009302241

Jušić, A. (2016) Apiterapija kao mogućnost napretka u borbi za normalan život. Zbornik izlaganja. 1. hrvatski simpozij o vrijednosti pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja. Sveta Nedelja: Geromar

Kapš, P. (2013) Liječenje pčelinjim proizvodima Apiterapija. Sveta Nedelja: Geromar

Paun, I., Bosanac, V. (2015) Propolis: Izniman prirodni proizvod. Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Preuzeto sa: http://www.zzjzpgz.hr/nzl/78/propolis.htm

Roje Novak, M. (2016) Primjena apitoksina kod integralnog liječenja multiple skleroze. Zbornik izlaganja. 1. hrvatski simpozij o vrijednosti pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja. Sveta Nedelja: Geromar

Tambić Andrašević, A (2017) Otpornost bakterija na antibiotike – vodeći problem medicine u 21. stoljeću. Medicina Fluminensis 43(1)

UN News (2019) UN, global health agencies sound alarm on drug-resistant infections; new recommendations to reduce ‘staggering number’ of future deaths. Preuzeto sa: https://news.un.org/en/story/2019/04/1037471

Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije (2016) Tekst: »18. 11. Europski dan svjesnosti o antibioticima«. Preuzeto sa: http://www.zzjz-kkz.hr/default_vijest.asp?sid=8042